Sličnosti između Ahemenidsko Carstvo i Povijest Irana
Ahemenidsko Carstvo i Povijest Irana imaju 90 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Afganistan, Aleksandar Veliki, Anšan, Antika, Arapi, Arapski poluotok, Armenija, Artakserkso II., Asirija, Astijag, Atena (polis), Azerbajdžan, Babilon, Babilonija, Bahrein, Baktrija, Bitka kod Isa, Bliski istok, Darije I. Veliki, Darije III., Deset tisuća, Dijadosi, Drevni Egipat, Egipat, Ekbatana, Eufrat, Europa, Faraon, Fars, Glavni grad, ..., Grčka, Grčki jezik, Grčko-perzijski ratovi, Grci, Harem, Helenizam, Ind, Indija, Irak, Iran, Iranski narodi, Jonija, Judaizam, Judeja, Kambiz I., Kambiz II., Kasta, Kina, Kir Mlađi, Kir Veliki, Kirov cilindar, Kserkso I., Libija, Lidija, Mezopotamija, Nomadi, Parti, Partija (pokrajina), Partsko Carstvo, Pasargada, Perzepolis, Perzijski jezik, Religija, Rimsko Carstvo, Rusija, Sasanidsko Perzijsko Carstvo, Satrap, Seleukovići, Sirija, Skiti, Sparta, Suza (Iran), Teheran, Terminologija Irana i Perzije, Turkmenistan, Uzbekistan, Veliki Iran, Zoroastrizam, 1989., 2001., 2005., 336. pr. Kr., 449. pr. Kr., 465. pr. Kr., 486. pr. Kr., 490. pr. Kr., 522. pr. Kr., 539. pr. Kr., 549. pr. Kr., 559. pr. Kr.. Proširite indeks (60 više) »
Afganistan
Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.
Afganistan i Ahemenidsko Carstvo · Afganistan i Povijest Irana ·
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Ahemenidsko Carstvo i Aleksandar Veliki · Aleksandar Veliki i Povijest Irana ·
Anšan
Perzijskog zaljeva u brončano doba Anšan (perz. انشان, današnji Tape-Malian) starovjekovni je grad podno planinskog masiva Zagros, 36 km sjeverozapadno od Širaza u pokrajini Fars na jugozapadu Irana.
Ahemenidsko Carstvo i Anšan · Anšan i Povijest Irana ·
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Ahemenidsko Carstvo i Antika · Antika i Povijest Irana ·
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Ahemenidsko Carstvo i Arapi · Arapi i Povijest Irana ·
Arapski poluotok
alt.
Ahemenidsko Carstvo i Arapski poluotok · Arapski poluotok i Povijest Irana ·
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Ahemenidsko Carstvo i Armenija · Armenija i Povijest Irana ·
Artakserkso II.
Artakserkso II.
Ahemenidsko Carstvo i Artakserkso II. · Artakserkso II. i Povijest Irana ·
Asirija
Satelitska slika središnjeg dijela Asirije Asirija je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam.
Ahemenidsko Carstvo i Asirija · Asirija i Povijest Irana ·
Astijag
Astijag (vladao od 585. do 550. pr. Kr.) je bio vladar iz iranske dinastije Medijaca, odnosno posljednji kralj Medijskog Carstva.
Ahemenidsko Carstvo i Astijag · Astijag i Povijest Irana ·
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Ahemenidsko Carstvo i Atena (polis) · Atena (polis) i Povijest Irana ·
Azerbajdžan
Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.
Ahemenidsko Carstvo i Azerbajdžan · Azerbajdžan i Povijest Irana ·
Babilon
Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu suvremenog grada Al Hillah u Iraku.
Ahemenidsko Carstvo i Babilon · Babilon i Povijest Irana ·
Babilonija
Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.
Ahemenidsko Carstvo i Babilonija · Babilonija i Povijest Irana ·
Bahrein
Bahrein, službeno Kraljevina Bahrein je otočna država u jugozapadnoj Aziji.
