Brže od pregledniku!
18 odnosi: Češka, Čehoslovačka, Beograd, Bomba, Douglas DC-9, Guinnessova knjiga rekorda, Hrvatska politička emigracija, Kopenhagen, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Stockholm, Tajna služba, Vesna Vulović, Vlast, Zagreb, Zrakoplov, 1972., 2009., 26. siječnja.
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Zrakoplovna nesreća JAT-a 1972. i Češka · Vidi više »
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: Zrakoplovna nesreća JAT-a 1972. i Čehoslovačka · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Zrakoplovna nesreća JAT-a 1972. i Beograd · Vidi više »
Bomba
Bomba (lat. bombus, prasak) je razorna naprava, koja se sastoji od ovojnice (najčešće metalne), eksploziva i upaljača, a različitih je oblika i veličina (ručna, dubinska, atomska, hidrogenska, avionska i druge).
Novi!!: Zrakoplovna nesreća JAT-a 1972. i Bomba · Vidi više »
Douglas DC-9
Pilotska kabina JAT-ov DC-9 na slijetanju 1985. godine McDonnell Douglas DC-9 (u početku poznat kao Douglas DC-9) je linijski putnički mlazni avion dizajniran za učestale, kratke letove.
Novi!!: Zrakoplovna nesreća JAT-a 1972. i Douglas DC-9 · Vidi više »
Guinnessova knjiga rekorda
Guinnessov certifikat za svjetski rekord – Ritesh Arya Turčin Sultan Kosen je najviša osoba na svijetu prema Guinnessovoj knjizi rekorda. Guinnessova knjiga rekorda (eng: Guinness World Records) godišnji je pregled svjetskih rekorda, kako čovjekovih postignuća tako i prirodnih fenomena.
Novi!!: Zrakoplovna nesreća JAT-a 1972. i Guinnessova knjiga rekorda · Vidi više »
Hrvatska politička emigracija
Hrvatska politička emigracija (u njemačkom Exilkroaten, u engleskom Exiled Croats) je pojam kojim se obično označava skupine Hrvata raznih političkih struja i naraštaja koji su se od osnutka Kraljevine SHS 1918.
Novi!!: Zrakoplovna nesreća JAT-a 1972. i Hrvatska politička emigracija · Vidi više »
Kopenhagen
Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.
Novi!!: Zrakoplovna nesreća JAT-a 1972. i Kopenhagen · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Zrakoplovna nesreća JAT-a 1972. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Stockholm
Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.
Novi!!: Zrakoplovna nesreća JAT-a 1972. i Stockholm · Vidi više »
Tajna služba
Tajna služba ili obavještajna služba jest organizacija za potajno prikupljanje informacija koje su potrebne za sigurnost države.
Novi!!: Zrakoplovna nesreća JAT-a 1972. i Tajna služba · Vidi više »
Vesna Vulović
Vesna Vulović (3. siječnja 1950. – 23. prosinca 2016.) je bila JAT-ova stjuardesa koja je 26. siječnja 1972. jedina preživjela pad putničkog zrakoplova s visine od 10 160 metara, te je upisana u Guinnessovoj knjizi rekorda.
Novi!!: Zrakoplovna nesreća JAT-a 1972. i Vesna Vulović · Vidi više »
Vlast
Vlast je snaga podčinjavanja ljudi određenim naredbama uspostavljena nekim oblikom legitimnosti.
Novi!!: Zrakoplovna nesreća JAT-a 1972. i Vlast · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Zrakoplovna nesreća JAT-a 1972. i Zagreb · Vidi više »
Zrakoplov
Zrakoplov je svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na Zemljinu površinu (definicija prema Zakonu o zračnom prometu Republike Hrvatske).
Novi!!: Zrakoplovna nesreća JAT-a 1972. i Zrakoplov · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Zrakoplovna nesreća JAT-a 1972. i 1972. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Zrakoplovna nesreća JAT-a 1972. i 2009. · Vidi više »
26. siječnja
26.
Novi!!: Zrakoplovna nesreća JAT-a 1972. i 26. siječnja · Vidi više »
