Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Ukrajinci

Indeks Ukrajinci

Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.

182 odnosi: Ana Ahmatova, Ana Kijevska, Andrij Ševčenko, Andy Warhol, Ateizam, Austrijanci, Austro-Ugarska, Šalvare, Židovi, Bajka, Baltički narodi, Bijeli Hrvati, Bizant, Bjelorusi, Bjelorusija, Blagdan, Bogdan Hmeljnicki, Boršč, Brestska crkvena unija, Broj, Bugari, Ceh, CIA, Crno more, Daleki istok, Demokracija, Derevljani, Digitalni identifikator objekta, Dmitro Stepanovič Bortnjanskij, Dnjepar, Don, Drugi svjetski rat, Duljebi, Duma, Engleski jezik, Europa, Europljani, Fedir Apollonovič Pirockij, Folklor, Goti, Grammy, Grci, Grkokatolička Crkva, Hazari, Hrvati, Hrvatska, Hryhorij Skovoroda, Igor Sikorsky, Igor Stravinski, Ikavski govor, ..., Istočni Slaveni, Ivan Franko, Ivan Petrovič Kotljarevskij, Ivan Stepanovič Mazepa, Izrael, Jack Palance, James Bond, Jana Kločkova, Josif Staljin, Katoličanstvo, Kazahstan, Kelti, Kerč, Kijev, Kijevska Rus', Kimerijci, Kmetstvo, Kobzar, Konstjantin Vasilj Ostrockij, Kozaci, Kralj Danilo, Kršćanstvo, Krim, Krimski Tatari, Kruh, Kuban, Kvitka Cisyk, Latinski jezik, Lavov, Legenda, Lesja Ukrajinka, Lina Kostenko, Litavci, Mađari, Marusja Čuraj, Mentalitet, Mihajlo Gruševski, Mikola Vitalijovič Lisenko, Moskva, Mykola Leontovyč, New York (razdvojba), Nijemci, Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Obred, Odesa, Olbia, Oleksandr Dovženko, Olga Kurylenko, Oscar, Pšenica, Pečenezi, Perejaslavski sporazum, Petar I. Aleksejevič Romanov, Petar Iljič Čajkovski, Pilip Orlik, Pjesma, Politički rusinizam, Poljaci, Poljani, Poljska, Povijest Poljske, Povijest Ukrajine, Pravoslavlje, Priroda, Proljeće, Protestantizam, PubMed Identifier, Rim, Rusi, Rusifikacija, Rusija, Rusini, Rusini u Hrvatskoj, Ruska pravoslavna Crkva, Ruski jezik, Rusko Carstvo, Ruslana, Sarmati, Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske, Sergej Bubka, Simbol, Simferopolj, Siverjani, Sjedinjene Američke Države, Skiti, Slaveni, Slovenci, Sovjetski Savez, Stanovništvo Ukrajine, Stara Grčka, Statut, Stepan Prokopovič Timošenko, Sunce, Suržik, Svijet, Svjetonazor, Taras Grigorovič Ševčenko, Tiverci, Tradicija, Ukrajina, Ukrajinci u Hrvatskoj, Ukrajinska autokefalna pravoslavna Crkva, Ukrajinska grkokatolička Crkva, Ukrajinska kultura, Ukrajinska Narodna Republika, Ukrajinska pravoslavna Crkva, Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije, Ukrajinska pravoslavna Crkva Moskovske patrijaršije, Ukrajinska prezimena, Ukrajinska rimokatolička Crkva, Ukrajinski jezik, Ukrajinski kozaci, Uliči, Valentin Petrovič Gluško, Vareniki, Vasylj Ivančuk, Vera Farmiga, Vikinzi, Visla, Vjenčanje, Vladimir I., veliki knez Kijeva, Volodimir Mikolajovič Čelomej, Zaporižja, Zaporoška Republika, Zaporoški kozaci, Zelena Ukrajina, Zemlja, Zima, 1654., 1991., 2000., 2004.. Proširite indeks (132 više) »

Ana Ahmatova

'''Ana Andrejevna Ahmatova''' Ana Andrijivna Ahmatova (ukr. А́нна Андрі́ївна Ахма́това, rođena: Gorenko ili Horenko, ukr. Го́ренко; Ukrajina, Odesa, 23. lipnja 1889. - Rusija, Domodedovo, 5. ožujka 1966.), ruska i ukrajinska pjesnikinja.

Novi!!: Ukrajinci i Ana Ahmatova · Vidi više »

Ana Kijevska

Ana Kijevska (Ana Jaroslavna) bila je kraljica Francuske kao druga supruga kralja Henrika I., kojem je rodila Filipa I. Francuskog.

Novi!!: Ukrajinci i Ana Kijevska · Vidi više »

Andrij Ševčenko

Andrij Mykolajovyč Ševčenko (ukrajinski: Андрій Миколайович Шевченко, nadimak "Ševa", Dvirkivščyna, 29. rujna 1976.) ukrajinski je nogometni trener i bivši nogometaš.

Novi!!: Ukrajinci i Andrij Ševčenko · Vidi više »

Andy Warhol

Andy Warhol (ponegdje Andrew Warhola); (Pittsburgh, 6. kolovoza 1928. – New York, 22. veljače 1987.), američki slikar, dizajner i filmski stvaratelj rusinskog podrijetla.

Novi!!: Ukrajinci i Andy Warhol · Vidi više »

Ateizam

Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.

Novi!!: Ukrajinci i Ateizam · Vidi više »

Austrijanci

Austrijanci su germanski narod bavarskog ili markomanskog porijekla, nastanjen na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije te u prekomorskim zemljama.

Novi!!: Ukrajinci i Austrijanci · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Ukrajinci i Austro-Ugarska · Vidi više »

Šalvare

Pakistanska djevojka u šalvarama, 19. stoljeće. Kozaci u šalvarama, 18. stoljeće. Šalvare (također, Šarvare ili Šarovare) su muški i ženski odjevni predmet odnosno hlače, perzijskog porijekla (szalwār), koje su posebno karakteristične za južnu i središnju Aziju te južnu i istočnu Europu.

Novi!!: Ukrajinci i Šalvare · Vidi više »

Židovi

Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.

Novi!!: Ukrajinci i Židovi · Vidi više »

Bajka

Crvenkapica Bajka je književna vrsta kod koje se čudesno i nadnaravno isprepliće sa zbiljskim na takav način da između prirodnoga i natprirodnoga, stvarnoga i izmišljenoga nema pravih suprotnosti.

Novi!!: Ukrajinci i Bajka · Vidi više »

Baltički narodi

Baltički narodi (Balti; ruski, Балтийские народы, Балты), skupina indoeuropskih naroda nastanjenih uz istočnu obalu Baltičkog mora i njegovog zaleđa na područjima sve od donjeg toka Visle na jugu pa do Riškog zaljeva na sjeveru.

Novi!!: Ukrajinci i Baltički narodi · Vidi više »

Bijeli Hrvati

Velike ili Bijele Hrvatske (9. st.) Prostor Bijelih Hrvata među istočnoslavenskim plemenima u 8. st. Bijeli Hrvati bili su istočnoslavensko pleme; djelomično preci Hrvata na Jadranskom moru.

Novi!!: Ukrajinci i Bijeli Hrvati · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Ukrajinci i Bizant · Vidi više »

Bjelorusi

Povijesni prostor nastanjen Bjelorusima Bjelorusi (bjeloruski: беларусы / belarus'i) su indoeuropski narod iz grupe Istočnih Slavena naseljen uglavnom na teritoriju današnje Bjelorusije, nešto manje Ukrajine i Rusije.

Novi!!: Ukrajinci i Bjelorusi · Vidi više »

Bjelorusija

Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.

Novi!!: Ukrajinci i Bjelorusija · Vidi više »

Blagdan

Blagdani su dani namijenjeni državnim i vjerskim svetkovinama.

Novi!!: Ukrajinci i Blagdan · Vidi više »

Bogdan Hmeljnicki

Ukrajinski hetman Bogdan Hmeljnickij (1595. – 1657.) Spomenik Bogdanu Hmeljnickom u Kijevu Obiteljski grb ukrajinske plemićke obitelji Hmeljnicki Bogdan Hmeljnicki (ukrajinski: Богдан Зиновій Михайлович Хмельницький - Bogdan Zynovij Myhajlovyč Hmeljnyc'kyj) (Ukrajina, Subotiv, 27. prosinca 1595. - Ukrajina, Čyhyryn, 6. kolovoza 1657.) je bio ukrajinski hetman i veleposjednik plemićkog roda u Poljsko-Litavskoj uniji.

Novi!!: Ukrajinci i Bogdan Hmeljnicki · Vidi više »

Boršč

Boršč (ukrajinski: борщ) juha je od cikle, popularna u Istočnoj Europi, a osobito u ukrajinskoj, ruskoj i poljskoj nacionalnoj kuhinji.

Novi!!: Ukrajinci i Boršč · Vidi više »

Brestska crkvena unija

Ukrajinske grkokatoličke Crkve; katedrala Sv. Jurja u Lavovu Ukrajinski volinjski episkop Ipatij Potij (1541. – 1613.) Rimski papa Klement VIII. (1536. – 1605.) Brestska crkvena unija (ukr. Берестейська унія) je konkordat između Svete Rimske stolice i Pravoslavne Crkve s prostora Ukrajine, kojim su Kijevski metropolit i većina ukrajinskih crkvenih poglavara potpisali akt sjedinjenja i time 1596. stvorili Ukrajinsku grkokatoličku Crkvu s ciljem zaštite ukrajinskog crkvenog identiteta od poljskih pritisaka u sklopu njihove okupacije ukrajinskih zemalja.

Novi!!: Ukrajinci i Brestska crkvena unija · Vidi više »

Broj

Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina.

Novi!!: Ukrajinci i Broj · Vidi više »

Bugari

Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.

Novi!!: Ukrajinci i Bugari · Vidi više »

Ceh

Ceh (eng. guild) je naziv koji u najširem smislu označava zanatsko udruženje, odnosno skupina, udruženje ljudi koji rade isti posao ili obrt, pa se udružuju radi ostvarivanja svojih prava i viših ciljeva.

Novi!!: Ukrajinci i Ceh · Vidi više »

CIA

Središnja obavještajna agencija (eng.: Central Intelligence Agency, CIA) je obavještajna služba Sjedinjenih Američkih Država, u čijoj se nadležnosti primarno nalazi prikupljanje i analiza podataka o stranim vladama, korporacijama i pojedincima, odnosno davanje takvih podataka raznim drugim odjelima vlade.

Novi!!: Ukrajinci i CIA · Vidi više »

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Novi!!: Ukrajinci i Crno more · Vidi više »

Daleki istok

Tokyo, Japan Shanghai, Kina Central business district u Singapuru Daleki istok je naziv za istočnoazijske zemlje uz Tihi ocean.

Novi!!: Ukrajinci i Daleki istok · Vidi više »

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Novi!!: Ukrajinci i Demokracija · Vidi više »

Derevljani

Položaj Derevljana među ostalim istočnoslavenskim plemenima u 8. st. Derevljani (ukr. Деревляни); srednjovjekovno slavensko odnosno ukrajinsko pleme na prostorima sjeverne Ukrajine i južne Bjelorusije.

Novi!!: Ukrajinci i Derevljani · Vidi više »

Digitalni identifikator objekta

Digitalni identifikator objekta (DOI) je niz znakova ("digitalni identifikator") koji na jedinstven način određuje neki objekt, kao što je elektronski dokument.

Novi!!: Ukrajinci i Digitalni identifikator objekta · Vidi više »

Dmitro Stepanovič Bortnjanskij

Dmitro Stepanovič Bortnjanskij (ukr. Дмитро Степанович Бортнянський - Dmytro Stepanovyč Bortnjans’kyj); (Gluhiv, 28. listopad 1751. - Sankt Peterburg, 10. listopad 1825.); ukrajinski glazbenik, skladatelj i dirigent, koji je bio izrazito popularan u cijelom Ruskom carstvu te je napisao 6 opera i niz drugih poznatih djela.

Novi!!: Ukrajinci i Dmitro Stepanovič Bortnjanskij · Vidi više »

Dnjepar

Dnjepar (bjeloruski: Дняпро/Dnjapro, ruski: Днепр/Dnjepr, ukrajinski: Дніпро/Dnipro) rijeka je u Istočnoj Europi koja izvire u Rusiji, teče kroz Bjelorusiju a u Ukrajini se ulijeva u Crno more.

Novi!!: Ukrajinci i Dnjepar · Vidi više »

Don

Don je rijeka u europskom dijelu Rusije.

Novi!!: Ukrajinci i Don · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Ukrajinci i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Duljebi

Položaj istočnoslavenskih plemena; Volinjani označavaju položaj Duljiba; 8. st. Duljibi (ukr. Дуліби); srednjovjekovno slavensko odnosno ukrajinsko pleme s prostora sjeverozapadne Ukrajine.

Novi!!: Ukrajinci i Duljebi · Vidi više »

Duma

Duma (ruski: Ду́ма) je općenito naziv za savjetodavno tijelo kao što je gradsko vijeće lil komora (Narodne komora) Parlamenta Ruske Federacije u modernoj Rusiji i u ruskoj povijesti.

Novi!!: Ukrajinci i Duma · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: Ukrajinci i Engleski jezik · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Ukrajinci i Europa · Vidi više »

Europljani

Najpoznatiji Grci. Europljani je izraz kojim se označavaju stanovnici europskog kontinenta, ali i njezini izvorni stanovnici, narodi koji na području Europe obitavaju veći ili gotovo cijeli dio svoje povijesti.

Novi!!: Ukrajinci i Europljani · Vidi više »

Fedir Apollonovič Pirockij

Ukrajinski znanstvenik Fedir Apollonovič Pirockij Fedir Apollonovič Pirockij (ponegdje: Fjodor Apollonovič Pirockij); (ukr. Федір Аполлонович Піроцький, rus. Фёдор Аполлонович Пироцкий); (Ukrajina, Lohvicja, 17. veljače 1845. - Ukrajina, Oleshky, 28. veljače 1898.); je ukrajinski i ruski znanstvenik i izumitelj, kojeg prema pojedinim izvorima smatraju prvim izumiteljem modernog električnog tramvaja, dok ga se prema drugim izvorima smatra istim izumiteljom isključivo u Ruskom carstvu, navodeći njemačkog Siemensa prvim.

Novi!!: Ukrajinci i Fedir Apollonovič Pirockij · Vidi više »

Folklor

narodnim nošnjama, tzv. zlatarama Folklor je naziv za različite aspekte tradicije kulture, najčešće uobičajen u značenju zajedničkog imena za tradicijske oblike književnosti, glazbe, plesova, dramskog i likovnog stvaranja.

Novi!!: Ukrajinci i Folklor · Vidi više »

Goti

Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.

Novi!!: Ukrajinci i Goti · Vidi više »

Grammy

Logo Nagrada Grammy (engl. Grammy Award, s vremenom skraćeni prvotni naziv nagrade Gramophone Awards), godišnja je nagrada za izuzetne doprinose u glazbenoj umjetnosti i diskografiji, koju dodjeljuje NARAS, američka Akademija za diskografsku umjetnost i znanost (The National Academy of Recording Arts & Sciences, Inc.). Nagrada je ustanovljena 1959. godine, a 31. siječnja 2009. godine održana je 52.

Novi!!: Ukrajinci i Grammy · Vidi više »

Grci

Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.

Novi!!: Ukrajinci i Grci · Vidi više »

Grkokatolička Crkva

Metliki, Slovenija Grkokatoličanstvo ili Unijatska Crkva.

Novi!!: Ukrajinci i Grkokatolička Crkva · Vidi više »

Hazari

Kazarska država. Hazari su bila turkijska nomadska plemena naseljena uz obale Volge.

Novi!!: Ukrajinci i Hazari · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajinci i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Ukrajinci i Hrvatska · Vidi više »

Hryhorij Skovoroda

Portret ukrajinskog filozofa Hryhorija Skovorde hrivnji Hryhorij Skovoroda, ponegdje Grigorij Skovoroda, (ukr. Григорій Савич Сковорода, rus. Григорий Саввич Сковорода); (Čornuhy, 3. prosinca 1722. - Ivanivka, 9. studenog 1794.); je ukrajinski filozof, pjesnik, predavač i skladatelj.

Novi!!: Ukrajinci i Hryhorij Skovoroda · Vidi više »

Igor Sikorsky

Izumitelj helikoptera Igor Sikorsky. Igor Ivanovič Sikorsky (ukr. І́гор Іва́нович Сіко́рський, rus.: Игорь Иванович Сикорский); Kijev, 25. svibnja 1889. – Easton, 26. listopada 1972.);Fortier, Rénald.. 1996. Accessed on 29. Listopada 2008. bio je međunarodno poznati ukrajinski, ruski i američki pionir zrakoplovstva, ukrajinsko-poljsko-ruskog porijekla. Za života je stekao rusko i američko državaljanstvo. Dizajnirao je i letio s prvim svjetskim višemotornim zrakoplovom i razvio je prvi Pan Amov leteći brod daleke 1930. godine. Sikorsky je imao vrlo veliki utjecaj u razvoju helikoptera, njegova Zrakoplovna korporacija Sikorsky osnovana 1925.,, Sikorsky Aircraft, accessed 11. studenog 2008. godine i danas je jedan od vodećih proizvođača helikoptera. 1942. godine Sikorsky R-4 postaje prvi serijski proizvođen helikopter, s rasporedom ugradnje rotora kakav se i danas koristi na većini helikoptera.

Novi!!: Ukrajinci i Igor Sikorsky · Vidi više »

Igor Stravinski

Igor Fjodorovič Stravinski (rus. И́горь Фёдорович Страви́нский, Igor' Fëdorovič Stravinskij; Oranienbaum, 17. lipnja 1882. – New York, 6. travnja 1971.), je bio ruski skladatelj ukrajinskog porijekla kojeg danas mnogi, i na zapadu i u njegovoj rodnoj domovini, smatraju najutjecajnijim skladateljem glazbe XX. stoljeća.

Novi!!: Ukrajinci i Igor Stravinski · Vidi više »

Ikavski govor

Ikavski govor (ili vlastiti naziv ikavica) jedan je od triju ("četiriju") govora hrvatskog jezika uz ekavski govor, ijekavski govor te jekavski govor.

Novi!!: Ukrajinci i Ikavski govor · Vidi više »

Istočni Slaveni

Istočni Slaveni su zbirni naziv za Ruse, Bjeloruse i Ukrajince.

Novi!!: Ukrajinci i Istočni Slaveni · Vidi više »

Ivan Franko

Ukrajinski pjesnik Ivan Jakovič Franko, autor: Ivan Truš (1930.) Spomenik Ivanu Franku u Lipiku Ivan Jakovič Franko (ukr. Іван Якович Франко – Ivan Jakovyč Franko); (Nagujevyči, 27. kolovoz 1856. – Lavov, 28. lipanj 1916.); je ukrajinski pjesnik, pisac, socijalni i literarni kritičar, novinar, ekonomist i politički aktivist.

Novi!!: Ukrajinci i Ivan Franko · Vidi više »

Ivan Petrovič Kotljarevskij

Ukrajinski pisac Ivan Kotljarevskij Ivan Petrovič Kotljarevskij (ukr. Іван Петрович Котляревський; Poltava, 9. rujna 1769. – Poltava, 10. studenog 1838.) je ukrajinski pisac, pjesnik i dramaturg, jedan od predvodnika u stvaranju suvremenog ukrajinskog književnog jezika.

Novi!!: Ukrajinci i Ivan Petrovič Kotljarevskij · Vidi više »

Ivan Stepanovič Mazepa

Jedna od kijevskih crkvi izgrađena pod direktivom Ivana Mazepe, 18. st. Ivan Stepanovič Mazepa (ukr. Іван Степанович Мазепа); (Ukrajina, Bila cerkva, 1639. - Moldova, Bendery, 1709.); je visoko školovan ukrajinski plemić, hetman kozačke vojske lijevoobalne Ukrajine koja se nakon ustanka hetmana Bogdana Hmeljnickog i sklopljenog Perejaslavskog sporazuma našla pod protektoratom Moskovske države i moskovskog cara.

Novi!!: Ukrajinci i Ivan Stepanovič Mazepa · Vidi više »

Izrael

Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.

Novi!!: Ukrajinci i Izrael · Vidi više »

Jack Palance

Volodimir Palahnjuk (ukr. Володимир Палагнюк) poznatiji profesionalno kao Jack Palance (18. veljače 1919. – 10. studeni 2006.) je američki filmski glumac ukrajinskog podrijetla.

Novi!!: Ukrajinci i Jack Palance · Vidi više »

James Bond

James Bond, također poznat i kao tajni agent 007 (eng. izgovor double-ou seven, u hrvatskom najčešće nula-nula-sedam), fiktivni je britanski špijun iz pera Iana Fleminga, nastao 1953. godine.

Novi!!: Ukrajinci i James Bond · Vidi više »

Jana Kločkova

Jana Oleksandrivna Kločkova (Simferopol, 7. kolovoza 1982.) je ukrajinska plivačica.

Novi!!: Ukrajinci i Jana Kločkova · Vidi više »

Josif Staljin

Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.

Novi!!: Ukrajinci i Josif Staljin · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Ukrajinci i Katoličanstvo · Vidi više »

Kazahstan

Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Ukrajinci i Kazahstan · Vidi više »

Kelti

Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.

Novi!!: Ukrajinci i Kelti · Vidi više »

Kerč

Kerč (ukrajinski: Керч, ruski: Керчь) je lučki grad u Autonomnoj republici Krim u Ukrajini (de jure) i Rusiji (de facto) od 145 265 stanovnika.

Novi!!: Ukrajinci i Kerč · Vidi više »

Kijev

Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.

Novi!!: Ukrajinci i Kijev · Vidi više »

Kijevska Rus'

Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.

Novi!!: Ukrajinci i Kijevska Rus' · Vidi više »

Kimerijci

Kimerijci ili Kimerani (grč. Κιμμέριοι - Kimmerioi), drevni nomadski narod koji je tijekom starog vijeka naseljavao sjeverne obale Crnog mora.

Novi!!: Ukrajinci i Kimerijci · Vidi više »

Kmetstvo

Riječ kmet dolazi od latinske riječi u franačkom značenju »čovjek iz kraljeve ili velikaševe pratnje«.

Novi!!: Ukrajinci i Kmetstvo · Vidi više »

Kobzar

Kobzar (ukr. кобзар), riječ iz ukrajinskog jezika (українська мова).

Novi!!: Ukrajinci i Kobzar · Vidi više »

Konstjantin Vasilj Ostrockij

Portret ukrajinskog plemića Konstjantina V. Ostrockog Službeni poljsko-litavski grb plemićke obitelji Ostrockij Konstjantin Vasilj Ostrockij (ukr. Костянтин Василь Острозький, lat. Konstantinas Vasilijus Ostrogiškis); (Bjelorusija, Turov, 2. veljače 1526. - Ukrajina, Ostroh, 13. veljače 1608.); je ukrajinski plemić i veleposjednik, istaknuti diplomat i politički starješina grada Volodimir-Volinjska i Kijevski vojvoda, posebno utjecajan u sklopu političke elite Poljsko-Litavske Unije na prijelazu sa 16.

Novi!!: Ukrajinci i Konstjantin Vasilj Ostrockij · Vidi više »

Kozaci

'''''Zaporošci pišu podrugljivo pismo sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg '''''U bitku''''': Zaporoški kozaci spremaju se krenuti iz svoga sela u bitku'''Mykola Pymonenko''', 1902. Vasilij Surikov, ''Jermak osvaja Sibir'', 1895., ulje, 599 x 285 cm. Kozačka patrola kod Bakua 1905. ruski car Nikola II. u okruženju svoje kozačke straže 1916. Posljednji vrhovni kozački zapovjednik ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij u vrijeme Ruske revolucije 1917. Kozaci su pripadnici vojničkih, pretežno ukrajinske i ruske etničke skupine, koji se od kraja 15. stoljeća pojavljuju na crnomorskim stepama, području južnog Dnjepra i Dona, tvoreći vojničku protuosmansku obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu.

Novi!!: Ukrajinci i Kozaci · Vidi više »

Kralj Danilo

Kralj Danilo ili Danilo Romanovič (ukr. король Данило ili Данило Романович); (1201.—1264.); je srednjovjekovni ukrajinski galičko-volinjski knez i knez kijevski 1239./1240.

Novi!!: Ukrajinci i Kralj Danilo · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Ukrajinci i Kršćanstvo · Vidi više »

Krim

Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.

Novi!!: Ukrajinci i Krim · Vidi više »

Krimski Tatari

Zastava Krimskih Tatara Krimski Kanat na vrhuncu moći 1600. godine Krimski Tatari (krim.: qırımtatarlar, qırımlar ili qırımlılar; ukr.: кримські татари ili кримці / krimci; rus.: крымские татары ili крымцы / kr'imc'i); narod turkijske jezične skupine altajske porodice naroda, podrijetlom od tatarskih skupina pristiglih na poluotok Krim u sklopu Zlatne Horde tijekom 13.

Novi!!: Ukrajinci i Krimski Tatari · Vidi više »

Kruh

Kruh je proizvod koji se dobiva miješanjem brašna s vodom, mlijekom, sirutkom, ili nekom drugom tekućinom uz dodatak kuhinjske soli ili šećera, masnoća, jaja i sredstva za dizanje tijesta.

Novi!!: Ukrajinci i Kruh · Vidi više »

Kuban

Kuban može značiti.

Novi!!: Ukrajinci i Kuban · Vidi više »

Kvitka Cisyk

Kvitka Cisyk (čitaj: Kvitka Cisik); (ukr. Квітка Цісик); (New York, 4. travanj 1953. - New York, 29. ožujak 1998.); je američka i ukrajinska pjevačica (sopran) i violinistica, u Ukrajini posebno poznata po svojim albumima ukrajinske narodne tematike «Pjesme Ukrajine» i «Dvije boje».

Novi!!: Ukrajinci i Kvitka Cisyk · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Ukrajinci i Latinski jezik · Vidi više »

Lavov

LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.

Novi!!: Ukrajinci i Lavov · Vidi više »

Legenda

Legenda (lat. ono što se ima pročitati, štivo) u srednjem vijeku, pobožno štivo, najčešće životopis nekog sveca, koji se čitao u crkvi ili samostanskoj blagovaonici za vrijeme jela (u našim krajevima takvi su se tekstovi obično nazivali čtenija, čtenja, štenja). Kao književna vrsta legenda je pripovijest u prozi ili stihovima, u kojoj je tema povijesno-biografskih podataka (ili elemenata s historijskom namjenom) isprepletena fantastičnim (basnoslovnim, natprirodnim, pustolovnim) pojedinostima.

Novi!!: Ukrajinci i Legenda · Vidi više »

Lesja Ukrajinka

Ukrajinska spisateljica Lesja Ukrajinka (1871. – 1913.) Lesja Ukrajinka (ukr. Леся Українка) je pseudonim za jednu od najpoznatijih ukrajinskih spisateljica i društveno-političkih aktivistica Larisu Petrivnu Kosač-Kvitku (ukr. Лариса Петрівна Косач-Квітка – Larysa Petrivna Kosač-Kvitka); (Novograd-Volinjskij, 13. veljača 1871. – Surami, 1. kolovoza 1913.). Lesja je rođena u današnjoj Žitomirskoj oblasti koja je tada bila sastavni dio Ruskog carstva, ali je od malih nogu odgojena u ukrajinskom spisateljskom duhu s obzirom na to da je bila drugo dijete ugledne ukrajinske spisateljice Olge Drahomanov-Kosač (književni pseudonim Olga Pčilka).

Novi!!: Ukrajinci i Lesja Ukrajinka · Vidi više »

Lina Kostenko

Lina Kostenko (ukr. Ліна Василівна Костенко); (Ukrajina, Ržiščiv, 19. ožujka 1930.); je ukrajinska pjesnikinja, spisateljica, društveni aktivist i disident u Sovjetskoj Ukrajini.

Novi!!: Ukrajinci i Lina Kostenko · Vidi više »

Litavci

''Litavka'' (Litavski muzej umjetnosti, Vilnius) Litavac Antanas Vileišis Litavci (izvorno: lietuvis, lietuviai), jedan od baltičkih naroda indoeuropske porodice nastanjen u području uz Baltičko more, najviše u Litvi.

Novi!!: Ukrajinci i Litavci · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Ukrajinci i Mađari · Vidi više »

Marusja Čuraj

Poštanska marka ukrajinske glazbenice Marusje Čuraj (2000.) Marusja Čuraj (ukr. Маруся Чурай); (1626. – 1689.); je ukrajinska barokna glazbena skladateljica, pjesnikinja i pjevačica, koja je svoju slavu stekla ponajviše kroz spominjanje u ukrajinskoj literaturi i pjesmama pjevanim širom Ukrajine.

Novi!!: Ukrajinci i Marusja Čuraj · Vidi više »

Mentalitet

Mentalitet ili mentalni sklop (lat. mens, "u vezi duha") označava pretežna razmišljanja i sklopove ponašanja jedne osobe ili jedne društvene grupe osoba, a odnosi se i na cijele narode.

Novi!!: Ukrajinci i Mentalitet · Vidi više »

Mihajlo Gruševski

Mihajlo Gruševski u mlađim danima (1895.) Mihajlo Gruševski (ukr. Михайло Сергійович Грушевський - Myhajlo Sergijovyč Gruševs'kyj); (Helm, 17. rujan 1866. - Kislovodsk, 26. studeni 1934.); je ukrajinski povjesničar, prosvjetni djelatnik, političar i prvi predsjednik neovisne Ukrajine odnosno Ukrajinske Narodne Republike.

Novi!!: Ukrajinci i Mihajlo Gruševski · Vidi više »

Mikola Vitalijovič Lisenko

Mikola Vitalijovič Lisenko (ukr. Микола Віталійович Лисенко - Mykola Vitalijovyč Lysenko); (Grynjky, 22. listopad 1842. - Kijev, 6. studeni 1912.); je ukrajinski glazbeni skladatelj, pijanist, dirigent i pedagog.

Novi!!: Ukrajinci i Mikola Vitalijovič Lisenko · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: Ukrajinci i Moskva · Vidi više »

Mykola Leontovyč

Mykola Dmytrovyč Leontovyč (ukr. Микола Дмитрович Леонтович, eng. Mykola Leontovych); (Ukrajina, Monastyrok, 1. prosinca 1877. - Markivska, 23. siječnja 1921.); je ukrajinski glazbeni skladatelj, dirigent i međunarodno poznati profesor glazbe.

Novi!!: Ukrajinci i Mykola Leontovyč · Vidi više »

New York (razdvojba)

New York može značiti.

Novi!!: Ukrajinci i New York (razdvojba) · Vidi više »

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Novi!!: Ukrajinci i Nijemci · Vidi više »

Nikolaj Vasiljevič Gogolj

Korice prvog izdanja romana ''Mrtve duše'', iz 1842. Gogoljev grob u Moskvi. Kamen i križ ponovno su postavljeni 2009. Nikolaj Vasiljevič Gogolj (ruski: Никола́й Васи́льевич Го́голь, ukrajinski: Мико́ла Васи́льович Го́голь) (prezime po rođenju: Janovski, ukrajinski: Яновський) (Soročynci, 31. ožujka 1809. – Moskva, 4. ožujka 1852.) ruski je književnik ukrajinskog podrijetla.

Novi!!: Ukrajinci i Nikolaj Vasiljevič Gogolj · Vidi više »

Obred

Obred (lat. ritus, odatle i tuđični oblik ritual) je u osnovi uglavnom određena provedba svečanih posebice vjerskih, uglavno liturgijskih svečanosti.

Novi!!: Ukrajinci i Obred · Vidi više »

Odesa

Odesa ili Odessa (ukr.: Odesa / Одеса, rus.: Odessa / Одесса, grč.: Οδησσός) je ukrajinski grad i pomorska luka, značajno povijesno i kulturno središte bivšeg Ruskog carstva i današnje Ukrajine.

Novi!!: Ukrajinci i Odesa · Vidi više »

Olbia

Olbia (sardinski: Terranòa, galurski: Tarranòa) je grad i općina (comune) u pokrajini Sassariju u regiji Sardiniji, Italija.

Novi!!: Ukrajinci i Olbia · Vidi više »

Oleksandr Dovženko

Oleksandr Dovženko (ukr. Олександр Петрович Довженко); (Sosnicja, 10. rujna 1894. – Moskva, 25. studenoga 1956.) ukrajinski filmski redatelj, scenarist, producent i ravnatelj filmske produkcije u Sovjetskom Savezu.

Novi!!: Ukrajinci i Oleksandr Dovženko · Vidi više »

Olga Kurylenko

Olha Kostyantynivna Kurylenko, poznatija kao Olga Kurylenko (ukr. Ольга Костянтинівна Куриленко) (Brdjansk, Ukrajina, 14. studenog 1979.) je ukrajinska glumica i model.

Novi!!: Ukrajinci i Olga Kurylenko · Vidi više »

Oscar

MGZ Oscar je popularno ime za američku filmsku nagradu Academy Award koju svake godine dodjeljuje Akademija filmskih umjetnosti i znanosti (AMPAS) kako bi se odala počast izvrsnosti profesionalaca u filmskoj industriji, uključujući redatelje, producente i scenariste.

Novi!!: Ukrajinci i Oscar · Vidi više »

Pšenica

Triticum aestivum Triticum monococcum Pšenica (pir, šenulka, lat. Triticum) je biljni rod od kojih se neke vrste uzgajaju širom svijeta.

Novi!!: Ukrajinci i Pšenica · Vidi više »

Pečenezi

Pečenezi (lat.: Pacinaca(e), tur.: Peçenek(ler) srednjetur.: بَجَنَكْ) bili su polunomadski narod iz Središnje Azije čija izvorna domovina nije poznata, ali u 8.

Novi!!: Ukrajinci i Pečenezi · Vidi više »

Perejaslavski sporazum

Perejaslavski sporazum (rus. Переяславская рада, ukr. Переяславська рада); je službeni dogovor potpisan ugovorom 1654.

Novi!!: Ukrajinci i Perejaslavski sporazum · Vidi više »

Petar I. Aleksejevič Romanov

'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.

Novi!!: Ukrajinci i Petar I. Aleksejevič Romanov · Vidi više »

Petar Iljič Čajkovski

Petar Iljič Čajkovski (ruski: Пётр Ильич Чайковский, Votkinsk, 7. svibnja 1840. – Petrograd, 6. studenoga 1893.) bio je ruski skladatelj i jedan od najvećih skladatelja romantizma.

Novi!!: Ukrajinci i Petar Iljič Čajkovski · Vidi više »

Pilip Orlik

Portret ukrajinskog hetmana Pilipa Orlika Pilip Orlik (ukr. Пилип Орлик); (Bjelorusija, Košuta, 11. listopad 1672. - Rumunjska, Iaşi, 26. svibanj 1742.); je ukrajinski vojni i politički dužnosnik, hetman Rusi-Ukrajine, diplomatski dužnosnik i bliski suradnik hetmana Ivana Mazepe.

