Brže od pregledniku!
108 odnosi: Agrarna reforma u prvoj Jugoslaviji, Arhitektura, Armirani beton, Austro-ugarska kruna, Austrougarska vojska, Ban, Beograd, Berak, Bobota, Bojna, Boljševizam, Bosiljka Janjatović, Brane Crlenjak, Bršadin, Brzojav, Crikvenica, Dobrovoljački korpus Srba, Hrvata i Slovenaca, Fusnota, General, Gimnazija, Građanski rat, Graditeljstvo, Hrvatska, Hrvatska zajednica, Igor Karaman, Izbori za Konstituantu Kraljevine SHS 1920., Josip Cazi, Kafić, Karađorđevići, Kino, Listopadska revolucija, Ljubomir Davidović, Lovas, Matko Laginja, Međunarodni praznik rada, Neobarok, Obznana, Opatovac, Osnovna škola, Pačetin, Petrovci, Pjotr Wrangel, Političar, Prvi svjetski rat, Radnička straža, Radnički pokreti, Red bijelog orla, Restoran, Revolucija, Ruma, ..., Rusija, Satnija, Savez komunista Jugoslavije, Scrinia slavonica, Senta, Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije, Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista), Sovjetski Savez, Srbija, Stipendija, Svinjarevci, Tramvaj, Trgovina, Trpinja, Učitelj, Večernji list, Veljačka revolucija u Rusiji, Vera, Vlado Horvat, Vukovar, Zadar, Zagreb, Zdravko Dizdar, Zemun, 1. ožujka, 1. siječnja, 1. srpnja, 15. studenoga, 16. ožujka, 17. srpnja, 1891., 1894., 1897., 19. lipnja, 1910., 1912., 1915., 1917., 1918., 1919., 1920., 1921., 1954., 1960., 1987., 20. lipnja, 22. svibnja, 25. lipnja, 26. prosinca, 27. prosinca, 27. srpnja, 28. studenoga, 28. travnja, 3. siječnja, 30. listopada, 30. prosinca, 31. prosinca, 9. kolovoza. Proširite indeks (58 više) »
Agrarna reforma u prvoj Jugoslaviji
Agrarna reforma nastala je iz želje da se likvidiraju feudalni odnosi u novostvorenoj Kraljevini SHS, da se odgovori očekivanjima seljaka iz pasivnih krajeva za poboljšanjem njihovog položaja, da se koloniziraju sjeverni, nacionalno mješoviti krajevi (posebno Vojvodina) i da se veleposjednicima stranim državljanima, često odanima tuđim dinastijama, oduzme zemlja.
Novi!!: Stjepan Supanc i Agrarna reforma u prvoj Jugoslaviji · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Stjepan Supanc i Arhitektura · Vidi više »
Armirani beton
Sagrade Familie Armirani beton je beton kroz kojeg su prije saljevanja ugrađene: šipke, mreže, ploče ili vlakna (željezo, ili neki drugi materijal).
Novi!!: Stjepan Supanc i Armirani beton · Vidi više »
Austro-ugarska kruna
Kruna ili korona (njem. Österreichisch-ungarische Krone, mađ. osztrák-magyar korona ili češ. rakousko-uherská koruna) je bila službeno sredstvo plaćanja Austro-Ugarske Monarhije od 1892.
Novi!!: Stjepan Supanc i Austro-ugarska kruna · Vidi više »
Austrougarska vojska
Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.
Novi!!: Stjepan Supanc i Austrougarska vojska · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Stjepan Supanc i Ban · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Stjepan Supanc i Beograd · Vidi više »
Berak
Berak je selo u općini Tompojevci, nedaleko od Vukovara (11 km).
Novi!!: Stjepan Supanc i Berak · Vidi više »
Bobota
Bobota (srp. ćir. Бобота), je naselje u istočnoj Hrvatskoj, u sastavu Općine Trpinja u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Stjepan Supanc i Bobota · Vidi više »
Bojna
Bojna – ili bataljun – je vojna postrojba koja se sastoji od 3 – 5 satnija ili bitnica (300 do 800 vojnika); njome zapovijeda bojovnik kojemu su podređeni satnici (zapovjednici satnije).
Novi!!: Stjepan Supanc i Bojna · Vidi više »
Boljševizam
Boljševizam je u izvornom značenju Lenjinovo učenje u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke klase.
Novi!!: Stjepan Supanc i Boljševizam · Vidi više »
Bosiljka Janjatović
Bosiljka Janjatović (Rijeka (Sušak), 31. siječnja 1936. - Orebić, 26. kolovoza 2006.), bila je hrvatska povjesničarka.
Novi!!: Stjepan Supanc i Bosiljka Janjatović · Vidi više »
Brane Crlenjak
Brane Crlenjak (Vukovar, 28. svibnja 1930. – Vukovar, 3. lipnja 2014.Miroslav Flego,, Večernji list, 5. srpnja 2014., pristupljeno 11. travnja 2015.), bio je hrvatski slikar, kipar i medaljer.
Novi!!: Stjepan Supanc i Brane Crlenjak · Vidi više »
Bršadin
Bršadin (srp. ćir. Бршадин; mađ. Borsod), je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Trpinja, Vukovarsko-srijemska županija.
Novi!!: Stjepan Supanc i Bršadin · Vidi više »
Brzojav
Spomen-ploča na zgradi prvog brzojavnog ureda u SAD-u popraćena riječima koje je 24. svibnja 1844. Samuel Morse poslao prvim električnim brzojavom: "Što je Bog stvorio" (''What hath God wrought'') Brzojav (međunarodnica ili internacionalizam jest "telegraf" od grčke riječi tele, na daljinu, i graphein, pisati) uređaj je odnosno sustav za prijenos poruka na veliku udaljenost.
Novi!!: Stjepan Supanc i Brzojav · Vidi više »
Crikvenica
Crikvenica je grad u zapadnoj Hrvatskoj, točnije u Kvarnerskome zaljevu.
Novi!!: Stjepan Supanc i Crikvenica · Vidi više »
Dobrovoljački korpus Srba, Hrvata i Slovenaca
Rusiji, Karelija, 1915. Jugoslavenski odbor želio je steći legitimitet među silama Antante, no kako je izborni legitimitet imao hrvatski Sabor, pokušao je pošto-poto stvoriti svoju vojnu postrojbu, Jugoslavensku legiju.
Novi!!: Stjepan Supanc i Dobrovoljački korpus Srba, Hrvata i Slovenaca · Vidi više »
Fusnota
Fusnota ili podrubna bilješka je riječ njemačkog podrijetla (njem. Fuss -podnožje, Note - bilješka) koja označava bilješku, napomenu stavljenu na dno stranice teksta.
Novi!!: Stjepan Supanc i Fusnota · Vidi više »
General
General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.
Novi!!: Stjepan Supanc i General · Vidi više »
Gimnazija
Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.
Novi!!: Stjepan Supanc i Gimnazija · Vidi više »
Građanski rat
Građanski rat je oružana borba suprotstavlienih društvenih grupa unutar jedne države, borba građana koji su bili podčinjeni istoj državnoj vlasti.
Novi!!: Stjepan Supanc i Građanski rat · Vidi više »
Graditeljstvo
Izgradnja nebodera Graditeljstvo je široka inženjerska disciplina koja se bavi koncepcijom, planiranjem, projektiranjem, konstruiranjem, održavanjem i upravljanjem.
Novi!!: Stjepan Supanc i Graditeljstvo · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Stjepan Supanc i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska zajednica
Hrvatska zajednica bila je politička stranka liberalnoga građanskog usmjerenja, osnovana u Zagrebu 17. srpnja 1919. sjedinjenjem Starčevićeve stranke prava i Napredne demokratske stranke.
Novi!!: Stjepan Supanc i Hrvatska zajednica · Vidi više »
Igor Karaman
Igor Karaman (Split, 1927. – Zagreb, 1995.), hrvatski povjesničar, akademik.
Novi!!: Stjepan Supanc i Igor Karaman · Vidi više »
Izbori za Konstituantu Kraljevine SHS 1920.
Izbori za Konstituantu Kraljevine SHS 1920. održali su se od 28. studenog 1920. godine.
