Brže od pregledniku!
184 odnosi: Aleksandar VII., Antun Pejačević, Argentina, Argentinsko-hrvatska gospodarska komora, Austrija, Šopron, Čehoslovačka Socijalistička Republika, Bačka, Balkan (planina), Ban, Bartol Alvernski, Barun, Bavarska, Beč, Bogoslovlje, Bosansko Kraljevstvo, Bosna i Hercegovina, Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku, Budim, Budimpešta, Buenos Aires, Bugari, Bugarska, Bugarski jezik, Carigrad, Dora Pejačević, Družba Isusova, Drugi svjetski rat, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Dunav, Dvorac Pejačević u Našicama, Dvorac Pejačević u Retfali, Dvorac Pejačević u Virovitici, Erba-Odescalchi, Europa, Feldmaršal, Feričanci, Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Franjevci, Franjo Ksaver Pejačević, Graz, Grof, Grofovi Draškovići, Habsburška Monarhija, Habsburg, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska povijest, ..., Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatska u Revoluciji 1848., Hrvatski sabor, Hrvatsko-srpska koalicija, Hrvatsko-ugarska nagodba, Ilok, Italija, Josip Bösendorfer, Južna Amerika, Julijan Pejačević, Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva, Károly Khuen-Héderváry, Klanac, Klement VIII., Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima, Kraljevina Ugarska, Križevci, Kurija, Ladislav Pejačević, Leopold I., Linz, Ljubljana, Mađaroni, Mađarski jezik, Marcos Pejacsevich, Marija Terezija Austrijska, Moldavija, Našice, Nadbiskup, Narodna Republika Mađarska, Ninska biskupija, Oblast Montana, Orahovica, Osijek, Osmansko Carstvo, Papa, Pasadena, Kalifornija, Pečuh, Petar Pejačević, Petar Zlojutrić, Požega, Podgorač, Političar, Politika novoga kursa, Retfala, Riječka rezolucija, Ruma, Sasi, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Amerika, Skladatelj, Slavonija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sofija, Srbija, Srijem, Srijemska županija, Srijemska Mitrovica, Stjepan Dabiša, Suvereni viteški malteški red, Sveučilište u Grazu, Teodor Pejačević, Transilvanija, Trgovište (Bugarska), Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Tuzla, Ujedinjeno Kraljevstvo, Veliki turski rat, Veliko Trnovo, Virovitička županija, Virovitica, Vlaška (pokrajina), Vojna krajina, Zadarska rezolucija, Zagreb, Zavičajni muzej Našice, 1. kolovoza, 13. stoljeće, 1366., 1386., 14. stoljeće, 1423., 1481., 15. srpnja, 1563., 1580., 1581., 16. stoljeće, 1601., 1625., 1656., 1657., 1668., 1683., 1688., 1696., 1707., 1710., 1712., 1734., 1745., 1747., 1749., 1751., 1762., 1769., 1772., 1780., 1781., 1787., 18. stoljeće, 1800., 1801., 1804., 1812., 1841., 1865., 1868., 1880., 1881., 1883., 19. stoljeće, 1903., 1906., 1907., 1913., 1917., 1932., 1998., 20. stoljeće, 2006., 24. kolovoza, 4. rujna, 7. listopada. Proširite indeks (134 više) »
Aleksandar VII.
Aleksandar VII., lat. Alexander PP.
Novi!!: Pejačevići i Aleksandar VII. · Vidi više »
Antun Pejačević
Antun grof Pejačević (*Osijek, 4. rujna 1749.; †Virovitica, 25. rujna 1802.), hrvatski plemić, državni dužnosnik, visoki vojni časnik habsburške carske vojske, gospodarstvenik i mecena, pripadnik ugledne i bogate slavonske obitelji Pejačević.
Novi!!: Pejačevići i Antun Pejačević · Vidi više »
Argentina
Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.
Novi!!: Pejačevići i Argentina · Vidi više »
Argentinsko-hrvatska gospodarska komora
Argentinsko-hrvatska gospodarska komora (CACIC) je dvonacionalna organizacija koja promiče i podupire gospodarsku suradnju između Republike Hrvatske i Argentinske Republike te posredno između Europske unije i Mercosura.
Novi!!: Pejačevići i Argentinsko-hrvatska gospodarska komora · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Pejačevići i Austrija · Vidi više »
Šopron
Šopron, Šapruon (kod Hrvata u Koljnofu), Šopruonj (kod Hrvata u Umoku) (mađ. Sopron, njem. Ödenburg, lat.: Scarbantia) je grad u Đursko-mošonjsko-šopronskoj županiji čije je zajedno s Jurom i središte.
Novi!!: Pejačevići i Šopron · Vidi više »
Čehoslovačka Socijalistička Republika
Čehoslovačka Socijalistička Republika (ČSSR) je bila država u središnjoj Europi, koja je postojala od 1960. do 1990. godine.
Novi!!: Pejačevići i Čehoslovačka Socijalistička Republika · Vidi više »
Bačka
Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.
Novi!!: Pejačevići i Bačka · Vidi više »
Balkan (planina)
Balkan Planina Balkan (ili Balkan, bug.: Стара планина/Stara planina; u starogrčkom jeziku Αίμος je planina u Bugarskoj i istočnom dijelu Srbije. Po njoj je svoje ime dobio proturječni zemljopisni politički pojam "Balkan".
Novi!!: Pejačevići i Balkan (planina) · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Pejačevići i Ban · Vidi više »
Bartol Alvernski
Bartol Alvernski (Arezzo Alverne, Italija, oko 1333. – Cetina kod Vrlike, 1414.), hrvatski teološki pisac, podrijetlom Talijan.
Novi!!: Pejačevići i Bartol Alvernski · Vidi više »
Barun
Barunska kruna Barun ili baron je niža plemićka titula koja se pojavljuje već u ranom srednjem vijeku.
Novi!!: Pejačevići i Barun · Vidi više »
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Novi!!: Pejačevići i Bavarska · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Pejačevići i Beč · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Pejačevići i Bogoslovlje · Vidi više »
Bosansko Kraljevstvo
Bosansko Kraljevstvo ili Kraljevina Bosna bilo je srednjovjekovno kraljevstvo nastalo iz Bosanske Banovine (1154. – 1377.). Postojalo je od 1377. do 1463. godine.
Novi!!: Pejačevići i Bosansko Kraljevstvo · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Pejačevići i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku
U srednjem vijeku na tlu današnje Bosne i Hercegovine izdigla se srednjovjekovna Bosanska država.
Novi!!: Pejačevići i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku · Vidi više »
Budim
Budim (mađ. Buda; njem. Ofen; slovački: Budín; tur. Budin) zapadni je dio današnje Budimpešte, smješten na desnoj obali Dunava.
Novi!!: Pejačevići i Budim · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Pejačevići i Budimpešta · Vidi više »
Buenos Aires
Buenos Aires (špa. izgovor ˈbwenoˈsaiɾes, hrv. Dobar zrak, službeno Ciudad de Buenos Aires, skraćeno BsAs ili Ciudad Autónoma de Buenos Aires, skraćeno CABA) glavni je grad Argentine, a ujedno i njezin najveći grad i luka te političko, gospodarsko i kulturno središte zemlje.
Novi!!: Pejačevići i Buenos Aires · Vidi više »
Bugari
Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.
Novi!!: Pejačevići i Bugari · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Pejačevići i Bugarska · Vidi više »
Bugarski jezik
Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.
Novi!!: Pejačevići i Bugarski jezik · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Pejačevići i Carigrad · Vidi više »
Dora Pejačević
Maria Theodora Paulina Sophie von Lumbe, poznata kao Dora Pejačević (Budimpešta, 10. rujna 1885. – München, 5. ožujka 1923.), bila je hrvatska skladateljica i violinistica, rodom iz slavonske grofovske obitelji Pejačević.
Novi!!: Pejačevići i Dora Pejačević · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Pejačevići i Družba Isusova · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Pejačevići i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Pejačevići i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Pejačevići i Dubrovnik · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Pejačevići i Dunav · Vidi više »
Dvorac Pejačević u Našicama
Dvorac Pejačević Dvorac Pejačević noću Dvorac Pejačević nalazi se u središtu Našica.
Novi!!: Pejačevići i Dvorac Pejačević u Našicama · Vidi više »
Dvorac Pejačević u Retfali
Dvorac Pejačević nalazi se u nekadašnjem selu Retfala, danas potpada užem centru grada Osijeka.
