Brže od pregledniku!
43 odnosi: Austrija, Beč, Bjelorusija, Crkva u svijetu, Crna, Crvena, Glagoljica, Gutenbergova Biblija, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvojev misal, Inkunabula, Ivan Mance, Izola, Jernej Kopitar, Johannes Gutenberg, Kosinj, Kosinjska tiskara, Kosinjski zbornik Tomaša Petrinića, Latinica, Latinski jezik, Lika, Matej Karaman, Misal kneza Novaka, Mletačka Republika, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Nikola Bićanić, Pariz, Pergament, Roč, Sankt-Peterburg, Slaveni, Slovenci, Zvonimir Kulundžić, 1483., 15. stoljeće, 1700., 1771., 1820., 1821., 20. listopada, 22. veljače.
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Austrija · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Beč · Vidi više »
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Bjelorusija · Vidi više »
Crkva u svijetu
Crkva u svijetu (CuS), hrvatski je teološki znanstveni časopis iz Splita.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Crkva u svijetu · Vidi više »
Crna
Crna boja Crna boja.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Crna · Vidi više »
Crvena
Crvena boja Crvena boja.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Crvena · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Glagoljica · Vidi više »
Gutenbergova Biblija
Fotografija jednog od primjeraka Gutenbergove Biblije u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu Detalj ručnog crtanja u bibliji Gutenbergova Biblija je tisak prvog prijevoda Biblije na latinski jezik tzv.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Gutenbergova Biblija · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvojev misal
Stranica Hrvojeva misala Hrvojev misal je glagoljski iluminirani rukopis pisan za velikog vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića nakon što je on postao i hercegom splitskim, između 1403. i 1404.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Hrvojev misal · Vidi više »
Inkunabula
Gutenbergova Biblija Na karti Europe označena su mjesta u kojima su se nalazile tiskare inkunabula. U Hrvatskoj su to Senj i Kosinj. Inkunabula (lat. Incunabulum, kolijevka, početak nečega) je naziv za knjige tiskane u Europi do 1500. godine.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Inkunabula · Vidi više »
Ivan Mance
Ivan Mance (Zagreb, 29. lipnja 1975.) hrvatski je stručnjak za poslovnu sigurnost, magistar informacijskih znanosti i doktor povijesnih znanosti.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Ivan Mance · Vidi više »
Izola
Slovenije Izola (tal. Isola, ranije Isola d'Istria) je gradić i istoimena općina u slovenskom dijelu Istre.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Izola · Vidi više »
Jernej Kopitar
Kopitarov grob na ljubljanskom groblju Navje. Jernej Kopitar (Repnje kod Vodica, 21. kolovoza 1780. – Beč, 11. kolovoza 1844.), slovenski jezikoslovac.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Jernej Kopitar · Vidi više »
Johannes Gutenberg
Johannes Gutenberg (vjerojatno *Mainz, 1397. – †Mainz, 3. veljače 1468.), njemački tiskar, izumitelj tipografije u Europi, pravim imenom Johannes Gensfleisch zum Gutenberg.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Johannes Gutenberg · Vidi više »
Kosinj
Kosinjska dolina. Kosinjski most. Kosinj ili Kosinjska dolina je mikroregija i dolina u Hrvatskoj.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Kosinj · Vidi više »
Kosinjska tiskara
Kosinjska tiskara najstarija je tiskara u Hrvatskoj i na slavenskom jugu za koju se osnovano pretpostavlja da se nalazila u gradu Kosinju (srednjovjekovni burg), na području zaselka Kosinjski Ribnik, na arheološkom i povijesnom lokalitetu u području Kosinjskog Bakovca, u blizini sela Gornjeg Kosinja.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Kosinjska tiskara · Vidi više »
Kosinjski zbornik Tomaša Petrinića
Kosinjski zbornik Tomaša Petrinića iz 1503.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Kosinjski zbornik Tomaša Petrinića · Vidi više »
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Latinica · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Latinski jezik · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Lika · Vidi više »
Matej Karaman
Matej Karaman (Split, 6. lipnja 1700. – Zadar, 7. svibnja 1771.) bio je hrvatski pisac, osorski biskup i zadarski nadbiskup.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Matej Karaman · Vidi više »
Misal kneza Novaka
Misal kneza Novaka (OENB, Cod. slav. 8) iz godine 1368.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Misal kneza Novaka · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Mletačka Republika · Vidi više »
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (skr. NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »
Nikola Bićanić
Nikola Bićanić (Gospić, 21. ožujka 1934.) – Karlobag, 12. kolovoza 2021.) bio je hrvatski političar, novinar, putopisac, esejist, novelist, pjesnik, humorist i enigmatičar.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Nikola Bićanić · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Pariz · Vidi više »
Pergament
Izrada pergamenta oko godine 1568. glagoljicom ispisano je 17 stranica (nekoliko uvodnih redaka knjižnom glagoljicom), a ostale su stranice prazne. Rukopis sadrži nekoliko inicijala, crteža i kasnijih pripisa. Čuva se danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Pergament ili pergamena (lat. charta pergamena: pergamski papir, po antičkom gradu Pergamu) je pisaća podloga napravljena od kože sitne stoke (obično koze i ovce).
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Pergament · Vidi više »
Roč
Roč je naselje u Istarskoj županiji.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Roč · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Slaveni · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Slovenci · Vidi više »
Zvonimir Kulundžić
Zvonimir Kulundžić (Osijek, 16. siječnja 1911. – Zagreb, 27. prosinca 1994.), bio je hrvatski publicist, književnik, književni kritičar, bibliolog i povjesničar.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i Zvonimir Kulundžić · Vidi više »
1483.
Bez opisa.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i 1483. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i 15. stoljeće · Vidi više »
1700.
Bez opisa.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i 1700. · Vidi više »
1771.
Bez opisa.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i 1771. · Vidi više »
1820.
Bez opisa.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i 1820. · Vidi više »
1821.
Bez opisa.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i 1821. · Vidi više »
20. listopada
20.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i 20. listopada · Vidi više »
22. veljače
22.
Novi!!: Misal po zakonu rimskoga dvora i 22. veljače · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Kosinjski misal, Misal po zakonu rimskog dvora.
