Brže od pregledniku!
18 odnosi: Dominikanci, Hrvatska, Hvar, Jerko Vlahović, Jordan Viculin, Josip Botteri Dini, Juraj Paršić, Kateheza, Ljubo Stipišić, Pisac, Pjesnik, Rando Paršić, Siniša Vuković, Skladatelj, Stjepan Krasić, Sveta Nedjelja (Hvar), 1914., 1987..
Dominikanci
Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.
Novi!!: Zlatan Plenković (dominikanac) i Dominikanci · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Zlatan Plenković (dominikanac) i Hrvatska · Vidi više »
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Novi!!: Zlatan Plenković (dominikanac) i Hvar · Vidi više »
Jerko Vlahović
Jerko Vlahović (Stari Grad, Hvar, 1846. Split, 1931.) je bio hrvatski dominikanac, pučki misionar, bogoslov i vjerski pisac.
Novi!!: Zlatan Plenković (dominikanac) i Jerko Vlahović · Vidi više »
Jordan Viculin
Jordan Anton Viculin (Kaštel Lukšić, 16. rujna 1893. Zagreb, 22. veljače 1944.) je bio hrvatski glazbenik, pučki misionar i vjerski pisac i dominikanac iz Kaštel Lukšića.
Novi!!: Zlatan Plenković (dominikanac) i Jordan Viculin · Vidi više »
Josip Botteri Dini
Josip Botteri Dini (Zagreb, 3. lipnja 1943.) hrvatski je slikar.
Novi!!: Zlatan Plenković (dominikanac) i Josip Botteri Dini · Vidi više »
Juraj Paršić
Juraj (Jure, Zore) Paršić (Sveta Nedjelja (Hvar), 12. svibnja 1911. - Glonn blizu Münchena, 19. svibnja 1991.), hrvatski dominikanac, katolički svećenik, protivnik ustaških zločina, Do danas nije utvrđen istinit broj ubijenih u logoru Jasenovac za vrijeme NDH! politički uznik, žrtva jugokomunističkih progona Tin Kolumbić u GK od 11.07.2010., Sjećenje na neobičnog svećenika - 9.
Novi!!: Zlatan Plenković (dominikanac) i Juraj Paršić · Vidi više »
Kateheza
Kateheza je odgoj vjere djece, mladeži i odraslih.
Novi!!: Zlatan Plenković (dominikanac) i Kateheza · Vidi više »
Ljubo Stipišić
Ljubo Stipišić – Delmata (Split, 28. rujna 1938. – Split, 9. listopada 2011.),, objavljeno 9.
Novi!!: Zlatan Plenković (dominikanac) i Ljubo Stipišić · Vidi više »
Pisac
pisaćem stroju, 1939. godine Pisac je osoba koja se profesionalno ili amaterski bavi pisanjem.
Novi!!: Zlatan Plenković (dominikanac) i Pisac · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: Zlatan Plenković (dominikanac) i Pjesnik · Vidi više »
Rando Paršić
Bertrand Rando (Drago) Paršić (Sveta Nedjelja (Hvar), 1. studenoga 1912. – Korčula, 11. listopada 2004.), Feljton.
Novi!!: Zlatan Plenković (dominikanac) i Rando Paršić · Vidi više »
Siniša Vuković
Siniša Vuković (Cambridge, 1. studenog 1973.) hrvatski je pjesnik, esejist, putopisac, dijalektolog, jezikoslovac, prevoditelj, književni i glazbeni kritičar, skladatelj, dirigent.
Novi!!: Zlatan Plenković (dominikanac) i Siniša Vuković · Vidi više »
Skladatelj
Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.
Novi!!: Zlatan Plenković (dominikanac) i Skladatelj · Vidi više »
Stjepan Krasić
Fr. Stjepan Krasić Stjepan Krasić (Čitluk, 6. listopada 1938.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Zlatan Plenković (dominikanac) i Stjepan Krasić · Vidi više »
Sveta Nedjelja (Hvar)
Sveta Nedjelja (po mjesnom čakavskom narječju i Sveta Nedija; Plaža) naselje je na otoku Hvaru.
Novi!!: Zlatan Plenković (dominikanac) i Sveta Nedjelja (Hvar) · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Zlatan Plenković (dominikanac) i 1914. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Zlatan Plenković (dominikanac) i 1987. · Vidi više »