Novi!!: Stjepan Supanc i Izbori za Konstituantu Kraljevine SHS 1920. · Vidi više »
Josip Cazi
Reljef Josipa Cazija na obiteljskoj grobnici Josip Cazi (Čepin, 16. ožujka 1907. – Zagreb, 22. studenoga 1977.), bio je hrvatski i jugoslavenski politički djelatnik, revolucionar, književnik i publicist.
Novi!!: Stjepan Supanc i Josip Cazi · Vidi više »
Kafić
Kafići u Samoboru, na gradskom trgu. Kafić je uobičajeni naziv za café bar, ugostiteljski objekt (lokal) namijenjen posluživanju ponajprije kave, ali i drugih alkoholnih i bezalkoholnih pića.
Novi!!: Stjepan Supanc i Kafić · Vidi više »
Karađorđevići
Karađorđevići (srp. Карађорђевићи) su srpska vladarska dinastija koja je vladala Kneževinom, kasnije Kraljevinom Srbijom 1842.
Novi!!: Stjepan Supanc i Karađorđevići · Vidi više »
Kino
Kino Urania u Osijeku. Kino (slikokaz) je prostor u kojem se prikazuju filmovi.
Novi!!: Stjepan Supanc i Kino · Vidi više »
Listopadska revolucija
* Oktobarska revolucija, u Rusiji.
Novi!!: Stjepan Supanc i Listopadska revolucija · Vidi više »
Ljubomir Davidović
Ljubomir Davidović Ljubomir Davidović (Beograd, 24. prosinca 1863. – Beograd, 19. veljače 1940.), srpski političar, osnivač Demokratske stranke u Srbiji.
Novi!!: Stjepan Supanc i Ljubomir Davidović · Vidi više »
Lovas
Lovas je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Stjepan Supanc i Lovas · Vidi više »
Matko Laginja
Matko Laginja (Klana, 10. kolovoza 1852. – Zagreb, 18. ožujka 1930.), hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Stjepan Supanc i Matko Laginja · Vidi više »
Međunarodni praznik rada
Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.
Novi!!: Stjepan Supanc i Međunarodni praznik rada · Vidi više »
Neobarok
Opera Garnier u Parizu, 1875. Gradska vijećnica Belfast 1906. Neobarok je naziv za jedan umjetnički pravac unutar stilskog razdoblja historicizma, koji je okvirno trajao od kraja 19.
Novi!!: Stjepan Supanc i Neobarok · Vidi više »
Obznana
''Obznana'' Riječ obznana izvedena je iz glagola obznaniti, tj.
Novi!!: Stjepan Supanc i Obznana · Vidi više »
Opatovac
Hrvatska.
Novi!!: Stjepan Supanc i Opatovac · Vidi više »
Osnovna škola
Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.
Novi!!: Stjepan Supanc i Osnovna škola · Vidi više »
Pačetin
Pačetin (srp. ćir. Пачетин; mađ. Pacsinta), je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Trpinja, Vukovarsko-srijemska županija.
Novi!!: Stjepan Supanc i Pačetin · Vidi više »
Petrovci
Petrovci (ukrajinski: Петрівці, rusinski: Петровци) su naselje u Hrvatskoj, općini Bogdanovci, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Stjepan Supanc i Petrovci · Vidi više »
Pjotr Wrangel
Pjotr Nikolajevič, barun Wrangel (ruski Пётр Николаевич Врангель, Zarasai, 15. kolovoza 1878. – Bruxelles, 25. travnja 1928.), general, aktivni sudionik i vođa antiboljševičkog pokreta u ruskom građanskom ratu.
Novi!!: Stjepan Supanc i Pjotr Wrangel · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Stjepan Supanc i Političar · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Stjepan Supanc i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Radnička straža
*Radnička straža (Vukovar).
Novi!!: Stjepan Supanc i Radnička straža · Vidi više »
Radnički pokreti
Radničke pokrete možemo definirati kao politička i socijalna strujanja i borbe za oslobođenje radničke klase od kapitalističke eksploatacije, za svrgavanje buržoaskog društvenog poretka i za stvaranje novog, pravednijeg, socijalističkog, u nekim zemljama i komunističkog društva.
Novi!!: Stjepan Supanc i Radnički pokreti · Vidi više »
Red bijelog orla
Red bijelog orla osnovao je srpski kralj Milan I. 23. siječnja 1883. zajedno s Redom svetog Save.