Novi!!: Pejačevići i Dvorac Pejačević u Retfali · Vidi više »
Dvorac Pejačević u Virovitici
Dvorac Pejačević je barokno-klasicistička građevina u Virovitici.
Novi!!: Pejačevići i Dvorac Pejačević u Virovitici · Vidi više »
Erba-Odescalchi
Kneževski grb obitelji Odescalchi. Erba-Odescalchi i Odescalchi ogranci su talijanskih plemićkih obitelji nastalih spajanjem obitelji Erba i Odescalchi.
Novi!!: Pejačevići i Erba-Odescalchi · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Pejačevići i Europa · Vidi više »
Feldmaršal
Eugen Savojski Bernard Law Montgomery Svetozar Borojević, hrvatski feldmaršal Erwin Rommel Feldmaršal (od njem. Feldmarschall, FM), negdje i generalfeldmaršal, je najviši vojni čin u mnogim zemljama, vrhovni zapovjednik vojske, vojskovođa, maršal.
Novi!!: Pejačevići i Feldmaršal · Vidi više »
Feričanci
Feričanci su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Pejačevići i Feričanci · Vidi više »
Franjevačka provincija Bosna Srebrena
Franjevačka provincija Bosna Srebrena početkom 18. stoljeća Bosna Srebrena je franjevačka provincija i jedina od svih ustanova bosanske srednjovjekovne države koja se uspjela očuvati sve do današnjih dana.
Novi!!: Pejačevići i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Pejačevići i Franjevci · Vidi više »
Franjo Ksaver Pejačević
Franjo Ksaver Pejačević (Osijek, 15. srpnja 1707. ‒ Požega, 7. listopada 1781.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, teolog i povjesničar.
Novi!!: Pejačevići i Franjo Ksaver Pejačević · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Pejačevići i Graz · Vidi više »
Grof
Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.
Novi!!: Pejačevići i Grof · Vidi više »
Grofovi Draškovići
Grofovi Draškovići su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom niza stoljeća imala značajnu ulogu u političkom, društvenom, kulturnom i gospodarskom životu hrvatskog naroda i hrvatske države u svim njenim vidovima postojanja (od personalne unije s Ugarskom preko sastavnog dijela habsburške monarhije do rascijepljene pokrajine u prvoj južnoslavenskoj državi).
Novi!!: Pejačevići i Grofovi Draškovići · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Pejačevići i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Pejačevići i Habsburg · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Pejačevići i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Pejačevići i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Pejačevići i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Pejačevići i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Hrvatska u Revoluciji 1848.
Hrvatska neposredno prije rata s Mađarima 1848. Kao i u većem dijelu Monarhije, i u Hrvatskoj je 1848.
Novi!!: Pejačevići i Hrvatska u Revoluciji 1848. · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Pejačevići i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko-srpska koalicija
Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.
Novi!!: Pejačevići i Hrvatsko-srpska koalicija · Vidi više »
Hrvatsko-ugarska nagodba
Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.
Novi!!: Pejačevići i Hrvatsko-ugarska nagodba · Vidi više »
Ilok
Središte grada Ilok je najistočniji grad u Hrvatskoj, a pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Pejačevići i Ilok · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Pejačevići i Italija · Vidi više »
Josip Bösendorfer
Josip Bösendorfer (čitaj: Bezendorfer) (Lukač kod Virovitice, 30. I. 1876. - Osijek, 6. VI. 1957), hrvatski povjesničar.
Novi!!: Pejačevići i Josip Bösendorfer · Vidi više »
Južna Amerika
Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.
Novi!!: Pejačevići i Južna Amerika · Vidi više »
Julijan Pejačević
Julijan Pejačević, hrvatski pisac (Našice, 25. travnja 1833. – Beč, 2. ožujka 1906.). Brat je bana Ladislava Pejačevića iz plemićke obitelji Pejačevića.
Novi!!: Pejačevići i Julijan Pejačević · Vidi više »
Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva
Karlo VI. (Beč, 1. listopada 1685. – Beč, 20. listopada 1740.), rimsko-njemački car (1711. – 1740.), ugarsko-hrvatski (Karlo III.) i češki kralj (Karlo II.). Zadnji je muški potomak iz dinastije Habsburg, zbog čega je Pragmatičnom sankcijom nastojao osigurati prijestolje kćeri Mariji Tereziji.
Novi!!: Pejačevići i Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Károly Khuen-Héderváry
Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Pejačevići i Károly Khuen-Héderváry · Vidi više »
Klanac
Šestanovca Klanac (prasl. kolnьcь, češ. klanec, lit. kalnas, brdo), kanjon (šp. cañon, iz tal. cannone tj. canna, cijev), klisura ili sutjeska je reljefni oblik, duboko i usko usječena riječna dolina u visoravan ili planinu čija dubina premašuje polovinu udaljenosti između vrhova dolinskih strana, čiji nagib može doseći i 60°.
Novi!!: Pejačevići i Klanac · Vidi više »
Klement VIII.
Klement VIII., lat. Clemens PP.
Novi!!: Pejačevići i Klement VIII. · Vidi više »
Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima
Kraljevina Hrvatska (također i Banska Hrvatska) došla je pod habsburšku vlast nakon rasula Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva kad je 1. siječnja 1527. hrvatski sabor u Cetinu samostalno izabrao Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.
Novi!!: Pejačevići i Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Pejačevići i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Pejačevići i Križevci · Vidi više »
Kurija
*Rimska kurija, skupni naziv za središnje urede Svete Stolice.
Novi!!: Pejačevići i Kurija · Vidi više »
Ladislav Pejačević
Grof Ladislav Pejačević (Sopron, 5. travnja 1824. – Našice, 7. travnja 1901.) bio je hrvatski političar iz Unionističke stranke te hrvatski ban u razdoblju 1880.
Novi!!: Pejačevići i Ladislav Pejačević · Vidi više »
Leopold I.
Leopold I. može se odnositi na sljedeće vladare.
Novi!!: Pejačevići i Leopold I. · Vidi više »
Linz
Linz je statutarni grad u Austriji.
Novi!!: Pejačevići i Linz · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Pejačevići i Ljubljana · Vidi više »
Mađaroni
Mađaroni je pogrdan naziv za članove Hrvatsko-ugarske stranke, koju je pod nazivom Horvatsko-vugerska stranka osnovao 1841.
Novi!!: Pejačevići i Mađaroni · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Pejačevići i Mađarski jezik · Vidi više »
Marcos Pejacsevich
Marcos Pejacsevich (Osijek, 27. srpnja 1940.) hrvatsko-argentinski je gospodarstvenik, član povijesne hrvatske plemićke obitelji Pejačevići i predsjednik Argentinsko-hrvatske gospodarske komore.
Novi!!: Pejačevići i Marcos Pejacsevich · Vidi više »
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Novi!!: Pejačevići i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »
Moldavija
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.
Novi!!: Pejačevići i Moldavija · Vidi više »
Našice
Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Pejačevići i Našice · Vidi više »
Nadbiskup
Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.
Novi!!: Pejačevići i Nadbiskup · Vidi više »
Narodna Republika Mađarska
Narodna Republika Mađarska (mađ. Magyar Népköztársaság) bilo je službeno ime za Mađarsku od 1949. do 1989. za vrijeme komunizma u Europi i Mađarskoj.
Novi!!: Pejačevići i Narodna Republika Mađarska · Vidi više »
Ninska biskupija
Grguru Ninskom u Splitu, najpoznatijem biskupu Ninske biskupije Ninska biskupija je povijesna hrvatska biskupija ustanovljena oko 850.
Novi!!: Pejačevići i Ninska biskupija · Vidi više »
Oblast Montana
Oblast Montana (bugarski Област Монтана) nalazi se u sjeverozapadnoj Bugarskoj, na granici sa Srbijom i Rumunjskom.
Novi!!: Pejačevići i Oblast Montana · Vidi više »
Orahovica
Orahovica je grad u Hrvatskoj, u Virovitičko-podravskoj županiji.
Novi!!: Pejačevići i Orahovica · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Pejačevići i Osijek · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Pejačevići i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Pejačevići i Papa · Vidi više »
Pasadena, Kalifornija
Pasadena je grad u američkoj saveznoj državi Kaliforniji, dom mnogih vodećih znanstvenih i kulturnih institucija.
Novi!!: Pejačevići i Pasadena, Kalifornija · Vidi više »
Pečuh
Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini.
Novi!!: Pejačevići i Pečuh · Vidi više »
Petar Pejačević
*Petar Pejačević (veliki župan).
Novi!!: Pejačevići i Petar Pejačević · Vidi više »
Petar Zlojutrić
Petar Zlojutrić - Soljanin (Tuzla, 1565. – Gradovrh, 4. travnja 1623.), provincijal franjevačke provincije Bosna Srebrena (1589. – 1592.), biskup biskupije Sardica (sofijska biskupija) te i upravitelj dijela Bosne.
Novi!!: Pejačevići i Petar Zlojutrić · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Pejačevići i Požega · Vidi više »
Podgorač
Podgorač je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Pejačevići i Podgorač · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Pejačevići i Političar · Vidi više »
Politika novoga kursa
Politika »novoga kursa« je bila politički program dijela hrvatskih i srpskih političara iz banske Hrvatske i Dalmacije, oblikovan u prvom desetljeću XX.
Novi!!: Pejačevići i Politika novoga kursa · Vidi više »
Retfala
Retfala je osječka gradska četvrt koja se nalazi na zapadnom dijelu grada.
Novi!!: Pejačevići i Retfala · Vidi više »
Riječka rezolucija
Riječka rezolucija je politički dokument potpisan 3. listopada 1905. u Rijeci nakon dvodnevnoga sastanka hrvatskih i srpskih zastupnika iz pokrajinskih sabora u Dalmaciji i Istri te iz banske Hrvatske.
Novi!!: Pejačevići i Riječka rezolucija · Vidi više »
Ruma
Ruma - središte grada Ruma je gradić u srbijanskom dijelu Srijema, u autonomnoj pokrajini Vojvodini.
Novi!!: Pejačevići i Ruma · Vidi više »
Sasi
Domovina Sasa Sasi (lat. Saxones, njem. Sachsen, od starovisokonjem. sahsonotas: ljudi mača) su germanski plemenski savez čija je prapostojbina bila na području kasnije Danske u području Schleswig-Holstein.
Novi!!: Pejačevići i Sasi · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Pejačevići i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Pejačevići i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Skladatelj
Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.
Novi!!: Pejačevići i Skladatelj · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Pejačevići i Slavonija · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Pejačevići i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sofija
Grad Sofija (bugarski: София), u podnožju planine Vitoše, ima 1 376 461 stanovnika (2010.) i glavni je grad Bugarske.
Novi!!: Pejačevići i Sofija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Pejačevići i Srbija · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Pejačevići i Srijem · Vidi više »
Srijemska županija
23px Ovo je članak o povijesnoj Srijemskoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Slavonije i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Pejačevići i Srijemska županija · Vidi više »
Srijemska Mitrovica
Grb Srijemske Mitrovice Srijemska Mitrovica (srp. Сремска Митровица/Sremska Mitrovica, mađ. Szávaszentdemeter, njem. Syrmisch-Mitrowitz), grad u Vojvodini, u Srbiji, te sjedište istoimene općine.
Novi!!: Pejačevići i Srijemska Mitrovica · Vidi više »
Stjepan Dabiša
Stjepan Dabiša (1339. – Kraljeva Sutjeska, 8. rujna 1395.), bio je bosanski kralj od 1391.
Novi!!: Pejačevići i Stjepan Dabiša · Vidi više »
Suvereni viteški malteški red
Hrvatska je jedna od 108 zemlje koje imaju stalne diplomatske veze s Malteškim redom Suvereni viteški jeruzalemski, rodoski i malteški hospitalni red svetog Ivana, poznatiji kao Suvereni viteški malteški red (tal. Sovrano Militare Ordine Ospedaliero di San Giovanni di Gerusalemme di Rodi e di Malta), katolički je viteški red sa sjedištem u Rimu, Italija.
Novi!!: Pejačevići i Suvereni viteški malteški red · Vidi više »
Sveučilište u Grazu
Sveučilište u Grazu (njem. Karl-Franzens-Universität Graz, lat.: Carolo-Franciscea) osnovao je 1585. Karlo II. Štajerski.
Novi!!: Pejačevići i Sveučilište u Grazu · Vidi više »
Teodor Pejačević
Dr.
Novi!!: Pejačevići i Teodor Pejačević · Vidi više »
Transilvanija
Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).
Novi!!: Pejačevići i Transilvanija · Vidi više »
Trgovište (Bugarska)
Trgovište (bugarski Търговище) je grad u istočnoj Bugarskoj.
Novi!!: Pejačevići i Trgovište (Bugarska) · Vidi više »
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Pejačevići i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Novi!!: Pejačevići i Tuzla · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Pejačevići i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Veliki turski rat
Veliki bečki rat ili Rat Svete lige, također i Veliki turski rat naziv je za niz vojnih sukoba između Osmanskog Carstva i tadašnjih europskih sila, ujedinjenih u Svetu ligu.
Novi!!: Pejačevići i Veliki turski rat · Vidi više »
Veliko Trnovo
Veliko Trnovo (bugarski: Велико Търново), do 1965. samo Trnovo (Търново), grad je na sjeveru centralne Bugarske, koji je administrativno sjedište oblasti Veliko Trnovo.
Novi!!: Pejačevići i Veliko Trnovo · Vidi više »
Virovitička županija
23px Ovo je članak o povijesnoj Virovitičkoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Slavonije i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Pejačevići i Virovitička županija · Vidi više »
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
Novi!!: Pejačevići i Virovitica · Vidi više »
Vlaška (pokrajina)
Vlaška na karti Rumunjske Vlaška je jezgra Rumunjske.
Novi!!: Pejačevići i Vlaška (pokrajina) · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Pejačevići i Vojna krajina · Vidi više »
Zadarska rezolucija
Zadarska rezolucija je dokument prihvaćen u Zadru 17. listopada 1905. na sastanku 26 srpskih opozicijskih zastupnika iz Dalmacije, odnosno srpskih zastupnika u Carevinskom vijeću Austro-Ugarske s predstavnicima srpskih stranaka u Dalmaciji (Srpska stranka) te banskoj Hrvatskoj (Srpska narodna radikalna stranka i Srpska samostalna stranka).
Novi!!: Pejačevići i Zadarska rezolucija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Pejačevići i Zagreb · Vidi više »
Zavičajni muzej Našice
Zavičajni muzej Našice utemeljen je 1974.
Novi!!: Pejačevići i Zavičajni muzej Našice · Vidi više »
1. kolovoza
1.
Novi!!: Pejačevići i 1. kolovoza · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 13. stoljeće · Vidi više »
1366.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1366. · Vidi više »
1386.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1386. · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 14. stoljeće · Vidi više »
1423.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1423. · Vidi više »
1481.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1481. · Vidi više »
15. srpnja
15.
Novi!!: Pejačevići i 15. srpnja · Vidi više »
1563.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1563. · Vidi više »
1580.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1580. · Vidi više »
1581.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1581. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 16. stoljeće · Vidi više »
1601.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1601. · Vidi više »
1625.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1625. · Vidi više »
1656.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1656. · Vidi više »
1657.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1657. · Vidi više »
1668.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1668. · Vidi više »
1683.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1683. · Vidi više »
1688.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1688. · Vidi više »
1696.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1696. · Vidi više »
1707.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1707. · Vidi više »
1710.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1710. · Vidi više »
1712.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1712. · Vidi više »
1734.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1734. · Vidi više »
1745.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1745. · Vidi više »
1747.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1747. · Vidi više »
1749.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1749. · Vidi više »
1751.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1751. · Vidi više »
1762.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1762. · Vidi više »
1769.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1769. · Vidi više »
1772.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1772. · Vidi više »
1780.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1780. · Vidi više »
1781.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1781. · Vidi više »
1787.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1787. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 18. stoljeće · Vidi više »
1800.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1800. · Vidi više »
1801.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1801. · Vidi više »
1804.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1804. · Vidi više »
1812.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1812. · Vidi više »
1841.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1841. · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1865. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1868. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1880. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1881. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1883. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 19. stoljeće · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1903. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1906. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1907. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1913. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1917. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 1932. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Pejačevići i 1998. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Pejačevići i 20. stoljeće · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Pejačevići i 2006. · Vidi više »
24. kolovoza
24.
Novi!!: Pejačevići i 24. kolovoza · Vidi više »
4. rujna
4.
Novi!!: Pejačevići i 4. rujna · Vidi više »
7. listopada
7.
Novi!!: Pejačevići i 7. listopada · Vidi više »