Ahemenidsko Carstvo i Bahrein · Bahrein i Povijest Irana ·
Baktrija
Drevna '''Baktrija''' i njeni gradovi Baktrija (perz. بـلـخ: Bâkhtriš) ili Baktrijana, povijesna je regija koja se nalazila između planinskog planca Hindukuš i rijeke Amu-Darja u današnjem Afganistanu, Uzbekistanu i Tadžikistanu.
Ahemenidsko Carstvo i Baktrija · Baktrija i Povijest Irana ·
Bitka kod Isa
Bitka kod Isa (studeni 333. pr. Kr.) odigrala se u južnoj Anatoliji između makedonskog vladara Aleksandra III. i perzijskog velikog kralja Darija III. Kodomana.
Ahemenidsko Carstvo i Bitka kod Isa · Bitka kod Isa i Povijest Irana ·
Bliski istok
osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.
Ahemenidsko Carstvo i Bliski istok · Bliski istok i Povijest Irana ·
Darije I. Veliki
Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.
Ahemenidsko Carstvo i Darije I. Veliki · Darije I. Veliki i Povijest Irana ·
Darije III.
Darije III.
Ahemenidsko Carstvo i Darije III. · Darije III. i Povijest Irana ·
Deset tisuća
Pohod Ksenofonta i ''Deset tisuća'' Deset tisuća je naziv koji povjesničari koriste za grupu plaćeničkih vojnika uglavnom iz Grčke, koje je unajmio Kir Mlađi u svom pokušaju da preotme perzijsko prijestolje svomu bratu Artakserksu II. Njihov pohod u bitci kod Kunakse i povratak natrag u Grčku (401. – 399. pr. Kr.) zabilježio je Ksenofont (jedan od vođa pohoda) u svom djelu „Anabaza“.
Ahemenidsko Carstvo i Deset tisuća · Deset tisuća i Povijest Irana ·
Dijadosi
Dijadosi je naziv koji označava generale Aleksandra III. Velikog koji su u međusobnim ratovima podijelili njegovo veliko carstvo nakon njegove smrti.
Ahemenidsko Carstvo i Dijadosi · Dijadosi i Povijest Irana ·
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Ahemenidsko Carstvo i Drevni Egipat · Drevni Egipat i Povijest Irana ·
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Ahemenidsko Carstvo i Egipat · Egipat i Povijest Irana ·
Ekbatana
Karta Irana s ucrtanim Hamadanom, gradom na području antičkog grada '''Ekbatane''' Ekbatana (staroperz. Haŋgmatana; grč. Agbatana prema Eshilu i Herodotu; Agámtanu prema Nabonidu; Agamatanu prema Behistunskim zapisima), antički je grad iz doba Medije i Perzijskog Carstva, danas Hamadan u modernom Iranu.
Ahemenidsko Carstvo i Ekbatana · Ekbatana i Povijest Irana ·
Eufrat
Eufrat u Deir ez-Zouru u Siriji. Eufrat (grč. Εὐφράτης; arap. الفرات Al-Furat; heb. פְּרָת Perat; kurdski: Firat; turski: Fırat; staroperzijski: Ufrat, akadski: Pu-rat-tu) je zapadnija od dvije velike rijeke koje protječu Mezopotamijom (druga je Tigris).
Ahemenidsko Carstvo i Eufrat · Eufrat i Povijest Irana ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Ahemenidsko Carstvo i Europa · Europa i Povijest Irana ·
Faraon
Dvostruka faraonska kruna, simbol vladanja ujedinjenim Gornjim i Donjim Egiptom Riječju faraon u Bibliji grčko-rimski autori misle na vladare Egipta.
Ahemenidsko Carstvo i Faraon · Faraon i Povijest Irana ·
Fars
Fars (perz. فارس; Fârs ili پارس; Pârs, punim imenom استان فارس; Ostān-e Fārs), jedna je od 31 pokrajine u Iranu koja se nalazi na jugozapadu zemlje.
