Sličnosti između Ahemenidsko Carstvo i Histasp
Ahemenidsko Carstvo i Histasp imaju 28 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ahemenidi, Arsam, Babilonija, Behistunski natpisi, Darije I. Veliki, Drevni Egipat, Fars, Herodot, Kambiz II., Kir Veliki, Kserkso I., Ktezije, Medijci, Nakš-e Rustam, Nomadi, Partija (pokrajina), Perzepolis, Perzijanci, Satrap, Skiti, Smerdis, Srednja Azija, Stara Grčka, Suza (Iran), Veliki kralj, 522. pr. Kr., 530. pr. Kr., 550. pr. Kr..
Ahemenidi
Darije III. Kodoman Ahemenidi su iranska vladarska dinastija koja je vladala Perzijom od 7. stoljeća do 4. stoljeća pr. Kr. Njihovo Ahemenidsko Carstvo protezalo se na 10.7 milijuna km²; od Libije na zapadu do Indije na istoku, te od Etiopije na jugu do današnjeg Kazahstana na sjeveru, što ga čini najvećom državom u povijesti anitke, a vjerojatno najmoćnijom i najbogatijom zemljom u odnosu na ostatak svijeta ikad.
Ahemenidi i Ahemenidsko Carstvo · Ahemenidi i Histasp ·
Arsam
Arsam (staroperz. Aršāma; „onaj koji ima snagu heroja“, grč. Ἀρσάμης, perz. ارشام) bio je kralj Parsumaša (Farsa; „Perzije“), odnosno jedne od tadašnje dvije perzijske kraljevine (druga je bila Anšan) koje su prethodile stvaranju Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Ahemenidsko Carstvo i Arsam · Arsam i Histasp ·
Babilonija
Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.
Ahemenidsko Carstvo i Babilonija · Babilonija i Histasp ·
Behistunski natpisi
Behistunski natpisi (također poznati kao i Bisitun ili Bisutun, perz. بیستون, staroperz. Bagastana: „Božje mjesto ili zemlja“) su starovjekovni višejezični zapisi koji se nalaze na planini Behistun u Kermanšaškoj pokrajini pokraj grada Kermanšaha u zapadnom Iranu.
Ahemenidsko Carstvo i Behistunski natpisi · Behistunski natpisi i Histasp ·
Darije I. Veliki
Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.
Ahemenidsko Carstvo i Darije I. Veliki · Darije I. Veliki i Histasp ·
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Ahemenidsko Carstvo i Drevni Egipat · Drevni Egipat i Histasp ·
Fars
Fars (perz. فارس; Fârs ili پارس; Pârs, punim imenom استان فارس; Ostān-e Fārs), jedna je od 31 pokrajine u Iranu koja se nalazi na jugozapadu zemlje.
Ahemenidsko Carstvo i Fars · Fars i Histasp ·
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Ahemenidsko Carstvo i Herodot · Herodot i Histasp ·
Kambiz II.
Kambiz II. (staroperz. Kambūjia, perz. کمبوجیه) bio je perzijski veliki kralj koji je 530. pr. Kr. naslijedio svoga oca, Kira Velikog.
Ahemenidsko Carstvo i Kambiz II. · Histasp i Kambiz II. ·
Kir Veliki
Kir Veliki (rođen 600. ili 576. pr. Kr., umro u kolovozu 530. ili 529. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskoga Carstva.
Ahemenidsko Carstvo i Kir Veliki · Histasp i Kir Veliki ·
Kserkso I.
Kserkso I. Veliki (vladao od 486. – 465. pr. Kr.) bio je perzijski vladar iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom.
Ahemenidsko Carstvo i Kserkso I. · Histasp i Kserkso I. ·
Ktezije
Ktezije (grč. Κτησίας) je bio grčki liječnik i povjesničar iz 5. stoljeća pr. Kr. koji se rodio u Kindu u pokrajini Kariji.
Ahemenidsko Carstvo i Ktezije · Histasp i Ktezije ·
Medijci
Medijci Medija Medijci su stari iranski narod srodan Perzijancima koji se na područje Medije što se prostirala između Kaspijskog mora i Mezopotamije nastanio u 2. tisućljeću pr. Kr. Ovaj kraj danas pripada suvremenom Iranu, Iraku i Turskoj.
Ahemenidsko Carstvo i Medijci · Histasp i Medijci ·
Nakš-e Rustam
'''Nakš-e Rustam''' Nakš-e Rustam (perz. نقش رستم: Nākš-e Rostām) arheološko je nalazište koje se nalazi 7 km sjeverozapadno od Perzepolisa,http://www.heritageinstitute.com/zoroastrianism/naqsherustam/index.htm u provinciji Fars u modernom Iranu.
Ahemenidsko Carstvo i Nakš-e Rustam · Histasp i Nakš-e Rustam ·
Nomadi
Tuarezi Nomadima (grčki nomás, mjesto ispaše) se nazivaju ljudi i društva koji zbog kulturoloških, gospodarskih ili svjetonazorskih razloga nisu prihvatili sjedilački način života.
Ahemenidsko Carstvo i Nomadi · Histasp i Nomadi ·
Partija (pokrajina)
3. stoljeća, danas u Louvreu Partija je povijesna pokrajina u sjeveroistočnom Iranu, a najpoznatija je po tome što je bila političkim i kulturološkim žarištem za vrijeme dinastije Arsakida, vladara Partskog Carstva.
Ahemenidsko Carstvo i Partija (pokrajina) · Histasp i Partija (pokrajina) ·
Perzepolis
Rekonstrukcija palače u '''Perzepolisu''' Perzepolis (staroperz. Parsa, perz. تخت جمشید/پارسه; Taht-e Džamšid ili Tahsti Džamšid; „Čehel Minar“), bio je ceremonijalni glavni grad Perzijskog Carstva u doba iranske dinastije Ahemenida.
Ahemenidsko Carstvo i Perzepolis · Histasp i Perzepolis ·
Perzijanci
Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.
Ahemenidsko Carstvo i Perzijanci · Histasp i Perzijanci ·
Satrap
Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.
Ahemenidsko Carstvo i Satrap · Histasp i Satrap ·
Skiti
Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.
Ahemenidsko Carstvo i Skiti · Histasp i Skiti ·
Smerdis
Smerdis ili Bardija je ime koje se koristi za dvojicu ljudi; za sina Kira Velikog i mlađeg brata Kambiza II., odnosno za uzurpatora pravog imena Gaumata iz medijske svećeničke kaste.
Ahemenidsko Carstvo i Smerdis · Histasp i Smerdis ·
Srednja Azija
Zemljovid '''Srednje Azije''' koja prikazuje tri skupa mogućih granica za regiju '''Srednja Azija''' u odnosu s ostatkom svijeta Srednja Azija (također i Središnja ili Centralna Azija; rus. Средняя Азия ili Центральная Азия, perz. آسياى مرکزی, mand. kin. 中亚/, pinyin: Zhōngyà, tur. Orta Asya, arap. الوسطى Asya al Wusta), prostrana regija Azije koja nema izlaz na more.
Ahemenidsko Carstvo i Srednja Azija · Histasp i Srednja Azija ·
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Ahemenidsko Carstvo i Stara Grčka · Histasp i Stara Grčka ·
Suza (Iran)
Suza (perz. شوش: Šuš, hebr. שושן: Shushan, grč. Σοῦσα: Sousa, lat. Susa); starovjekovni je grad iz razdoblja Elama odnosno iranskih carstva Ahemenida i Parta.
Ahemenidsko Carstvo i Suza (Iran) · Histasp i Suza (Iran) ·
Veliki kralj
Veliki kralj (grč. βασιλεύς μέγας basileus megas) je kralj koji vlada nad više kraljeva.
Ahemenidsko Carstvo i Veliki kralj · Histasp i Veliki kralj ·
522. pr. Kr.
Bez opisa.
522. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 522. pr. Kr. i Histasp ·
530. pr. Kr.
Bez opisa.
530. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 530. pr. Kr. i Histasp ·
550. pr. Kr.
Bez opisa.
550. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 550. pr. Kr. i Histasp ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Ahemenidsko Carstvo i Histasp imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Ahemenidsko Carstvo i Histasp
Usporedba između Ahemenidsko Carstvo i Histasp
Ahemenidsko Carstvo ima 489 odnose, a Histasp ima 39. Kao što im je zajedničko 28, Jaccard indeks 5.30% = 28 / (489 + 39).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Ahemenidsko Carstvo i Histasp. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: