Brže od pregledniku!Sličnosti između 2011. i 2014.
2011. i 2014. imaju 133 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Beatifikacija, Blaženik, Domovinski rat, Euro, Hanžekovićev memorijal, Italija, Ivan Pavao II., Latvija, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Osijek, Rusija, Srbija, Sveučilišni računski centar, Zagreb, 1. siječnja, 1. srpnja, 1. travnja, 10. rujna, 10. svibnja, 10. travnja, 11. lipnja, 11. siječnja, 11. svibnja, 11. travnja, 12. lipnja, 12. ožujka, 12. veljače, 13. srpnja, 13. svibnja, 13. veljače, ..., 14. siječnja, 15. listopada, 15. siječnja, 15. svibnja, 15. travnja, 16. kolovoza, 16. prosinca, 17. ožujka, 18. lipnja, 18. ožujka, 18. rujna, 18. travnja, 19. svibnja, 1914., 1915., 1918., 1919., 1920., 1921., 1922., 1923., 1924., 1925., 1926., 1927., 1928., 1929., 1930., 1932., 1933., 1934., 1935., 1936., 1937., 1938., 1939., 1941., 1942., 1943., 1944., 1946., 1947., 1948., 1949., 1955., 1958., 1959., 1962., 1964., 1967., 1972., 1977., 1984., 1989., 2. rujna, 2. srpnja, 2. studenoga, 2. veljače, 20. lipnja, 20. listopada, 20. siječnja, 20. veljače, 21. ožujka, 21. prosinca, 22. kolovoza, 22. listopada, 22. siječnja, 22. svibnja, 23. lipnja, 23. listopada, 23. travnja, 24. kolovoza, 24. siječnja, 25. lipnja, 26. kolovoza, 26. siječnja, 26. travnja, 28. kolovoza, 28. lipnja, 28. ožujka, 28. svibnja, 28. travnja, 29. travnja, 3. rujna, 3. siječnja, 3. svibnja, 3. travnja, 30. kolovoza, 30. ožujka, 30. svibnja, 4. ožujka, 5. kolovoza, 5. ožujka, 5. rujna, 5. siječnja, 6. lipnja, 6. siječnja, 6. svibnja, 7. prosinca, 7. travnja, 8. ožujka, 9. listopada, 9. rujna. Proširite indeks (103 više) »
Beatifikacija
Papa Ivan Pavao II. beatificirao je više pokojnika negoli svi njegovi prethodnici zajedno. I sam je proglašen blaženim 1. svibnja 2011. Beatifikacija (latinski beatus, blagoslovljen, grčki: μακάριος, makarios i latinska riječ facere, učiniti) proglas je Katoličke crkve o mrtvim ljudima koji su po katoličkom vjerovanju dobili pristup Raju i sposobnost posredovanja u Boga u korist pojedinca koji se moli u njegovo ili njezino ime.
2011. i Beatifikacija · 2014. i Beatifikacija ·
Blaženik
Bl. Ivan Merz Blaženik je osoba, koju je Katolička Crkva beatificirala, tj.
2011. i Blaženik · 2014. i Blaženik ·
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
2011. i Domovinski rat · 2014. i Domovinski rat ·
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Hanžekovićev memorijal
Poster za 2009. godinu Hanžekovićev memorijal ime je međunarodnog atletskog mitinga koji se održava u Zagrebu od 1951. godine.
2011. i Hanžekovićev memorijal · 2014. i Hanžekovićev memorijal ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
2011. i Italija · 2014. i Italija ·
Ivan Pavao II.
Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.
2011. i Ivan Pavao II. · 2014. i Ivan Pavao II. ·
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
2011. i Latvija · 2014. i Latvija ·
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
2011. i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · 2014. i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije ·
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
2011. i Osijek · 2014. i Osijek ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
2011. i Rusija · 2014. i Rusija ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
2011. i Srbija · 2014. i Srbija ·
Sveučilišni računski centar
Zgrada CARNeta i Srca Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (skraćeno: Srce) najstarija je infrastrukturna ustanova hrvatske akademske i znanstvene zajednice u području izgradnje i primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT).
2011. i Sveučilišni računski centar · 2014. i Sveučilišni računski centar ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
2011. i Zagreb · 2014. i Zagreb ·
1. siječnja
1.
1. siječnja i 2011. · 1. siječnja i 2014. ·
1. srpnja
1.
1. srpnja i 2011. · 1. srpnja i 2014. ·
1. travnja
1.
1. travnja i 2011. · 1. travnja i 2014. ·
10. rujna
10.
10. rujna i 2011. · 10. rujna i 2014. ·
10. svibnja
10.
10. svibnja i 2011. · 10. svibnja i 2014. ·
10. travnja
10.
10. travnja i 2011. · 10. travnja i 2014. ·
11. lipnja
11.
11. lipnja i 2011. · 11. lipnja i 2014. ·
11. siječnja
11.
11. siječnja i 2011. · 11. siječnja i 2014. ·
11. svibnja
11.
11. svibnja i 2011. · 11. svibnja i 2014. ·
11. travnja
11.
11. travnja i 2011. · 11. travnja i 2014. ·
12. lipnja
12.
12. lipnja i 2011. · 12. lipnja i 2014. ·
12. ožujka
12.
12. ožujka i 2011. · 12. ožujka i 2014. ·
12. veljače
12.
12. veljače i 2011. · 12. veljače i 2014. ·
13. srpnja
13.
13. srpnja i 2011. · 13. srpnja i 2014. ·
13. svibnja
13.
13. svibnja i 2011. · 13. svibnja i 2014. ·
13. veljače
13.
13. veljače i 2011. · 13. veljače i 2014. ·
14. siječnja
14.
14. siječnja i 2011. · 14. siječnja i 2014. ·
15. listopada
15.
15. listopada i 2011. · 15. listopada i 2014. ·
15. siječnja
15.
15. siječnja i 2011. · 15. siječnja i 2014. ·
15. svibnja
15.
15. svibnja i 2011. · 15. svibnja i 2014. ·
15. travnja
15.
15. travnja i 2011. · 15. travnja i 2014. ·
16. kolovoza
16.
16. kolovoza i 2011. · 16. kolovoza i 2014. ·
16. prosinca
16.
16. prosinca i 2011. · 16. prosinca i 2014. ·
17. ožujka
17.
17. ožujka i 2011. · 17. ožujka i 2014. ·
18. lipnja
18.
18. lipnja i 2011. · 18. lipnja i 2014. ·
18. ožujka
18.
18. ožujka i 2011. · 18. ožujka i 2014. ·
18. rujna
18.
18. rujna i 2011. · 18. rujna i 2014. ·
18. travnja
18.
18. travnja i 2011. · 18. travnja i 2014. ·
19. svibnja
19.
19. svibnja i 2011. · 19. svibnja i 2014. ·
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
1914. i 2011. · 1914. i 2014. ·
1915.
Bez opisa.
1915. i 2011. · 1915. i 2014. ·
1918.
Bez opisa.
1918. i 2011. · 1918. i 2014. ·
1919.
Bez opisa.
1919. i 2011. · 1919. i 2014. ·
1920.
Bez opisa.
1920. i 2011. · 1920. i 2014. ·
1921.
Bez opisa.
1921. i 2011. · 1921. i 2014. ·
1922.
Bez opisa.
1922. i 2011. · 1922. i 2014. ·
1923.
Bez opisa.
1923. i 2011. · 1923. i 2014. ·
1924.
Bez opisa.
1924. i 2011. · 1924. i 2014. ·
1925.
Bez opisa.
1925. i 2011. · 1925. i 2014. ·
1926.
Bez opisa.
1926. i 2011. · 1926. i 2014. ·
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
1927. i 2011. · 1927. i 2014. ·
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
1928. i 2011. · 1928. i 2014. ·
1929.
Bez opisa.
1929. i 2011. · 1929. i 2014. ·
1930.
Bez opisa.
1930. i 2011. · 1930. i 2014. ·
1932.
Bez opisa.
1932. i 2011. · 1932. i 2014. ·
1933.
Bez opisa.
1933. i 2011. · 1933. i 2014. ·
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
1934. i 2011. · 1934. i 2014. ·
1935.
Bez opisa.
1935. i 2011. · 1935. i 2014. ·
1936.
Bez opisa.
1936. i 2011. · 1936. i 2014. ·
1937.
Bez opisa.
1937. i 2011. · 1937. i 2014. ·
1938.
Bez opisa.
1938. i 2011. · 1938. i 2014. ·
1939.
Bez opisa.
1939. i 2011. · 1939. i 2014. ·
1941.
Bez opisa.
1941. i 2011. · 1941. i 2014. ·
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
1942. i 2011. · 1942. i 2014. ·
1943.
Bez opisa.
1943. i 2011. · 1943. i 2014. ·
1944.
Bez opisa.
1944. i 2011. · 1944. i 2014. ·
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
1946. i 2011. · 1946. i 2014. ·
1947.
Bez opisa.
1947. i 2011. · 1947. i 2014. ·
1948.
Bez opisa.
1948. i 2011. · 1948. i 2014. ·
1949.
Bez opisa.
1949. i 2011. · 1949. i 2014. ·
1955.
Bez opisa.
1955. i 2011. · 1955. i 2014. ·
1958.
Bez opisa.
1958. i 2011. · 1958. i 2014. ·
1959.
Bez opisa.
1959. i 2011. · 1959. i 2014. ·
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
1962. i 2011. · 1962. i 2014. ·
1964.
Bez opisa.
1964. i 2011. · 1964. i 2014. ·
1967.
Bez opisa.
1967. i 2011. · 1967. i 2014. ·
1972.
Bez opisa.
1972. i 2011. · 1972. i 2014. ·
1977.
Bez opisa.
1977. i 2011. · 1977. i 2014. ·
1984.
Bez opisa.
1984. i 2011. · 1984. i 2014. ·
1989.
Bez opisa.
1989. i 2011. · 1989. i 2014. ·
2. rujna
2.
2. rujna i 2011. · 2. rujna i 2014. ·
2. srpnja
2.
2. srpnja i 2011. · 2. srpnja i 2014. ·
2. studenoga
2.
2. studenoga i 2011. · 2. studenoga i 2014. ·
2. veljače
2.
2. veljače i 2011. · 2. veljače i 2014. ·
20. lipnja
20.
20. lipnja i 2011. · 20. lipnja i 2014. ·
20. listopada
20.
20. listopada i 2011. · 20. listopada i 2014. ·
20. siječnja
20.
20. siječnja i 2011. · 20. siječnja i 2014. ·
20. veljače
20.
20. veljače i 2011. · 20. veljače i 2014. ·
21. ožujka
21.
2011. i 21. ožujka · 2014. i 21. ožujka ·
21. prosinca
21.
2011. i 21. prosinca · 2014. i 21. prosinca ·
22. kolovoza
22.
2011. i 22. kolovoza · 2014. i 22. kolovoza ·
22. listopada
22.
2011. i 22. listopada · 2014. i 22. listopada ·
22. siječnja
22.
2011. i 22. siječnja · 2014. i 22. siječnja ·
22. svibnja
22.
2011. i 22. svibnja · 2014. i 22. svibnja ·
23. lipnja
23.
2011. i 23. lipnja · 2014. i 23. lipnja ·
23. listopada
23.
2011. i 23. listopada · 2014. i 23. listopada ·
23. travnja
23.
2011. i 23. travnja · 2014. i 23. travnja ·
24. kolovoza
24.
2011. i 24. kolovoza · 2014. i 24. kolovoza ·
24. siječnja
24.
2011. i 24. siječnja · 2014. i 24. siječnja ·
25. lipnja
25.
2011. i 25. lipnja · 2014. i 25. lipnja ·
26. kolovoza
26.
2011. i 26. kolovoza · 2014. i 26. kolovoza ·
26. siječnja
26.
2011. i 26. siječnja · 2014. i 26. siječnja ·
26. travnja
26.
2011. i 26. travnja · 2014. i 26. travnja ·
28. kolovoza
28.
2011. i 28. kolovoza · 2014. i 28. kolovoza ·
28. lipnja
28.
2011. i 28. lipnja · 2014. i 28. lipnja ·
28. ožujka
28.
2011. i 28. ožujka · 2014. i 28. ožujka ·
28. svibnja
28.
2011. i 28. svibnja · 2014. i 28. svibnja ·
28. travnja
28.
2011. i 28. travnja · 2014. i 28. travnja ·
29. travnja
29.
2011. i 29. travnja · 2014. i 29. travnja ·
3. rujna
3.
2011. i 3. rujna · 2014. i 3. rujna ·
3. siječnja
3.
2011. i 3. siječnja · 2014. i 3. siječnja ·
3. svibnja
3.
2011. i 3. svibnja · 2014. i 3. svibnja ·
3. travnja
3.
2011. i 3. travnja · 2014. i 3. travnja ·
30. kolovoza
30.
2011. i 30. kolovoza · 2014. i 30. kolovoza ·
30. ožujka
30.
2011. i 30. ožujka · 2014. i 30. ožujka ·
30. svibnja
30.
2011. i 30. svibnja · 2014. i 30. svibnja ·
4. ožujka
4.
2011. i 4. ožujka · 2014. i 4. ožujka ·
5. kolovoza
5.
2011. i 5. kolovoza · 2014. i 5. kolovoza ·
5. ožujka
5.
2011. i 5. ožujka · 2014. i 5. ožujka ·
5. rujna
5.
2011. i 5. rujna · 2014. i 5. rujna ·
5. siječnja
5.
2011. i 5. siječnja · 2014. i 5. siječnja ·
6. lipnja
6.
2011. i 6. lipnja · 2014. i 6. lipnja ·
6. siječnja
6.
2011. i 6. siječnja · 2014. i 6. siječnja ·
6. svibnja
6.
2011. i 6. svibnja · 2014. i 6. svibnja ·
7. prosinca
7.
2011. i 7. prosinca · 2014. i 7. prosinca ·
7. travnja
7.
2011. i 7. travnja · 2014. i 7. travnja ·
8. ožujka
8.
2011. i 8. ožujka · 2014. i 8. ožujka ·
9. listopada
9.
2011. i 9. listopada · 2014. i 9. listopada ·
9. rujna
9.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 2011. i 2014. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 2011. i 2014.
Usporedba između 2011. i 2014.
2011. ima 756 odnose, a 2014. ima 326. Kao što im je zajedničko 133, Jaccard indeks 12.29% = 133 / (756 + 326).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 2011. i 2014.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