Novi!!: Stjepan Supanc i Red bijelog orla · Vidi više »
Restoran
Grčki restoran na otvorenom Čakovcu Restoran (iz fr. restaurer.
Novi!!: Stjepan Supanc i Restoran · Vidi više »
Revolucija
Eugène Delacroix - Sloboda vodi narod Revolucija (lat. revolutio, “preokret“) je temeljita promjena moći ili organizacijskih struktura koja se događa u vrlo kratkom razdoblju.
Novi!!: Stjepan Supanc i Revolucija · Vidi više »
Ruma
Ruma - središte grada Ruma je gradić u srbijanskom dijelu Srijema, u autonomnoj pokrajini Vojvodini.
Novi!!: Stjepan Supanc i Ruma · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Stjepan Supanc i Rusija · Vidi više »
Satnija
Satnija je osnovna taktička postrojba nekih rodova kopnene vojske.
Novi!!: Stjepan Supanc i Satnija · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: Stjepan Supanc i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Scrinia slavonica
Scrinia Slavonica je povijesni stručni časopis, godišnjak, koji objavljuje radove posvećene povijesti prostora na koji se odnosi moderna upotreba pojmova Slavonija (uključujući hrvatsku Baranju) i Srijem.
Novi!!: Stjepan Supanc i Scrinia slavonica · Vidi više »
Senta
Gradska vijećnica u Senti Senta (mađ. Zenta) je jedan od najstarijih gradova u Vojvodini (Srbija).
Novi!!: Stjepan Supanc i Senta · Vidi više »
Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije
Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije bila je socijaldemokratska politička stranka koja je osnovana u Hrvatskoj 1894. godine. S obzirom na relativnu nerazvijenost i nedostatak industrije, a s njome i malobrojnost radničke klase, imala je prilično ograničen broj članova, iako su 1897. godine pod njenom organizacijom izbili štrajkovi u Slavoniji. Relativno velik broj članova u to doba su činili strani radnici, odnosno pripadnici njemačke narodnosti. Zbog toga, kao i zbog službenog austromarksističkog stava, bila je relativno marginalizirana. Međutim početkom 20. stoljeća počela se je postupno rasti i širiti u druge dijelove Hrvatske, pogotovo Sisak, gdje je 1910. njezinim članom postao i Josip Broz Tito. U razdoblju od 1902. do početka prvog svjetskog rata je imala i svoje glasilo, dnevni list Slobodnu riječ. Stranka je bila zabranjenom odmah po izbijanju Prvoga svjetskoga rata. Prije kraja Prvoga svjetskog rata austromarksizam je napušten, ali se stranka nakon raspada Austro-Ugarske i stvaranja Kraljevine SHS ubrzo raspala, pri čemu je dio članova 1919. prešao u Socijalističku radničku partiju Jugoslavije (komunista). Poziv na ujedinjenje nisu prihvatili ni vodstva Jugoslavenske socijaldemokratske stranke, niti Srpsko-bunjevački agitacioni odbor iz Vojvodine, a ni socijalisti iz Slovenije.
Novi!!: Stjepan Supanc i Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije · Vidi više »
Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista)
Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista), skraćeno: SRPJ(k), osnovana je na Kongresu ujedinjenja u Beogradu, 20-23. travnja 1919. godine.
Novi!!: Stjepan Supanc i Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista) · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Stjepan Supanc i Sovjetski Savez · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Stjepan Supanc i Srbija · Vidi više »
Stipendija
Stipendija (lat. stipendium: vojnička plaća) jest novčana potpora za bilo koji vid obrazovanja ili usavršavanja, najčešće za otplatu školarine.
Novi!!: Stjepan Supanc i Stipendija · Vidi više »
Svinjarevci
Svinjarevci su naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Bogdanovci, Vukovarsko-srijemska županija.
Novi!!: Stjepan Supanc i Svinjarevci · Vidi više »
Tramvaj
Tramvaj Konstal 105N2k/2000, Szczecin, Poljska Njemačkoj Britanski tramvaj na kat Tramvaj (eng. tramway) je električno vozilo za gradski prijevoz putnika koje se kreće po tračnicama.
Novi!!: Stjepan Supanc i Tramvaj · Vidi više »
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Novi!!: Stjepan Supanc i Trgovina · Vidi više »
Trpinja
Trpinja (srp. ćir. Трпиња; mađ. Terpenye) jest naselje i općina u istočnoj Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Stjepan Supanc i Trpinja · Vidi više »
Učitelj
Učitelj, nastavnik, profesor ili odgajatelj (odgojitelj) je stručna osoba visokih radnih, obrazovnih i etičkih kvaliteta osposobljena za rad u vrtiću, školi ili na fakultetu za određen predmet.
Novi!!: Stjepan Supanc i Učitelj · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Stjepan Supanc i Večernji list · Vidi više »
Veljačka revolucija u Rusiji
Veljačka revolucija odnosno februarska revolucija izbija u Ruskom Carstvu 8. ožujka 1917. U samo devet dana revolucionari pobjeđuju monarhističke snage nakon čega se ukida Carstvo i proglašava Ruska Republika.
Novi!!: Stjepan Supanc i Veljačka revolucija u Rusiji · Vidi više »
Vera
Vera (srp. ćir. Вера), je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Trpinja, Vukovarsko-srijemska županija.
Novi!!: Stjepan Supanc i Vera · Vidi više »
Vlado Horvat
Vlado Horvat (Vukovar, 26. srpnja 1930. Zagreb, 20. prosinca 2019.), bio je hrvatski povjesničar, znanstvenik, kroničar i muzeolog.
Novi!!: Stjepan Supanc i Vlado Horvat · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Stjepan Supanc i Vukovar · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Stjepan Supanc i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Stjepan Supanc i Zagreb · Vidi više »
Zdravko Dizdar
Zdravko Dizdar (Oklaj, 27. siječnja 1948.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Stjepan Supanc i Zdravko Dizdar · Vidi više »
Zemun
Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.
Novi!!: Stjepan Supanc i Zemun · Vidi više »
1. ožujka
1.
Novi!!: Stjepan Supanc i 1. ožujka · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Stjepan Supanc i 1. siječnja · Vidi više »
1. srpnja
1.
Novi!!: Stjepan Supanc i 1. srpnja · Vidi više »
15. studenoga
15.
Novi!!: Stjepan Supanc i 15. studenoga · Vidi više »
16. ožujka
16.
Novi!!: Stjepan Supanc i 16. ožujka · Vidi više »
17. srpnja
17.
Novi!!: Stjepan Supanc i 17. srpnja · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Supanc i 1891. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Supanc i 1894. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Supanc i 1897. · Vidi više »
19. lipnja
19.
Novi!!: Stjepan Supanc i 19. lipnja · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Supanc i 1910. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Supanc i 1912. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Supanc i 1915. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Supanc i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Supanc i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Supanc i 1919. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Supanc i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Supanc i 1921. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Supanc i 1954. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Supanc i 1960. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Supanc i 1987. · Vidi više »
20. lipnja
20.
Novi!!: Stjepan Supanc i 20. lipnja · Vidi više »
22. svibnja
22.
Novi!!: Stjepan Supanc i 22. svibnja · Vidi više »
25. lipnja
25.
Novi!!: Stjepan Supanc i 25. lipnja · Vidi više »
26. prosinca
26.
Novi!!: Stjepan Supanc i 26. prosinca · Vidi više »
27. prosinca
27.
Novi!!: Stjepan Supanc i 27. prosinca · Vidi više »
27. srpnja
27.
Novi!!: Stjepan Supanc i 27. srpnja · Vidi više »
28. studenoga
28.
Novi!!: Stjepan Supanc i 28. studenoga · Vidi više »
28. travnja
28.
Novi!!: Stjepan Supanc i 28. travnja · Vidi više »
3. siječnja
3.
Novi!!: Stjepan Supanc i 3. siječnja · Vidi više »
30. listopada
30.
Novi!!: Stjepan Supanc i 30. listopada · Vidi više »
30. prosinca
30.
Novi!!: Stjepan Supanc i 30. prosinca · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: Stjepan Supanc i 31. prosinca · Vidi više »
9. kolovoza
9.
Novi!!: Stjepan Supanc i 9. kolovoza · Vidi više »