Ahemenidsko Carstvo i Fars · Fars i Povijest Irana ·
Glavni grad
Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.
Ahemenidsko Carstvo i Glavni grad · Glavni grad i Povijest Irana ·
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Ahemenidsko Carstvo i Grčka · Grčka i Povijest Irana ·
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Ahemenidsko Carstvo i Grčki jezik · Grčki jezik i Povijest Irana ·
Grčko-perzijski ratovi
Grčko-perzijski ratovi ili Perzijski ratovi su serija vojnih sukoba između grčkih polisa i Perzijskog Carstva koji počinju 499. pr. Kr. i traju punih 50 godina, sve do 449. pr. Kr. Termin Perzijski ratovi odnosi se na ekspedicije Darija Velikog (490. pr. Kr.) i njegova sina Kserksa I. (480. – 479. pr. Kr.) koje su unatoč pojedinim uspješnim grčkim otporima završile razaranjem grada Atene što je bila odmazda za atensko poticanje Jonskog ustanka u Maloj Aziji.
Ahemenidsko Carstvo i Grčko-perzijski ratovi · Grčko-perzijski ratovi i Povijest Irana ·
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Ahemenidsko Carstvo i Grci · Grci i Povijest Irana ·
Harem
Bazen u haremu Gérôme, Jean-Léon, 1824. – 1904. Izraz harem (arapski Kategorija:Sociologija Kategorija:Prostorije.
Ahemenidsko Carstvo i Harem · Harem i Povijest Irana ·
Helenizam
Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.
Ahemenidsko Carstvo i Helenizam · Helenizam i Povijest Irana ·
Ind
Ind (Sanskrt: Sindhu) je najduža i najvažnija rijeka u Pakistanu.
Ahemenidsko Carstvo i Ind · Ind i Povijest Irana ·
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Ahemenidsko Carstvo i Indija · Indija i Povijest Irana ·
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Ahemenidsko Carstvo i Irak · Irak i Povijest Irana ·
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Ahemenidsko Carstvo i Iran · Iran i Povijest Irana ·
Iranski narodi
Iranski narodi, jedna od dviju glavnih grana indoiranskih naroda (druga je indoarijska ili indijska), od suvremenih jezikoslovaca podijeljenih na dvije jezične skupine, to su: a) zapadna sa sjeverozapadnom i jugozapadnom podskupinom, a govore ukupno 72 različita jezika i brojne dijalekte; b) istočna sa sjeveroistočnom i jugoistočnom podskupinom koji govore 13 različitih jezika a pripada joj i izumrli jezik avesta. Najbrojniji pripadnici iranskih naroda su Perzijanci. U Istočne Irance pripadaju različiti narodi naseljeni na području Pamira, jugoistočna podskupina: Yazgulami (među kojima su i Sarikoli iz Kine i Shugni iz Tadžikistana), Munji iz Afganistana, Eshkashimi i Sanglechi iz Afganistana, i Wakhi i Yidghal (govore yidgha) iz Pakistana; narodi Pašto ili Afganci iz Afganistana i Pakistana. U sjeveroistočne pripadaju pripadaju manje skupine u Tadžikistanu (Yagnobi) i Oseti u Gruziji. U zapadne Irance pripadaju brojni narodi rašireni po Pakistanu i Iranu, tu su Sjeverozapadni, viz.: Baludži, Gilaki, Mazanderani, Kurdi, Ormuri, Parachi, Tališi, Zaza, Lasgerdi, Dezfuli, Sangisari, Sorkhei, Karingani, Laki, Sivandi, Nayini, Shahmirzadi, Astiani, Khunsari, Vafsi, Soi, Gozarkhani, Razajerdi, Rudbari, Shahrudi, Takistani, Maraghei, Kajali, Kabatei, Gurani, Bajelani, Khalaj, etc. U Jugozapadne (Iran, Afganistan i drugdje) pripadaju: Bakhtiari, Luri, Tati, Tadžici, Pahlavani, Aimaq, etc. Kategorija:Indoiranski narodi.
Ahemenidsko Carstvo i Iranski narodi · Iranski narodi i Povijest Irana ·
Jonija
Male Azije Jonija (starogrčki Ἰωνία ili Ἰωνίη) antička je regija na središnjoj obali zapadne Male Azije u današnjoj Turskoj, odnosno u području oko grada Izmira (nekadašnje Smirne).
Ahemenidsko Carstvo i Jonija · Jonija i Povijest Irana ·
Judaizam
Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.
Ahemenidsko Carstvo i Judaizam · Judaizam i Povijest Irana ·
Judeja
Judeja (יהודה "Zahvala", standardni hebrejski Yəhuda, tiberijski hebrejski Yəhûḏāh) (grčki: Ιουδαία), (latinski: Iudaea) je izraz koji se koristi za južni planinski dio povijesne Zemlje Izrael (hebrejski: ארץ ישראל Eretz Yisrael), područje koje je danas podijeljeno između Izraela i Zapadne obale, te, po nekim geografskim definicijama Judeje, Jordana.
Ahemenidsko Carstvo i Judeja · Judeja i Povijest Irana ·
Kambiz I.
Kambiz I. (staroperz. Kambūjiya „Stariji“, grč. Καμβύσης, lat. Cambyses) bio je kralj Anšana koji je vladao od 580. do 559. pr. Kr. Njegov sin Kir Veliki utemeljio je golemo Ahemenidsko Perzijsko Carstvo.
Ahemenidsko Carstvo i Kambiz I. · Kambiz I. i Povijest Irana ·
Kambiz II.
Kambiz II. (staroperz. Kambūjia, perz. کمبوجیه) bio je perzijski veliki kralj koji je 530. pr. Kr. naslijedio svoga oca, Kira Velikog.
Ahemenidsko Carstvo i Kambiz II. · Kambiz II. i Povijest Irana ·
Kasta
Kasta (lat. castus: krjepostan, čist) je hijerarhijska društvena skupina endogenog i nasljednog karaktera božanskog i kozmičkog podrijetla.
Ahemenidsko Carstvo i Kasta · Kasta i Povijest Irana ·
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Ahemenidsko Carstvo i Kina · Kina i Povijest Irana ·
Kir Mlađi
Kir Mlađi ili Cir Mlađi, drugi od četiri sinova Darija II, perzijski princ i satrap Lidije.
Ahemenidsko Carstvo i Kir Mlađi · Kir Mlađi i Povijest Irana ·
Kir Veliki
Kir Veliki (rođen 600. ili 576. pr. Kr., umro u kolovozu 530. ili 529. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskoga Carstva.
Ahemenidsko Carstvo i Kir Veliki · Kir Veliki i Povijest Irana ·
Kirov cilindar
'''Kirov cilindar''' Kirov cilindar ili Valjak Kira Velikog je antički dokument u obliku glinenog valjka kojeg je izdao perzijski vladar Kir Veliki.
Ahemenidsko Carstvo i Kirov cilindar · Kirov cilindar i Povijest Irana ·
Kserkso I.
Kserkso I. Veliki (vladao od 486. – 465. pr. Kr.) bio je perzijski vladar iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom.
Ahemenidsko Carstvo i Kserkso I. · Kserkso I. i Povijest Irana ·
Libija
Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.
Ahemenidsko Carstvo i Libija · Libija i Povijest Irana ·
Lidija
Anatolije s označenom '''Lidijom''' na zapadu Lidijski kralj Krez na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona, 1629. Lidija (asirski: Luddu; grčki: Λυδία) je geografski naziv na regiju u zapadnoj Maloj Aziji, odnosno povijesni naziv za kraljevstvo iz Željeznog doba, perzijsku satrapiju, te za rimsku provinciju.
Ahemenidsko Carstvo i Lidija · Lidija i Povijest Irana ·
Mezopotamija
Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.
Ahemenidsko Carstvo i Mezopotamija · Mezopotamija i Povijest Irana ·
Nomadi
Tuarezi Nomadima (grčki nomás, mjesto ispaše) se nazivaju ljudi i društva koji zbog kulturoloških, gospodarskih ili svjetonazorskih razloga nisu prihvatili sjedilački način života.
Ahemenidsko Carstvo i Nomadi · Nomadi i Povijest Irana ·
Parti
Parti, iranski istočnoiranski narod koji se pod imenom Parni javlja kao jedno od tri plemena konfederacije Dahae.
Ahemenidsko Carstvo i Parti · Parti i Povijest Irana ·
Partija (pokrajina)
3. stoljeća, danas u Louvreu Partija je povijesna pokrajina u sjeveroistočnom Iranu, a najpoznatija je po tome što je bila političkim i kulturološkim žarištem za vrijeme dinastije Arsakida, vladara Partskog Carstva.
Ahemenidsko Carstvo i Partija (pokrajina) · Partija (pokrajina) i Povijest Irana ·
Partsko Carstvo
Zemljovid Partskog Carstva (1. g.) Partsko Carstvo je naziv za antičku iransku državu čiji su se vladari smatrali nasljednici drevnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Ahemenidsko Carstvo i Partsko Carstvo · Partsko Carstvo i Povijest Irana ·
Pasargada
Pasargada (perz. پاسارگاد, starogrčki Πασαργάδαι), jedan je od glavnih gradova Perzijskog Carstva u doba vladavine iranske dinastije Ahemenida.
Ahemenidsko Carstvo i Pasargada · Pasargada i Povijest Irana ·
Perzepolis
Rekonstrukcija palače u '''Perzepolisu''' Perzepolis (staroperz. Parsa, perz. تخت جمشید/پارسه; Taht-e Džamšid ili Tahsti Džamšid; „Čehel Minar“), bio je ceremonijalni glavni grad Perzijskog Carstva u doba iranske dinastije Ahemenida.
Ahemenidsko Carstvo i Perzepolis · Perzepolis i Povijest Irana ·
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Ahemenidsko Carstvo i Perzijski jezik · Perzijski jezik i Povijest Irana ·
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Ahemenidsko Carstvo i Religija · Povijest Irana i Religija ·
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Ahemenidsko Carstvo i Rimsko Carstvo · Povijest Irana i Rimsko Carstvo ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Ahemenidsko Carstvo i Rusija · Povijest Irana i Rusija ·
Sasanidsko Perzijsko Carstvo
Sasanidsko Perzijsko Carstvo ili Novoperzijsko Carstvo (perz. 60px; Irānšaher - „Iransko Carstvo”), hrvatski naziv za četvrtu iransku imperijalnu državu u starom vijeku za vrijeme vladavine Sasanida (224. – 651.), dinastije perzijskog etničkog podrijetla.
Ahemenidsko Carstvo i Sasanidsko Perzijsko Carstvo · Povijest Irana i Sasanidsko Perzijsko Carstvo ·
Satrap
Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.
Ahemenidsko Carstvo i Satrap · Povijest Irana i Satrap ·
Seleukovići
Kovanica s likom Seleuka I. Nikatora, utemeljitelja dinastije Seleukovića Zemljovid Seleukidskoga Carstva 200. pr. Kr. Seleukovići ili Seleukidi su dinastija koja je vladala velikim dijelom Azijskog carstva Aleksandra III. Velikog, u razdoblju 305. pr. Kr. – 64. pr. Kr. Dinastiju je osnovao Seleuk I. Nikator, Aleksandrov general.
Ahemenidsko Carstvo i Seleukovići · Povijest Irana i Seleukovići ·
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Ahemenidsko Carstvo i Sirija · Povijest Irana i Sirija ·
Skiti
Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.
Ahemenidsko Carstvo i Skiti · Povijest Irana i Skiti ·
Sparta
Teritorij Sparte Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu.
Ahemenidsko Carstvo i Sparta · Povijest Irana i Sparta ·
Suza (Iran)
Suza (perz. شوش: Šuš, hebr. שושן: Shushan, grč. Σοῦσα: Sousa, lat. Susa); starovjekovni je grad iz razdoblja Elama odnosno iranskih carstva Ahemenida i Parta.
Ahemenidsko Carstvo i Suza (Iran) · Povijest Irana i Suza (Iran) ·
Teheran
Teheran (perz. تهران; Tehrān,Tehran.ir: O Teheranu (2011.) IPA) je glavni i najveći grad Irana, sjedište Teheranske pokrajine i jedan od najvećih gradova svijeta.
Ahemenidsko Carstvo i Teheran · Povijest Irana i Teheran ·
Terminologija Irana i Perzije
Karta moderne države '''Iran''' Terminologija „Irana“ i „Perzije“ nerijetko predstavlja spor oko imenovanja u zapadnom svijetu, odnosno problem prilikom razumijevanja političke, povijesne, geografske i kulturne terminologije koju karakteriziraju ti nazivi.
Ahemenidsko Carstvo i Terminologija Irana i Perzije · Povijest Irana i Terminologija Irana i Perzije ·
Turkmenistan
Turkmenistan ili Turkmenija je država u središnjoj Aziji.
Ahemenidsko Carstvo i Turkmenistan · Povijest Irana i Turkmenistan ·
Uzbekistan
Uzbekistan, službeno Republika Uzbekistan je država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more.
Ahemenidsko Carstvo i Uzbekistan · Povijest Irana i Uzbekistan ·
Veliki Iran
Središnje Azije (Baktrija) i Hindukuša do rijeke Ind u Pakistanu na jugoistoku Veliki Iran (perz. ایران بزرگ: Irān-e Bozorg ili ایرانزمین: Irān-zamīn) ili Iranski kulturološki kontinent je naziv za područje kojim prevladava iranska kultura.
Ahemenidsko Carstvo i Veliki Iran · Povijest Irana i Veliki Iran ·
Zoroastrizam
Zoroastrijska sveta vatra u urni Faravahar (ili Ferohar) je jedan od primarnih simbola zoroastrizma Zoroastrizam (perzijski آيين زرتشت, A'in-e Zærtosht) je nekoć bila "službena" monoteistička religija sasanidske Perzije.
Ahemenidsko Carstvo i Zoroastrizam · Povijest Irana i Zoroastrizam ·
1989.
Bez opisa.
1989. i Ahemenidsko Carstvo · 1989. i Povijest Irana ·
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
2001. i Ahemenidsko Carstvo · 2001. i Povijest Irana ·
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
2005. i Ahemenidsko Carstvo · 2005. i Povijest Irana ·
336. pr. Kr.
Bez opisa.
336. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 336. pr. Kr. i Povijest Irana ·
449. pr. Kr.
Bez opisa.
449. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 449. pr. Kr. i Povijest Irana ·
465. pr. Kr.
Bez opisa.
465. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 465. pr. Kr. i Povijest Irana ·
486. pr. Kr.
Bez opisa.
486. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 486. pr. Kr. i Povijest Irana ·
490. pr. Kr.
Bez opisa.
490. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 490. pr. Kr. i Povijest Irana ·
522. pr. Kr.
Bez opisa.
522. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 522. pr. Kr. i Povijest Irana ·
539. pr. Kr.
Bez opisa.
539. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 539. pr. Kr. i Povijest Irana ·
549. pr. Kr.
Bez opisa.
549. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 549. pr. Kr. i Povijest Irana ·
559. pr. Kr.
Bez opisa.
559. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 559. pr. Kr. i Povijest Irana ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Ahemenidsko Carstvo i Povijest Irana imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Ahemenidsko Carstvo i Povijest Irana
Usporedba između Ahemenidsko Carstvo i Povijest Irana
Ahemenidsko Carstvo ima 489 odnose, a Povijest Irana ima 270. Kao što im je zajedničko 90, Jaccard indeks 11.86% = 90 / (489 + 270).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Ahemenidsko Carstvo i Povijest Irana. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: