Sličnosti između 1991. i 2007.
1991. i 2007. imaju 64 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bangladeš, Boris Jeljcin, Bosna i Hercegovina, Brijunska deklaracija, Hrvati, Hrvatska, Njemačka, Nobelova nagrada za ekonomiju, Nobelova nagrada za fiziku, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za kemiju, Nobelova nagrada za književnost, Nobelova nagrada za mir, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Srbija, Tropska oluja, 1. listopada, 1. siječnja, 10. rujna, 10. studenoga, 12. lipnja, 14. kolovoza, 14. lipnja, 15. studenoga, 16. listopada, 16. ožujka, 17. ožujka, ..., 18. rujna, 19. listopada, 1920., 1921., 1923., 1928., 1936., 1938., 1940., 1941., 1949., 1958., 1968., 23. rujna, 23. svibnja, 25. ožujka, 26. veljače, 27. lipnja, 29. kolovoza, 29. travnja, 3. ožujka, 3. rujna, 30. rujna, 30. srpnja, 31. ožujka, 5. prosinca, 5. srpnja, 5. travnja, 6. listopada, 6. rujna, 6. svibnja, 8. listopada, 8. svibnja, 9. rujna. Proširite indeks (34 više) »
Bangladeš
Bangladeš, službeno Narodna Republika Bangladeš je država u južnoj Aziji.
1991. i Bangladeš · 2007. i Bangladeš ·
Boris Jeljcin
Boris Nikolajevič Jeljcin (rus. Борис Николаевич Ельцин, Jekaterinburg, 1. veljače 1931. – Moskva, 23. travnja 2007.), ruski političar i predsjednik.
1991. i Boris Jeljcin · 2007. i Boris Jeljcin ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
1991. i Bosna i Hercegovina · 2007. i Bosna i Hercegovina ·
Brijunska deklaracija
Brijunska deklaracija ili Brijunski sporazum je deklaracija donesena 8. srpnja 1991., kojom je proglašenje hrvatske samostalnosti odgođeno na tri mjeseca, do 8. listopada 1991. Tijekom raspada Jugoslavije i izbijanja rata u Sloveniji, a zatim i u Hrvatskoj, hrvatski sabor 25. lipnja 1991. donosi ustavnu odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.
1991. i Brijunska deklaracija · 2007. i Brijunska deklaracija ·
Hrvati
Bez opisa.
1991. i Hrvati · 2007. i Hrvati ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
1991. i Hrvatska · 2007. i Hrvatska ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
1991. i Njemačka · 2007. i Njemačka ·
Nobelova nagrada za ekonomiju
Nobelova nagrada za ekonomiju, punog naziva Nagrada Švedske banke za ekonomske znanosti u sjećanje na Alfreda Nobela (švedski: Sveriges Riksbanks pris i ekonomisk vetenskap till Alfred Nobels minne), jedna je od šest Nobelovih nagrada koja se dodjeljuje za iznimna postignuća i otkrića na području ekonomije.
1991. i Nobelova nagrada za ekonomiju · 2007. i Nobelova nagrada za ekonomiju ·
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
1991. i Nobelova nagrada za fiziku · 2007. i Nobelova nagrada za fiziku ·
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.
1991. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · 2007. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu ·
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
1991. i Nobelova nagrada za kemiju · 2007. i Nobelova nagrada za kemiju ·
Nobelova nagrada za književnost
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".
1991. i Nobelova nagrada za književnost · 2007. i Nobelova nagrada za književnost ·
Nobelova nagrada za mir
Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.
1991. i Nobelova nagrada za mir · 2007. i Nobelova nagrada za mir ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
1991. i Rusija · 2007. i Rusija ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
1991. i Sjedinjene Američke Države · 2007. i Sjedinjene Američke Države ·
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
1991. i Sjeverna Makedonija · 2007. i Sjeverna Makedonija ·
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
1991. i Slovenija · 2007. i Slovenija ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
1991. i Srbija · 2007. i Srbija ·
Tropska oluja
Pogled na tropsku oluju iz svemira. Područje tropskih ciklona u svijetu od 1985. do 2005. Područje tropskih ciklona u svijetu od 1945. do 2006. uragana Katrina krajem kolovoza 2005. Uragan Isabel iz 2003. Tropska oluja je meteorološka pojava na Zemlji koja se sastoji od brzih vjetrova te mnogo kiše.
1991. i Tropska oluja · 2007. i Tropska oluja ·
1. listopada
1.
1. listopada i 1991. · 1. listopada i 2007. ·
1. siječnja
1.
1. siječnja i 1991. · 1. siječnja i 2007. ·
10. rujna
10.
10. rujna i 1991. · 10. rujna i 2007. ·
10. studenoga
10.
10. studenoga i 1991. · 10. studenoga i 2007. ·
12. lipnja
12.
12. lipnja i 1991. · 12. lipnja i 2007. ·
14. kolovoza
14.
14. kolovoza i 1991. · 14. kolovoza i 2007. ·
14. lipnja
14.
14. lipnja i 1991. · 14. lipnja i 2007. ·
15. studenoga
15.
15. studenoga i 1991. · 15. studenoga i 2007. ·
16. listopada
16.
16. listopada i 1991. · 16. listopada i 2007. ·
16. ožujka
16.
16. ožujka i 1991. · 16. ožujka i 2007. ·
17. ožujka
17.
17. ožujka i 1991. · 17. ožujka i 2007. ·
18. rujna
18.
18. rujna i 1991. · 18. rujna i 2007. ·
19. listopada
19.
19. listopada i 1991. · 19. listopada i 2007. ·
1920.
Bez opisa.
1920. i 1991. · 1920. i 2007. ·
1921.
Bez opisa.
1921. i 1991. · 1921. i 2007. ·
1923.
Bez opisa.
1923. i 1991. · 1923. i 2007. ·
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
1928. i 1991. · 1928. i 2007. ·
1936.
Bez opisa.
1936. i 1991. · 1936. i 2007. ·
1938.
Bez opisa.
1938. i 1991. · 1938. i 2007. ·
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
1940. i 1991. · 1940. i 2007. ·
1941.
Bez opisa.
1941. i 1991. · 1941. i 2007. ·
1949.
Bez opisa.
1949. i 1991. · 1949. i 2007. ·
1958.
Bez opisa.
1958. i 1991. · 1958. i 2007. ·
1968.
Bez opisa.
1968. i 1991. · 1968. i 2007. ·
23. rujna
23.
1991. i 23. rujna · 2007. i 23. rujna ·
23. svibnja
23.
1991. i 23. svibnja · 2007. i 23. svibnja ·
25. ožujka
25.
1991. i 25. ožujka · 2007. i 25. ožujka ·
26. veljače
26.
1991. i 26. veljače · 2007. i 26. veljače ·
27. lipnja
27.
1991. i 27. lipnja · 2007. i 27. lipnja ·
29. kolovoza
29.
1991. i 29. kolovoza · 2007. i 29. kolovoza ·
29. travnja
29.
1991. i 29. travnja · 2007. i 29. travnja ·
3. ožujka
3.
1991. i 3. ožujka · 2007. i 3. ožujka ·
3. rujna
3.
1991. i 3. rujna · 2007. i 3. rujna ·
30. rujna
30.
1991. i 30. rujna · 2007. i 30. rujna ·
30. srpnja
30.
1991. i 30. srpnja · 2007. i 30. srpnja ·
31. ožujka
31.
1991. i 31. ožujka · 2007. i 31. ožujka ·
5. prosinca
5.
1991. i 5. prosinca · 2007. i 5. prosinca ·
5. srpnja
5.
1991. i 5. srpnja · 2007. i 5. srpnja ·
5. travnja
5.
1991. i 5. travnja · 2007. i 5. travnja ·
6. listopada
6.
1991. i 6. listopada · 2007. i 6. listopada ·
6. rujna
6.
1991. i 6. rujna · 2007. i 6. rujna ·
6. svibnja
6.
1991. i 6. svibnja · 2007. i 6. svibnja ·
8. listopada
8.
1991. i 8. listopada · 2007. i 8. listopada ·
8. svibnja
8.
1991. i 8. svibnja · 2007. i 8. svibnja ·
9. rujna
9.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 1991. i 2007. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 1991. i 2007.
Usporedba između 1991. i 2007.
1991. ima 382 odnose, a 2007. ima 358. Kao što im je zajedničko 64, Jaccard indeks 8.65% = 64 / (382 + 358).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 1991. i 2007.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: