Brže od pregledniku!Sličnosti između Ahemenidsko Carstvo i Kserkso I.
Ahemenidsko Carstvo i Kserkso I. imaju 73 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ahemenidi, Akadski jezik, Antička Teba (Grčka), Antika, Arapi, Artakserkso I., Artakserkso II., Asirija, Atena (polis), Atosa, Azija, Židovi, Babilon, Babilonija, Biblija, Bitka kod Artemizija, Bitka kod Maratona, Bitka kod Plateje, Bitka kod Salamine, Bitka kod Termopila, Cipar, Dardaneli, Darije I. Veliki, Diodor Sicilski, Drevni Egipat, Egejsko more, Elamski jezik, Eretrija, Estera (knjiga), Europa, ..., Faraon, Fenicija, Grčki jezik, Grčko-perzijski ratovi, Grci, Harem, Herodot, Histasp, Indija, Iran, Jonija, Jonski ustanak, Kalijin mir, Kir Veliki, Kserkso II., Louvre, Mardonije, Medijsko Carstvo, Megabiz II., Nakš-e Rustam, Novogrčki jezik, Perzepolis, Perzija (razdvojba), Perzijanci, Perzijski besmrtnici, Perzijski jezik, Pontonski most, Povjesničar, Sard, Satrap, Sparta, Stara Grčka, Suza (Iran), Sveta Gora, Temistoklo, Veliki kralj, Zapadni svijet, Zoroastrizam, 424. pr. Kr., 465. pr. Kr., 486. pr. Kr., 490. pr. Kr., 522. pr. Kr.. Proširite indeks (43 više) »
Ahemenidi
Darije III. Kodoman Ahemenidi su iranska vladarska dinastija koja je vladala Perzijom od 7. stoljeća do 4. stoljeća pr. Kr. Njihovo Ahemenidsko Carstvo protezalo se na 10.7 milijuna km²; od Libije na zapadu do Indije na istoku, te od Etiopije na jugu do današnjeg Kazahstana na sjeveru, što ga čini najvećom državom u povijesti anitke, a vjerojatno najmoćnijom i najbogatijom zemljom u odnosu na ostatak svijeta ikad.
Ahemenidi i Ahemenidsko Carstvo · Ahemenidi i Kserkso I. ·
Akadski jezik
Akadski (ISO 639-3: akk; lišānum akkadītum) je bio istočnosemitski jezik koji se govorio u drevnoj Mezopotamiji.
Ahemenidsko Carstvo i Akadski jezik · Akadski jezik i Kserkso I. ·
Antička Teba (Grčka)
Teba (Θῆβαι) je bila beotski grad-država (polis), smješten na južnom dijelu Beotske nizine, sjeverno od Kiteronskih planina, koje dijele Beotiju od Atike.
Ahemenidsko Carstvo i Antička Teba (Grčka) · Antička Teba (Grčka) i Kserkso I. ·
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Ahemenidsko Carstvo i Antika · Antika i Kserkso I. ·
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Ahemenidsko Carstvo i Arapi · Arapi i Kserkso I. ·
Artakserkso I.
Artakserkso I. (staroperz. Artaxšacā, perz. ردشیر یکم„Ardašir“, grč. Ἀρταξέρξης) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva koji je vladao od 465. do 424. pr. Kr. (41 godinu), iako neki povjesničari tvrde kako je vladao još od 475. Bio je sin Kserksa I. Velikog i Amestris (kćeri Otana); oca je naslijedio nakon što je ubijen u dvorskim spletkama.
Ahemenidsko Carstvo i Artakserkso I. · Artakserkso I. i Kserkso I. ·
Artakserkso II.
Artakserkso II.
Ahemenidsko Carstvo i Artakserkso II. · Artakserkso II. i Kserkso I. ·
Asirija
Satelitska slika središnjeg dijela Asirije Asirija je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam.
Ahemenidsko Carstvo i Asirija · Asirija i Kserkso I. ·
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Ahemenidsko Carstvo i Atena (polis) · Atena (polis) i Kserkso I. ·
Atosa
ahemenidskog doba pronađena u Perzepolisu (moguće '''Atosa''') Atosa (perz. Utauθa, avest. Hutaosā) je bila ahmenidska princeza i kćer Kira Velikog, osnivača Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Ahemenidsko Carstvo i Atosa · Atosa i Kserkso I. ·
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Ahemenidsko Carstvo i Azija · Azija i Kserkso I. ·
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Ahemenidsko Carstvo i Židovi · Kserkso I. i Židovi ·
Babilon
Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu suvremenog grada Al Hillah u Iraku.
Ahemenidsko Carstvo i Babilon · Babilon i Kserkso I. ·
Babilonija
Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.
Ahemenidsko Carstvo i Babilonija · Babilonija i Kserkso I. ·
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Ahemenidsko Carstvo i Biblija · Biblija i Kserkso I. ·
Bitka kod Artemizija
Bitka kod Artemizija (480. pr. Kr.) je bila trodnevna pomorska bitka koja se odigrala 480. pr. Kr. kod rta Artemizij (uz otok Eubeju), a vođena je između udruženih grčkih polisa i Kserksovog Perzijskog Carstva tokom Grčko-perzijskih ratova.
Ahemenidsko Carstvo i Bitka kod Artemizija · Bitka kod Artemizija i Kserkso I. ·
Bitka kod Maratona
Bitka kod Maratona (490. pr. Kr.) je sukob između Atene i Plateje sa satrapskom vojskom Perzijskog Carstva u doba Grčko-perzijskih ratova.
Ahemenidsko Carstvo i Bitka kod Maratona · Bitka kod Maratona i Kserkso I. ·
Bitka kod Plateje
Bitka kod Plateje odigrala se 479. pr. Kr. između južnih grčkih polisa i Mardonijeve satrapske (pokrajinske) vojske Perzijskog Carstva.
Ahemenidsko Carstvo i Bitka kod Plateje · Bitka kod Plateje i Kserkso I. ·
Bitka kod Salamine
Bitka kod Salamine (480. pr. Kr.) je pomorska bitka između združene flote grčkih polisa i flote perzijskog vladara Kserksa I. koja se odvijala u tjesnacu između otoka Salamine i kopna.
Ahemenidsko Carstvo i Bitka kod Salamine · Bitka kod Salamine i Kserkso I. ·
Bitka kod Termopila
Bitka kod Termopila (kolovoz ili rujan 480. pr. Kr.) vođena je u sklopu Grčko-perzijskih ratova, odnosno druge perzijske ekspedicije predvođene velikim kraljem Kserksom, sinom Darija Velikog.
Ahemenidsko Carstvo i Bitka kod Termopila · Bitka kod Termopila i Kserkso I. ·
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Ahemenidsko Carstvo i Cipar · Cipar i Kserkso I. ·
Dardaneli
Dardaneli (označeno žutom) Dardaneli (turski: Çanakkale Boğazı - "tjesnac Çanakkale", grčki: Δαρδανέλλια, transl. Dardanéllia), u antici poznat kao Helespont ("Helino more"), je uski, prirodni tjesnac i međunarodno značajan plovni put u sjeverozapadnoj Turskoj koji čini dio granice između kontinenata Europe i Azije i odvaja azijsku Tursku od europske Turske.
Ahemenidsko Carstvo i Dardaneli · Dardaneli i Kserkso I. ·
Darije I. Veliki
Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.
Ahemenidsko Carstvo i Darije I. Veliki · Darije I. Veliki i Kserkso I. ·
Diodor Sicilski
Diodor Sicilski (grč. Διόδωρος Σικελιώτης, 90. do 27. pr. Kr.), grčki je povjesničar koji se rodio u antičkom gradu Agiriumu na otoku Siciliji.
Ahemenidsko Carstvo i Diodor Sicilski · Diodor Sicilski i Kserkso I. ·
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Ahemenidsko Carstvo i Drevni Egipat · Drevni Egipat i Kserkso I. ·
Egejsko more
Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.
Ahemenidsko Carstvo i Egejsko more · Egejsko more i Kserkso I. ·
Elamski jezik
Zapisi na '''elamskom jeziku''' Elamski jezik (ISO 639-3: elx) je iščezli jezik kojim su govorili drevni Elamiti na jugozapadu Irana.
Ahemenidsko Carstvo i Elamski jezik · Elamski jezik i Kserkso I. ·
Eretrija
Eretrija (grč.: Ερέτρια) je bila polis u Drevnoj Grčkoj, smješten na zapadnoj obali otoka Eubeje južno od grada Halkide, odnosno nasuprot obali Atike koju dijeli Eubejski zaljev.
Ahemenidsko Carstvo i Eretrija · Eretrija i Kserkso I. ·
Estera (knjiga)
Estera je jedna od knjiga Biblije i Staroga zavjeta.
Ahemenidsko Carstvo i Estera (knjiga) · Estera (knjiga) i Kserkso I. ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Ahemenidsko Carstvo i Europa · Europa i Kserkso I. ·
Faraon
Dvostruka faraonska kruna, simbol vladanja ujedinjenim Gornjim i Donjim Egiptom Riječju faraon u Bibliji grčko-rimski autori misle na vladare Egipta.
Ahemenidsko Carstvo i Faraon · Faraon i Kserkso I. ·
Fenicija
Fenicija (grč. Phoinike - purpurna zemlja) je bila područje istočnog Sredozemlja, na teritoriju današnjeg Libanona, Izraela i Sirije.
Ahemenidsko Carstvo i Fenicija · Fenicija i Kserkso I. ·
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Ahemenidsko Carstvo i Grčki jezik · Grčki jezik i Kserkso I. ·
Grčko-perzijski ratovi
Grčko-perzijski ratovi ili Perzijski ratovi su serija vojnih sukoba između grčkih polisa i Perzijskog Carstva koji počinju 499. pr. Kr. i traju punih 50 godina, sve do 449. pr. Kr. Termin Perzijski ratovi odnosi se na ekspedicije Darija Velikog (490. pr. Kr.) i njegova sina Kserksa I. (480. – 479. pr. Kr.) koje su unatoč pojedinim uspješnim grčkim otporima završile razaranjem grada Atene što je bila odmazda za atensko poticanje Jonskog ustanka u Maloj Aziji.
Ahemenidsko Carstvo i Grčko-perzijski ratovi · Grčko-perzijski ratovi i Kserkso I. ·
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Ahemenidsko Carstvo i Grci · Grci i Kserkso I. ·
Harem
Bazen u haremu Gérôme, Jean-Léon, 1824. – 1904. Izraz harem (arapski Kategorija:Sociologija Kategorija:Prostorije.
Ahemenidsko Carstvo i Harem · Harem i Kserkso I. ·
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Ahemenidsko Carstvo i Herodot · Herodot i Kserkso I. ·
Histasp
Histasp (prije 565. – 495. pr. Kr.) je bio otac velikog kralja Darija I. Velikog, vladara Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Ahemenidsko Carstvo i Histasp · Histasp i Kserkso I. ·
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Ahemenidsko Carstvo i Indija · Indija i Kserkso I. ·
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Ahemenidsko Carstvo i Iran · Iran i Kserkso I. ·
Jonija
Male Azije Jonija (starogrčki Ἰωνία ili Ἰωνίη) antička je regija na središnjoj obali zapadne Male Azije u današnjoj Turskoj, odnosno u području oko grada Izmira (nekadašnje Smirne).
Ahemenidsko Carstvo i Jonija · Jonija i Kserkso I. ·
Jonski ustanak
Jonski ustanak (499. – 493. pr. Kr.) podrazumijeva seriju vojnih pobuna u Joniji, Eoliji, Doriji, Kariji i Cipru protiv perzijske vlasti.
Ahemenidsko Carstvo i Jonski ustanak · Jonski ustanak i Kserkso I. ·
Kalijin mir
Kalijin mir je naziv za mirovni sporazum koji su 449. pr. Kr. sklopili Ahemenidsko Perzijsko Carstvo i starogrčki polisi na čelu s Atenom.
Ahemenidsko Carstvo i Kalijin mir · Kalijin mir i Kserkso I. ·
Kir Veliki
Kir Veliki (rođen 600. ili 576. pr. Kr., umro u kolovozu 530. ili 529. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskoga Carstva.
Ahemenidsko Carstvo i Kir Veliki · Kir Veliki i Kserkso I. ·
Kserkso II.
Kserkso II. (staroperz. Xšayāršā) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva iz iranske dinastije Ahemenida koji je 424. pr. Kr. vladao svega 45 dana.
Ahemenidsko Carstvo i Kserkso II. · Kserkso I. i Kserkso II. ·
Louvre
Muzej Louvre (francuski: Musée du Louvre) jedan je od najvećih svjetskih muzeja.
Ahemenidsko Carstvo i Louvre · Kserkso I. i Louvre ·
Mardonije
Mardonije (? - 479. pr. Kr.) bio je jedan od vodećih perzijskih vojnih zapovjednika Ahemenidskog Carstva u vrijeme ratova protiv Grčke početkom 5. stoljeća pr. Kr., u doba vladavine velikih kraljeva Darija Velikog i Kserksa Velikog.
Ahemenidsko Carstvo i Mardonije · Kserkso I. i Mardonije ·
Medijsko Carstvo
Medijsko Carstvo (perz. Māda, grč. Mēdía, akad. Mādāya) bilo je prvo iransko carstvo koje je od kraja 8. do sredine 6. stoljeća pr. Kr. obuhvaćalo prostore Velikog Irana, sjeverne Mezopotamije i istočne Male Azije.
Ahemenidsko Carstvo i Medijsko Carstvo · Kserkso I. i Medijsko Carstvo ·
Megabiz II.
Megabiz II. (perz. Baghabuxša; „Bog čuvao“, grč. Megabyzus, oko 516. – 440. pr. Kr.) je bio perzijski plemić, satrap Sirije i jedan od najvažnijih vojskovođa u Perzijskom Carstvu tijekom 5. stoljeća pr. Kr.; sudjelovao je u pohodima protiv Babilonije, Grčke i Egipta, te u pobuni protiv Artakserksa I.
Ahemenidsko Carstvo i Megabiz II. · Kserkso I. i Megabiz II. ·
Nakš-e Rustam
'''Nakš-e Rustam''' Nakš-e Rustam (perz. نقش رستم: Nākš-e Rostām) arheološko je nalazište koje se nalazi 7 km sjeverozapadno od Perzepolisa,http://www.heritageinstitute.com/zoroastrianism/naqsherustam/index.htm u provinciji Fars u modernom Iranu.
Ahemenidsko Carstvo i Nakš-e Rustam · Kserkso I. i Nakš-e Rustam ·
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Ahemenidsko Carstvo i Novogrčki jezik · Kserkso I. i Novogrčki jezik ·
Perzepolis
Rekonstrukcija palače u '''Perzepolisu''' Perzepolis (staroperz. Parsa, perz. تخت جمشید/پارسه; Taht-e Džamšid ili Tahsti Džamšid; „Čehel Minar“), bio je ceremonijalni glavni grad Perzijskog Carstva u doba iranske dinastije Ahemenida.
Ahemenidsko Carstvo i Perzepolis · Kserkso I. i Perzepolis ·
Perzija (razdvojba)
Perzija je naziv s više značenja.
Ahemenidsko Carstvo i Perzija (razdvojba) · Kserkso I. i Perzija (razdvojba) ·
Perzijanci
Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.
Ahemenidsko Carstvo i Perzijanci · Kserkso I. i Perzijanci ·
Perzijski besmrtnici
Perzijski vojnici s antičkih reljefa Perzijski besmrtnici bili su elitna vojna jedinica u doba ratova Ahemenidskog Perzijskog Carstva, dok su u doba mira služili kao kraljevska garda iranskim velikim kraljevima.
Ahemenidsko Carstvo i Perzijski besmrtnici · Kserkso I. i Perzijski besmrtnici ·
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Ahemenidsko Carstvo i Perzijski jezik · Kserkso I. i Perzijski jezik ·
Pontonski most
Pontonski most ili plutajući most je vrsta mosta koji se sastoji od međusobno povezanih plutajućih dijelova (pontona), a namijenjen za transport ljudi ili vozila preko neke vodene površine.
Ahemenidsko Carstvo i Pontonski most · Kserkso I. i Pontonski most ·
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Ahemenidsko Carstvo i Povjesničar · Kserkso I. i Povjesničar ·
Sard
*Sard (Turska).
Ahemenidsko Carstvo i Sard · Kserkso I. i Sard ·
Satrap
Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.
Ahemenidsko Carstvo i Satrap · Kserkso I. i Satrap ·
Sparta
Teritorij Sparte Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu.
Ahemenidsko Carstvo i Sparta · Kserkso I. i Sparta ·
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Ahemenidsko Carstvo i Stara Grčka · Kserkso I. i Stara Grčka ·
Suza (Iran)
Suza (perz. شوش: Šuš, hebr. שושן: Shushan, grč. Σοῦσα: Sousa, lat. Susa); starovjekovni je grad iz razdoblja Elama odnosno iranskih carstva Ahemenida i Parta.
Ahemenidsko Carstvo i Suza (Iran) · Kserkso I. i Suza (Iran) ·
Sveta Gora
Sveta Gora (za pravoslavne vjernike: Sveta Gora Atonska, Svetyje Gori Atona) je autonomna monaška (monačka) država u sastavu Helenske Republike.
Ahemenidsko Carstvo i Sveta Gora · Kserkso I. i Sveta Gora ·
Temistoklo
Temistoklo (grč. Θεμιστοκλῆς, što znači „Slava zakona”) je bio atenski političar i vojskovođa (oko 524. – 460. pr. Kr.) u doba grčko-perzijskih ratova.
Ahemenidsko Carstvo i Temistoklo · Kserkso I. i Temistoklo ·
Veliki kralj
Veliki kralj (grč. βασιλεύς μέγας basileus megas) je kralj koji vlada nad više kraljeva.
Ahemenidsko Carstvo i Veliki kralj · Kserkso I. i Veliki kralj ·
Zapadni svijet
Područja Europe koja pripadaju zapadnoj civilizaciji, prema Samuelu Huntigtonu. Kravata, odjevni predmet hrvatskog podrijetla kao dio zapadne kulture. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Zapadni svijet (ili često samo Zapad, rjeđe, Okcident od Occidens, latinske riječi za zapad) je termin koji se koristi za države koje su kroz povijest bile pod utjecajem zapadnjačke kulture i običaja.
Ahemenidsko Carstvo i Zapadni svijet · Kserkso I. i Zapadni svijet ·
Zoroastrizam
Zoroastrijska sveta vatra u urni Faravahar (ili Ferohar) je jedan od primarnih simbola zoroastrizma Zoroastrizam (perzijski آيين زرتشت, A'in-e Zærtosht) je nekoć bila "službena" monoteistička religija sasanidske Perzije.
Ahemenidsko Carstvo i Zoroastrizam · Kserkso I. i Zoroastrizam ·
424. pr. Kr.
Bez opisa.
424. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 424. pr. Kr. i Kserkso I. ·
465. pr. Kr.
Bez opisa.
465. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 465. pr. Kr. i Kserkso I. ·
486. pr. Kr.
Bez opisa.
486. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 486. pr. Kr. i Kserkso I. ·
490. pr. Kr.
Bez opisa.
490. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 490. pr. Kr. i Kserkso I. ·
522. pr. Kr.
Bez opisa.
522. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 522. pr. Kr. i Kserkso I. ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Ahemenidsko Carstvo i Kserkso I. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Ahemenidsko Carstvo i Kserkso I.
Usporedba između Ahemenidsko Carstvo i Kserkso I.
Ahemenidsko Carstvo ima 489 odnose, a Kserkso I. ima 98. Kao što im je zajedničko 73, Jaccard indeks 12.44% = 73 / (489 + 98).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Ahemenidsko Carstvo i Kserkso I.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
