Brže od pregledniku!Sličnosti između 2011. i Francuska rukometna reprezentacija
2011. i Francuska rukometna reprezentacija imaju 84 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Arena Zagreb, Austrija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Češka, Beč, Berlin, Francuska, Hrvatska, Italija, Japan, Luksemburg, Osijek, Poljska, Portugal, Rukomet, Sjedinjene Američke Države, Spaladium Arena, Split, Stockholm, Tunis, Zagreb, Zürich, 1. lipnja, 11. prosinca, 11. travnja, 12. lipnja, 12. listopada, 12. srpnja, ..., 13. siječnja, 16. prosinca, 16. siječnja, 17. veljače, 18. siječnja, 1936., 1938., 1952., 1954., 1957., 1958., 1964., 1967., 1970., 1972., 1974., 1975., 1976., 1977., 1978., 1979., 1981., 1984., 1987., 2. kolovoza, 2. studenoga, 2. veljače, 2006., 2009., 2010., 2011., 2013., 2014., 21. svibnja, 22. kolovoza, 22. svibnja, 24. kolovoza, 25. srpnja, 26. siječnja, 27. ožujka, 27. siječnja, 28. siječnja, 28. studenoga, 28. svibnja, 29. lipnja, 3. kolovoza, 30. ožujka, 30. siječnja, 4. kolovoza, 4. veljače, 5. srpnja, 5. veljače, 6. veljače, 9. siječnja. Proširite indeks (54 više) »
Arena Zagreb
Arena Zagreb je višenamjenska dvorana s pratećim sadržajima, predviđena za održavanje sportskih, kulturnih, poslovnih i zabavnih manifestacija.
2011. i Arena Zagreb · Arena Zagreb i Francuska rukometna reprezentacija ·
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
2011. i Austrija · Austrija i Francuska rukometna reprezentacija ·
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Španjolska i 2011. · Španjolska i Francuska rukometna reprezentacija ·
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Švedska i 2011. · Švedska i Francuska rukometna reprezentacija ·
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Švicarska i 2011. · Švicarska i Francuska rukometna reprezentacija ·
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
2011. i Češka · Francuska rukometna reprezentacija i Češka ·
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
2011. i Beč · Beč i Francuska rukometna reprezentacija ·
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
2011. i Berlin · Berlin i Francuska rukometna reprezentacija ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
2011. i Francuska · Francuska i Francuska rukometna reprezentacija ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
2011. i Hrvatska · Francuska rukometna reprezentacija i Hrvatska ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
2011. i Italija · Francuska rukometna reprezentacija i Italija ·
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
2011. i Japan · Francuska rukometna reprezentacija i Japan ·
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
2011. i Luksemburg · Francuska rukometna reprezentacija i Luksemburg ·
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
2011. i Osijek · Francuska rukometna reprezentacija i Osijek ·
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
2011. i Poljska · Francuska rukometna reprezentacija i Poljska ·
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
2011. i Portugal · Francuska rukometna reprezentacija i Portugal ·
Rukomet
Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.
2011. i Rukomet · Francuska rukometna reprezentacija i Rukomet ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
2011. i Sjedinjene Američke Države · Francuska rukometna reprezentacija i Sjedinjene Američke Države ·
Spaladium Arena
Spaladium Arena u izgradnji Spaladium Arena je višenamjenska športska dvorana u Splitu.
2011. i Spaladium Arena · Francuska rukometna reprezentacija i Spaladium Arena ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
2011. i Split · Francuska rukometna reprezentacija i Split ·
Stockholm
Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.
2011. i Stockholm · Francuska rukometna reprezentacija i Stockholm ·
Tunis
Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.
2011. i Tunis · Francuska rukometna reprezentacija i Tunis ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
2011. i Zagreb · Francuska rukometna reprezentacija i Zagreb ·
Zürich
Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.
2011. i Zürich · Francuska rukometna reprezentacija i Zürich ·
1. lipnja
1.
1. lipnja i 2011. · 1. lipnja i Francuska rukometna reprezentacija ·
11. prosinca
11.
11. prosinca i 2011. · 11. prosinca i Francuska rukometna reprezentacija ·
11. travnja
11.
11. travnja i 2011. · 11. travnja i Francuska rukometna reprezentacija ·
12. lipnja
12.
12. lipnja i 2011. · 12. lipnja i Francuska rukometna reprezentacija ·
12. listopada
12.
12. listopada i 2011. · 12. listopada i Francuska rukometna reprezentacija ·
12. srpnja
12.
12. srpnja i 2011. · 12. srpnja i Francuska rukometna reprezentacija ·
13. siječnja
13.
13. siječnja i 2011. · 13. siječnja i Francuska rukometna reprezentacija ·
16. prosinca
16.
16. prosinca i 2011. · 16. prosinca i Francuska rukometna reprezentacija ·
16. siječnja
16.
16. siječnja i 2011. · 16. siječnja i Francuska rukometna reprezentacija ·
17. veljače
17.
17. veljače i 2011. · 17. veljače i Francuska rukometna reprezentacija ·
18. siječnja
18.
18. siječnja i 2011. · 18. siječnja i Francuska rukometna reprezentacija ·
1936.
Bez opisa.
1936. i 2011. · 1936. i Francuska rukometna reprezentacija ·
1938.
Bez opisa.
1938. i 2011. · 1938. i Francuska rukometna reprezentacija ·
1952.
Bez opisa.
1952. i 2011. · 1952. i Francuska rukometna reprezentacija ·
1954.
Bez opisa.
1954. i 2011. · 1954. i Francuska rukometna reprezentacija ·
1957.
Bez opisa.
1957. i 2011. · 1957. i Francuska rukometna reprezentacija ·
1958.
Bez opisa.
1958. i 2011. · 1958. i Francuska rukometna reprezentacija ·
1964.
Bez opisa.
1964. i 2011. · 1964. i Francuska rukometna reprezentacija ·
1967.
Bez opisa.
1967. i 2011. · 1967. i Francuska rukometna reprezentacija ·
1970.
Bez opisa.
1970. i 2011. · 1970. i Francuska rukometna reprezentacija ·
1972.
Bez opisa.
1972. i 2011. · 1972. i Francuska rukometna reprezentacija ·
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
1974. i 2011. · 1974. i Francuska rukometna reprezentacija ·
1975.
Bez opisa.
1975. i 2011. · 1975. i Francuska rukometna reprezentacija ·
1976.
Bez opisa.
1976. i 2011. · 1976. i Francuska rukometna reprezentacija ·
1977.
Bez opisa.
1977. i 2011. · 1977. i Francuska rukometna reprezentacija ·
1978.
Bez opisa.
1978. i 2011. · 1978. i Francuska rukometna reprezentacija ·
1979.
Bez opisa.
1979. i 2011. · 1979. i Francuska rukometna reprezentacija ·
1981.
Bez opisa.
1981. i 2011. · 1981. i Francuska rukometna reprezentacija ·
1984.
Bez opisa.
1984. i 2011. · 1984. i Francuska rukometna reprezentacija ·
1987.
Bez opisa.
1987. i 2011. · 1987. i Francuska rukometna reprezentacija ·
2. kolovoza
2.
2. kolovoza i 2011. · 2. kolovoza i Francuska rukometna reprezentacija ·
2. studenoga
2.
2. studenoga i 2011. · 2. studenoga i Francuska rukometna reprezentacija ·
2. veljače
2.
2. veljače i 2011. · 2. veljače i Francuska rukometna reprezentacija ·
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
2006. i 2011. · 2006. i Francuska rukometna reprezentacija ·
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
2009. i 2011. · 2009. i Francuska rukometna reprezentacija ·
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
2010. i 2011. · 2010. i Francuska rukometna reprezentacija ·
2011.
Bez opisa.
2011. i 2011. · 2011. i Francuska rukometna reprezentacija ·
2013.
Bez opisa.
2011. i 2013. · 2013. i Francuska rukometna reprezentacija ·
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
2011. i 2014. · 2014. i Francuska rukometna reprezentacija ·
21. svibnja
21.
2011. i 21. svibnja · 21. svibnja i Francuska rukometna reprezentacija ·
22. kolovoza
22.
2011. i 22. kolovoza · 22. kolovoza i Francuska rukometna reprezentacija ·
22. svibnja
22.
2011. i 22. svibnja · 22. svibnja i Francuska rukometna reprezentacija ·
24. kolovoza
24.
2011. i 24. kolovoza · 24. kolovoza i Francuska rukometna reprezentacija ·
25. srpnja
25.
2011. i 25. srpnja · 25. srpnja i Francuska rukometna reprezentacija ·
26. siječnja
26.
2011. i 26. siječnja · 26. siječnja i Francuska rukometna reprezentacija ·
27. ožujka
27.
2011. i 27. ožujka · 27. ožujka i Francuska rukometna reprezentacija ·
27. siječnja
27.
2011. i 27. siječnja · 27. siječnja i Francuska rukometna reprezentacija ·
28. siječnja
28.
2011. i 28. siječnja · 28. siječnja i Francuska rukometna reprezentacija ·
28. studenoga
28.
2011. i 28. studenoga · 28. studenoga i Francuska rukometna reprezentacija ·
28. svibnja
28.
2011. i 28. svibnja · 28. svibnja i Francuska rukometna reprezentacija ·
29. lipnja
29.
2011. i 29. lipnja · 29. lipnja i Francuska rukometna reprezentacija ·
3. kolovoza
3.
2011. i 3. kolovoza · 3. kolovoza i Francuska rukometna reprezentacija ·
30. ožujka
30.
2011. i 30. ožujka · 30. ožujka i Francuska rukometna reprezentacija ·
30. siječnja
30.
2011. i 30. siječnja · 30. siječnja i Francuska rukometna reprezentacija ·
4. kolovoza
4.
2011. i 4. kolovoza · 4. kolovoza i Francuska rukometna reprezentacija ·
4. veljače
4.
2011. i 4. veljače · 4. veljače i Francuska rukometna reprezentacija ·
5. srpnja
5.
2011. i 5. srpnja · 5. srpnja i Francuska rukometna reprezentacija ·
5. veljače
5.
2011. i 5. veljače · 5. veljače i Francuska rukometna reprezentacija ·
6. veljače
6.
2011. i 6. veljače · 6. veljače i Francuska rukometna reprezentacija ·
9. siječnja
9.
2011. i 9. siječnja · 9. siječnja i Francuska rukometna reprezentacija ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 2011. i Francuska rukometna reprezentacija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 2011. i Francuska rukometna reprezentacija
Usporedba između 2011. i Francuska rukometna reprezentacija
2011. ima 756 odnose, a Francuska rukometna reprezentacija ima 245. Kao što im je zajedničko 84, Jaccard indeks 8.39% = 84 / (756 + 245).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 2011. i Francuska rukometna reprezentacija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