Novi!!: Ukrajinci i Pilip Orlik · Vidi više »

Pjesma

dvorani Vatroslava Lisinskog Pjesma je pjevano glazbeno djelo koje je namijenjeno ili prilagođeno pjevanju.

Novi!!: Ukrajinci i Pjesma · Vidi više »

Politički rusinizam

Politički rusinizam; također Političko rusinstvo; je ukrajinski termin za politiku propagiranja postojanja rusinske nacije u kojoj se nastoji obrazložiti specifičnost rusinskog nacionalnog identiteta te njegova različitost od onog ukrajinskog.

Novi!!: Ukrajinci i Politički rusinizam · Vidi više »

Poljaci

Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.

Novi!!: Ukrajinci i Poljaci · Vidi više »

Poljani

* Poljani (pleme), razdvojba Hrvatska.

Novi!!: Ukrajinci i Poljani · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Ukrajinci i Poljska · Vidi više »

Povijest Poljske

Poljska povijest ne počinje ujedinjenjem poljskih plemena u 10. stoljeću, već u 15. stoljeću prije Krista dolaskom Lužičke kulture koja se zadržala do 4. stoljeća pr. Kr., a okupljala je stanovnike oko grada Biskupina.

Novi!!: Ukrajinci i Povijest Poljske · Vidi više »

Povijest Ukrajine

Zastava Ukrajine Grb Ukrajine Nacionalni muzej povijesti Ukrajine, Kijev Ruskom Carstvu (19. st.) Rurik (9.-14. st.) Povijest Ukrajine je povijest prostora današnje Ukrajine i naroda Ukrajinaca od prapovijesti do danas.

Novi!!: Ukrajinci i Povijest Ukrajine · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Novi!!: Ukrajinci i Pravoslavlje · Vidi više »

Priroda

Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.

Novi!!: Ukrajinci i Priroda · Vidi više »

Proljeće

Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.

Novi!!: Ukrajinci i Proljeće · Vidi više »

Protestantizam

Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.

Novi!!: Ukrajinci i Protestantizam · Vidi više »

PubMed Identifier

PMID (engleski PubMed identifier ili PubMed unique identifier) je jedinstveni broj identifikator koji je dodijeljen svakom znanstvenomu članku iz područja medicine i zdravstva, a koji je objavljen u bazi PubMed.

Novi!!: Ukrajinci i PubMed Identifier · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Ukrajinci i Rim · Vidi više »

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Novi!!: Ukrajinci i Rusi · Vidi više »

Rusifikacija

Rusifikacija uglavnom označava prisilno usvajanje ruskog jezika i kulture, ili nekog drugog elementa vezanog za rusku kulturu, na prostorima gdje u većini ne žive etnički Rusi.

Novi!!: Ukrajinci i Rusifikacija · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Ukrajinci i Rusija · Vidi više »

Rusini

Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.

Novi!!: Ukrajinci i Rusini · Vidi više »

Rusini u Hrvatskoj

Rusina Rusini u Hrvatskoj su jedna od 22 priznate nacionalne manjine u Hrvatskoj.

Novi!!: Ukrajinci i Rusini u Hrvatskoj · Vidi više »

Ruska pravoslavna Crkva

Katedralni saborni hram Krista Spasitelja Ruska pravoslavna Crkva (rus. Русская православная церковь) je pomjesna autokefalna Crkva.

Novi!!: Ukrajinci i Ruska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Ukrajinci i Ruski jezik · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Ukrajinci i Rusko Carstvo · Vidi više »

Ruslana

Ruslana Stepanivna Ližičko (Руслана Степанівна Лижичко, Lavov, 24. svibnja 1973.), ukrajinska je pjevačica.

Novi!!: Ukrajinci i Ruslana · Vidi više »

Sarmati

Položaj Sarmata i Skita u 1. st. pr. Kr. Sarmati (lat. Sarmatæ, grč. Σαρμάται); su starovjekovni iranski narod.

Novi!!: Ukrajinci i Sarmati · Vidi više »

Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske

Petrovaca Ukrajinci Hrvatske (2002.) Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske (ukr. Союз русинiв i українцiв Республiки Хорватiя, rus. Союз Русинохи УкраїнцохРепублики Горватскей) je krovna kulturno-prosvjetna manjinska organizacija u Republici Hrvatskoj osnovana 1968.

Novi!!: Ukrajinci i Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske · Vidi više »

Sergej Bubka

Spomenik u Bubkinu čast u Donecku Sergej Nazarovič Bubka (ukrajinski: Сергій Назарович Бубка - Serhij Nazarovyč Bubka, 4. prosinca 1963.) je bivši sovjetski i ukrajinski atletičar u disciplini skok motkom.

Novi!!: Ukrajinci i Sergej Bubka · Vidi više »

Simbol

Religiozni simboli Simbol je svaki fenomen kojemu je društveno ili kulturalno pripisano neko značenje, to je mehanizam komunikacije kojeg koriste samo ljudi.

Novi!!: Ukrajinci i Simbol · Vidi više »

Simferopolj

Simferopolj, Simferopol ili Simferopol'(ukr.: Сімферополь, rus.: Симферополь, krim.: Aqmescit) je glavni grad Autonomne Republike Krim u Ukrajini.

Novi!!: Ukrajinci i Simferopolj · Vidi više »

Siverjani

Položaj Siverjana među ostalim istočnoslavenskim plemenima u 8. st. Siverjani (ukr. Сіверяни, rus. Северяне); srednjovjekovno slavensko odnosno ukrajinsko pleme koje je svoje središte imalo na prostoru Černigovske, Sumske i Poltavske oblasti u današnjoj Ukrajini.

Novi!!: Ukrajinci i Siverjani · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Ukrajinci i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Skiti

Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.

Novi!!: Ukrajinci i Skiti · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Ukrajinci i Slaveni · Vidi više »

Slovenci

Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.

Novi!!: Ukrajinci i Slovenci · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Ukrajinci i Sovjetski Savez · Vidi više »

Stanovništvo Ukrajine

Populacijska krivulja Ukrajine Dobna struktura Ukrajine Ukrajinske djevojke u tradicionalnim košuljama vyšyvankama. Prirodni prirast stanovništva Ukrajine Stanovništvo Ukrajine većinom čine Ukrajinci s 77,8% (popis 2001.) od ukupnog broja stanovnika u Ukrajini.

Novi!!: Ukrajinci i Stanovništvo Ukrajine · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Novi!!: Ukrajinci i Stara Grčka · Vidi više »

Statut

Statut u pravu označava vrstu pravnog akta, a može imati različita značenja.

Novi!!: Ukrajinci i Statut · Vidi više »

Stepan Prokopovič Timošenko

Ukrajinski znanstvenik Stepan Timošenko (1878. – 1972.) Stepan Prokopovič Timošenko (ukr. Степан Прокопович Тимошенко, rus. Степан Прокофьевич Тимошенко); (Ukrajina, Šoptivka, 22. prosinca 1878. - SAD, Palo Alto, 29. ožujka 1972.); je ukrajinski znanstvenik kojeg u stručnim krugovima smatraju ocem modernog mehaničkog inženjeringa.

Novi!!: Ukrajinci i Stepan Prokopovič Timošenko · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: Ukrajinci i Sunce · Vidi više »

Suržik

Suržik (ukrajinski: суржи&#1082), u izvornom značenju "brašno ili kruh napravljeno od miješanog žita", primjerice, pšenice i prosa), je rusko-ukrajinski miješani jezik odnosno sociolekt koji uporabljuju stanovnici istočne Ukrajine, njih ukupno između 15 i 20%. Suržik je mješavina ukrajinskog jezika u svojstvu substratuma s ruskim jezikom u svojstvu superstratuma. Ruski vokabular je kombiniran s ukrajinskom gramatikom i izgovorom. Sličan fenomen je balačka u zapadnoj Rusiji ili trasjanka u Bjelorusiji. Vokabularna uporaba ikojeg od ova dva jezika uvelike je različita ovisno o lokaciji, ili od osobe do osobe, ovisno o obrazovnom stupnju, osobnim iskustvima, seoskoj ili gradskoj sredini, podrijetlo njegovih interlokutora itd. Postotak ruskih riječi i fonetički utjecaji teže stupnjevito rasti prema istoku i jugu i oko velikih ruskogovornih gradova. Uobičajeno se govori u većini ukrajinskih seoskih područja, s izuzetkom najzapadnijih područja, gdje jezik ne sadrži elemente ruskog jezika, zatim u velikim gradskim sredinama kao što su Donjeck, Harkiv, Luhansk, a ponaosob na Krimu, gdje gotovo sve stanovništvo rabi standardni ruski. Razlog nastanku ovog fenomena je dugotrajna rusifikacija prostora na kojima su živjeli etnički Ukrajinci, riječ je uglavnom prostorima istočne Ukrajine i zapadne Rusije. Zajedničko podrijetlo i relativno nedavni razlaz ruskog i ukrajinskog jezika čine teškim za ustanoviti stupanj miješanja u vernakularu ove vrste. Suržik biva često rabljen u humoristične svrhe. Primjerice, kratki književni komadi koje je napisao Les Podervjanskij. Trasjanka je sličan fenomen u Bjelorusiji.

Novi!!: Ukrajinci i Suržik · Vidi više »

Svijet

Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.

Novi!!: Ukrajinci i Svijet · Vidi više »

Svjetonazor

Svjetonazor označava odnos pojedinca prema okolini, u kojem se zauzima određeni "pogled na svijet".

Novi!!: Ukrajinci i Svjetonazor · Vidi više »

Taras Grigorovič Ševčenko

Djelo Tarasa Ševčenka, Kobzar (knjiga), 1840. Slika Tarasa Ševčenka; »Kateryna«, 1847. Taras Grigorovič Ševčenko, (ukr. Тарас Григорович Шевченко); (Morynci, Ukrajina, 9. ožujka 1814. – Petrograd, Rusija, 10. ožujka 1861.); ukrajinski je pjesnik, slikar i humanist.

Novi!!: Ukrajinci i Taras Grigorovič Ševčenko · Vidi više »

Tiverci

Položaj Tiveraca među ostalim istočnoslavenskim plemenima u 8. st. Tiverci (ukr. Тиверці); srednjovjekovno istočnoslavensko pleme, djelomično preci ukrajinske nacije, koji su najkasnije od 9.

Novi!!: Ukrajinci i Tiverci · Vidi više »

Tradicija

Njega stare tradicije na selu Tradicija je prije svega usmena predaja znanja, vještina, načina ponašanja i običaja unutar jedne kulture ili skupine ljudi.

Novi!!: Ukrajinci i Tradicija · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Ukrajinci i Ukrajina · Vidi više »

Ukrajinci u Hrvatskoj

Kobzar iz Zagreba (1987.), Kulturno-prosvjetno društvo Rusina i Ukrajinaca Zagreba. Slavonskoga Broda Šumeću kod Slavonskoga Broda Ukrajinci u Hrvatskoj (ukr. Українці у Хорватії, u Brodskom posavlju poznati i kao Galcijani) jedna su od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.

Novi!!: Ukrajinci i Ukrajinci u Hrvatskoj · Vidi više »

Ukrajinska autokefalna pravoslavna Crkva

Ukrajinska autokefalna (neovisna) pravoslavna Crkva (ukr. Українська автокефальна православна церква); je jedna od tri velike pravoslavne Crkve u Ukrajini.

Novi!!: Ukrajinci i Ukrajinska autokefalna pravoslavna Crkva · Vidi više »

Ukrajinska grkokatolička Crkva

Ukrajinska grkokatolička Crkva (ukr. Українська греко-католицька церква (УГКЦ)), također poznata kao Ukrajinska katolička Crkva; jedna je od izravnih sljedbenica srednjovjekovne Ukrajinske Crkve osnovane prihvaćanjem kršćanstva u Ukrajini odnosno Kijevskoj Rusi 988.

Novi!!: Ukrajinci i Ukrajinska grkokatolička Crkva · Vidi više »

Ukrajinska kultura

Zlatnovršni manastir sv. Mihovila iz 12. stoljeća, Kijevska oblast Počajivska ikona Ukrajinske tradicionalne pisanice, autor: Inna Forostjuk, Luganska oblast Ukrajinska kultura (ukr.: Українська культура) se smatra jednom od najstarijih kultura u svijetu.

Novi!!: Ukrajinci i Ukrajinska kultura · Vidi više »

Ukrajinska Narodna Republika

Ukrajinska Narodna Republika (ukr. Українська Народна Республіка); ukrajinska država nastala 17.

Novi!!: Ukrajinci i Ukrajinska Narodna Republika · Vidi više »

Ukrajinska pravoslavna Crkva

Ukrajinska pravoslavna Crkva stvorena je 988.

Novi!!: Ukrajinci i Ukrajinska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije

Katedrala sv. Vladimira Ukrajinski Patrijarh Filaret (Mihajlo Denisenko) za vrijeme svetkovine Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije ili skraćeno UPC-KP (ukr. Українська Православна Церква Київського Патрiархату); je jedna od tri pravoslavne Crkve u Ukrajini koja okuplja oko 15% ukrajinskih vjernika.

Novi!!: Ukrajinci i Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije · Vidi više »

Ukrajinska pravoslavna Crkva Moskovske patrijaršije

Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije ili skraćeno UPC-MP; često predstavljana kao Ukrajinska pravoslavna Crkva; (ukr. Українська Православна Церква); je jedna od tri pravoslavne Crkve u Ukrajini koja ima vlastitu autonomiju u sklopu Ruske pravoslavne Crkve.

Novi!!: Ukrajinci i Ukrajinska pravoslavna Crkva Moskovske patrijaršije · Vidi više »

Ukrajinska prezimena

Naziv pojedinih osoba u Ukrajini često se zapisuje kroz po rođenju dato ime, formirano ime prema imenu oca i nasljeđeno obiteljsko prezime.

Novi!!: Ukrajinci i Ukrajinska prezimena · Vidi više »

Ukrajinska rimokatolička Crkva

Rimokatolička katedrala sv. Nikole u Kijevu Ukrajinska rimokatolička crkva ili Rimokatolička crkva u Ukrajini je peta po veličini crkva u Ukrajini, dio velike Rimokatoličke crkve sa sjedištem u Rimu odnosno Vatikanu.

Novi!!: Ukrajinci i Ukrajinska rimokatolička Crkva · Vidi više »

Ukrajinski jezik

Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.

Novi!!: Ukrajinci i Ukrajinski jezik · Vidi više »

Ukrajinski kozaci

'''''Zaporoški kozaci pišu podrugljivo pismo turskom sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg Ukrajinski hetman Dmitro Višneveckij (16. st.) Ukrajinski hetman Bogdan Hmeljnicki (17. st.) Ukrajinski hetman Ivan Vihovskij (17. st.) Ukrajinski hetman Ivan Briuhoveckij (17. st.) Ukrajinski hetman Kirilo Rozumovskij (18. st.) Ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij (20. st.) Ukrajinski kozaci je pojam koji označava pripadnike slavenskih vojničkih skupina, ukrajinske etničke pripadnosti, koji se krajem 15. stoljeća iz sjeverozapadnih ukrajinskih krajeva sele na stepske prostore južne Ukrajine i Rusije (prostor uz ušće rijeke Don).

Novi!!: Ukrajinci i Ukrajinski kozaci · Vidi više »

Uliči

Položaj Uliča među ostalim istočnoslavenskim plemenima u 8. st. Uliči (ukr. Уличі); srednjovjekovno istočnoslavensko pleme, preci ukrajinske nacije, koji su od 6.

Novi!!: Ukrajinci i Uliči · Vidi više »

Valentin Petrovič Gluško

Novčić posvećen ukrajinskom znanstveniku Valentinu Glušku Valentin Petrovič Gluško (ukr. Валентин Петрович Глушко, rus. Валентин Петрович Глушко); (Ukrajina, Odesa, 2. rujan 1908. - Rusija, Moskva, 10. siječanj 1989.); je ukrajinski inženjer, i jedan od tri ključna sovjetska inženjera raketne i druge svemirske opreme, uz Volodimira Čolomeja i Sergeja Pavloviča Koroljova, tijekom takozvane svemirske utrke 20.

Novi!!: Ukrajinci i Valentin Petrovič Gluško · Vidi više »

Vareniki

Vareniki (ukrajinski: вареники) su vrsta ukrajinskih punjenih knedli.

Novi!!: Ukrajinci i Vareniki · Vidi više »

Vasylj Ivančuk

Vasylj Ivančuk Vasylj Myhajlovič Ivančuk (ukr. Василь Михайлович Іванчук, Vasylj Myhajlovyč Ivančuk) (Kopyčynci, Ternopoljska oblast, Ukrajina, 18. ožujka 1969.), ukrajinski je šahovski velemajstor.

Novi!!: Ukrajinci i Vasylj Ivančuk · Vidi više »

Vera Farmiga

Vera Farmiga odnosno Vira Farmiga (ukr. Віра Фарміга / Vira Farmiga) je američka glumica ukrajinskog podrijetla.

Novi!!: Ukrajinci i Vera Farmiga · Vidi više »

Vikinzi

ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.

Novi!!: Ukrajinci i Vikinzi · Vidi više »

Visla

Visla (polj. Wisła, njem. Weichsel, lat. Vistula) najduža je rijeka u Poljskoj i 9.

Novi!!: Ukrajinci i Visla · Vidi više »

Vjenčanje

Edmund Blair Leighton: Potpis Vjenčanje ili sklapanje braka je ujedno svečani čin i obred, gdje žena i muškarac postaju supružnici: suprug i supruga (kolokvijalno: muž i žena) te pred zakonom uživaju prava kao bračni par.

Novi!!: Ukrajinci i Vjenčanje · Vidi više »

Vladimir I., veliki knez Kijeva

Krštenje Vladimira Velikog, autor: Viktor Vasnecov (1848.) Vladimir I. ili Vladimir Svjatoslavič Veliki ili Vladimir Sveti (Budjatyči kraj Novolynska ili Budutino kraj Pskova, oko 958. – Berestovo kraj Kijeva, 15. srpnja 1015.); staroruski i ujedno kijevski knez Kijevske Rusi koji je službeno prihvatio kršćanstvo u gradu Hersonesu 988.

Novi!!: Ukrajinci i Vladimir I., veliki knez Kijeva · Vidi više »

Volodimir Mikolajovič Čelomej

Ukrajinska poštanska marka posvećena znanstveniku Volodimiru Čelomeju Volodimir Mikolajovič Čelomej (često: Vladimir Nikolajevič Čelomej); (ukr. Володимир Миколайович Челомей, rus. Владимир Николаевич Челомей); (Poljska, Siedlce, 30. lipnja 1914. - Ukrajina, Dnjepropetrovsk, 8. prosinac 1984.); je ukrajinski inženjer, i jedan od tri ključna sovjetska inženjera raketne i druge svemirske te vojne opreme, uz Valentina Gluška i Sergeja Pavloviča Koroljova, tijekom takozvane svemirske utrke 20.

Novi!!: Ukrajinci i Volodimir Mikolajovič Čelomej · Vidi više »

Zaporižja

Zaporižja, Zaporižžja ili Zaporožje (ukr. Запоріжжя, rus.: Запорожье) grad je u jugoistočnoj Ukrajini.

Novi!!: Ukrajinci i Zaporižja · Vidi više »

Zaporoška Republika

Zaporoška Republika ili Kozačka Republika (ukr. Військо Запорозьке), ponegdje zapisana u političkom smislu kao Hetmanska država (ukr. Гетьманщина) je ukrajinska kozačka republika koja je nastala 1649.

Novi!!: Ukrajinci i Zaporoška Republika · Vidi više »

Zaporoški kozaci

'''''Zaporoški kozaci pišu podrugljivo pismo turskom sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg samurajski status zaporoške čajke Vasiljom Jemecom banduru Zaporoški kozaci ili Zaporošci su pripadnici ranih vojničkih skupina ukrajinske etničke pripadnosti, koji se krajem 15. stoljeća iz sjevernijih ukrajinskih krajeva sele i pojavljuju na južnim ukrajinskim stepama, području južnog Dnjepra i Dona, tvoreći vojničku protuosmansku obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu, kasnije Zaporošku republiku.

Novi!!: Ukrajinci i Zaporoški kozaci · Vidi više »

Zelena Ukrajina

Prostor Zelene Ukrajine ili Zelenog klina u Ruskoj Federaciji Nacionalna zastava Zelene Ukrajine Teritorij ruskog Dalekog istoka Zelena Ukrajina (ukr.: Зелена Україна - Зелений Клин) je povijesno ukrajinski prostor Dalekog istoka u današnjoj Ruskoj Federaciji, danas poznatiji kao rusko-ukrajinska regija Zeleni klin, zemljopisno smještena između azijske rijeke Amura i Tihog oceana.

Novi!!: Ukrajinci i Zelena Ukrajina · Vidi više »

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Novi!!: Ukrajinci i Zemlja · Vidi više »

Zima

Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.

Novi!!: Ukrajinci i Zima · Vidi više »

1654.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajinci i 1654. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajinci i 1991. · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Ukrajinci i 2000. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Ukrajinci i 2004. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Ukrajinac.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »