Sličnosti između Aleksandar I. Karađorđević i Kraljevina Jugoslavija
Aleksandar I. Karađorđević i Kraljevina Jugoslavija imaju 94 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Albanologija, Albert Einstein, Antanta, Ante Pavelić, Ante Pavelić (stariji), Austro-Ugarska, Đuro Basariček, Šestosiječanjska diktatura, Banovine u Kraljevini Jugoslaviji, Benito Mussolini, Beograd, Cetinje, Crna Gora, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Drugi svjetski rat, Dušan Simović, Francuska, Hrvati, Hrvatska seljačka stranka, Italija, Ivan Granđa, Ivan Pernar, Josip Predavec, Jugoslaveni, Jugoslavenska nacionalna stranka, Karađorđevići, Kraljevina Crna Gora, Kraljevina Srbija, Louis Barthou, Mađarska, ..., Mala Antanta, Marseille, Milan Šufflay, Mile Budak, Miroslav Krleža, Narodna radikalna stranka, Niš, Nikola Pašić, Oblast, Obznana, Oktroirani ustav, Pavle Karađorđević, Pavle Radić, Petar Živković, Petar I. Karađorđević, Petar II. Karađorđević, Prvi svjetski rat, Puč, Puniša Račić, Raspad Kraljevine Jugoslavije, Regent, Savez komunista Jugoslavije, Savska banovina, Seljačko-demokratska koalicija, Sibinjske žrtve, Slovenci, Solunsko bojište, Sporazum Cvetković–Maček, Srbi, Srbija, Srpski jezik, Stjepan Radić, Svetozar Pribićević, Torino, Travanjski rat, Ustaše, Ustav, Velikosrpska ideologija, Vidovdan, Vidovdanski ustav, Vlado Černozemski, VMRO, Zagreb, 1. prosinca, 10. studenoga, 1918., 1920., 1921., 1922., 1924., 1925., 1927., 1928., 1929., 1931., 1932., 1934., 20. lipnja, 28. lipnja, 3. listopada, 3. rujna, 6. siječnja, 8. kolovoza, 9. listopada. Proširite indeks (64 više) »
Albanologija
Albanologija je znanost koja se bavi albanskim jezikom, albanskom kulturom i albanskom književnošću.
Albanologija i Aleksandar I. Karađorđević · Albanologija i Kraljevina Jugoslavija ·
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.
Albert Einstein i Aleksandar I. Karađorđević · Albert Einstein i Kraljevina Jugoslavija ·
Antanta
Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.
Aleksandar I. Karađorđević i Antanta · Antanta i Kraljevina Jugoslavija ·
Ante Pavelić
Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.
Aleksandar I. Karađorđević i Ante Pavelić · Ante Pavelić i Kraljevina Jugoslavija ·
Ante Pavelić (stariji)
slika iz 1910-tih Ante Pavelić (Gospić, 19. svibnja 1869. – Zagreb, 11. veljače 1938.), bio je hrvatski političar, po zanimanju zubar.
Aleksandar I. Karađorđević i Ante Pavelić (stariji) · Ante Pavelić (stariji) i Kraljevina Jugoslavija ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Aleksandar I. Karađorđević i Austro-Ugarska · Austro-Ugarska i Kraljevina Jugoslavija ·
Đuro Basariček
Đuro Basariček (Zagreb, 13. ožujka 1884. – Beograd, 20. lipnja 1928.), bio je hrvatski političar, pravnik, publicist i društveni aktivist.
Aleksandar I. Karađorđević i Đuro Basariček · Kraljevina Jugoslavija i Đuro Basariček ·
Šestosiječanjska diktatura
''Borbe'' o proglašenju diktature,9. siječnja 1929. Pojam Šestosiječanjska diktatura (također: Šestojanuarska diktatura – prvi je naziv češći u literaturi nakon 1990.) odnosi se na monarhističku diktaturu koju je 6. siječnja 1929. godine u Kraljevini SHS uveo kralj Aleksandar I. Karađorđević.
Šestosiječanjska diktatura i Aleksandar I. Karađorđević · Šestosiječanjska diktatura i Kraljevina Jugoslavija ·
Banovine u Kraljevini Jugoslaviji
Banovine kraljevine Jugoslavije. Od 1929. godine kraljevina Jugoslavija je bila podjeljena u devet banovina.
Aleksandar I. Karađorđević i Banovine u Kraljevini Jugoslaviji · Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Kraljevina Jugoslavija ·
Benito Mussolini
Benito Amilcare Andrea Mussolini (Predappio, 29. srpnja 1883. – Giulino di Mezzegra, 28. travnja 1945.), talijanski novinar, političar, državnik, fašistički vođa (Duce) i diktator od 1925. do 1943. godine.
Aleksandar I. Karađorđević i Benito Mussolini · Benito Mussolini i Kraljevina Jugoslavija ·
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Aleksandar I. Karađorđević i Beograd · Beograd i Kraljevina Jugoslavija ·
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Aleksandar I. Karađorđević i Cetinje · Cetinje i Kraljevina Jugoslavija ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Aleksandar I. Karađorđević i Crna Gora · Crna Gora i Kraljevina Jugoslavija ·
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Aleksandar I. Karađorđević i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Jugoslavija ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Aleksandar I. Karađorđević i Drugi svjetski rat · Drugi svjetski rat i Kraljevina Jugoslavija ·
Dušan Simović
Dušan Simović (Kragujevac, 28. listopada 1882. — Beograd, 26. kolovoza 1962.), bio je general Vojske Kraljevine Jugoslavije, načelnik Glavnog vrhovnog stožera Jugoslavenske kraljevske vojske 1938.
Aleksandar I. Karađorđević i Dušan Simović · Dušan Simović i Kraljevina Jugoslavija ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Aleksandar I. Karađorđević i Francuska · Francuska i Kraljevina Jugoslavija ·
Hrvati
Bez opisa.
Aleksandar I. Karađorđević i Hrvati · Hrvati i Kraljevina Jugoslavija ·
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Aleksandar I. Karađorđević i Hrvatska seljačka stranka · Hrvatska seljačka stranka i Kraljevina Jugoslavija ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Aleksandar I. Karađorđević i Italija · Italija i Kraljevina Jugoslavija ·
Ivan Granđa
Ivan Granđa (Šašinovec, 25. ožujka 1879. – Zagreb, 31. ožujka 1953.),, Suzana Leček (2002.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 12.
Aleksandar I. Karađorđević i Ivan Granđa · Ivan Granđa i Kraljevina Jugoslavija ·
Ivan Pernar
Ivan Pernar (Hrastina kraj Zaprešića (Marija Gorica), 3. studenoga 1889. – New York, 2. travnja 1967.), bio je hrvatski odvjetnik i političar.
Aleksandar I. Karađorđević i Ivan Pernar · Ivan Pernar i Kraljevina Jugoslavija ·
Josip Predavec
Josip Predavec (Rugvica, 2. srpnja 1884. – Dugo Selo, 14. srpnja 1933.), bio je hrvatski povjesničar, agronom, prosvjetljitelj hrvatskog seljaštva, političar.
Aleksandar I. Karađorđević i Josip Predavec · Josip Predavec i Kraljevina Jugoslavija ·
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Aleksandar I. Karađorđević i Jugoslaveni · Jugoslaveni i Kraljevina Jugoslavija ·
Jugoslavenska nacionalna stranka
Jugoslavenska nacionalna stranka (srp. Jugoslovenska nacionalna stranka/Југословенска национална странка; JNS, JeNeSa), politički ustroj nastao u Kraljevini Jugoslaviji po naputcima dvora mjeseca listopada, studenoga i prosinca 1931. Prvotno je ime toga ustroja bilo Jugoslavenska radikalna seljačka demokracija,Hodimir Sirotković, Lujo Margetić, Povijest država i prava naroda SFR Jugoslavije, Školska knjiga, Zagreb, 1988.,, str.
Aleksandar I. Karađorđević i Jugoslavenska nacionalna stranka · Jugoslavenska nacionalna stranka i Kraljevina Jugoslavija ·
Karađorđevići
Karađorđevići (srp. Карађорђевићи) su srpska vladarska dinastija koja je vladala Kneževinom, kasnije Kraljevinom Srbijom 1842.
Aleksandar I. Karađorđević i Karađorđevići · Karađorđevići i Kraljevina Jugoslavija ·
Kraljevina Crna Gora
Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.
Aleksandar I. Karađorđević i Kraljevina Crna Gora · Kraljevina Crna Gora i Kraljevina Jugoslavija ·
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Aleksandar I. Karađorđević i Kraljevina Srbija · Kraljevina Jugoslavija i Kraljevina Srbija ·
Louis Barthou
'''Louis Barthou''' Jean Louis Barthou (Oloron-Sainte-Marie, 25. kolovoza 1862. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je francuski političar i ministar.
Aleksandar I. Karađorđević i Louis Barthou · Kraljevina Jugoslavija i Louis Barthou ·
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Aleksandar I. Karađorđević i Mađarska · Kraljevina Jugoslavija i Mađarska ·
Mala Antanta
Zemljovid Edvard Beneš,Nicolae Titulescu i Bogoljub Jevtić na konfereniciji Mala Antanta je bio vojni savez Jugoslavije, Čehoslovačke i Rumunjske koji je postojao od 1920. do 1938. Uzrok njenog formiranja bio je strah od eventualnog pokušaja Austrije ili Mađarske da vojnim putem povrate teritorije koje je Austro-Ugarska ranije imala.
Aleksandar I. Karađorđević i Mala Antanta · Kraljevina Jugoslavija i Mala Antanta ·
Marseille
Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.
Aleksandar I. Karađorđević i Marseille · Kraljevina Jugoslavija i Marseille ·
Milan Šufflay
Milan Šufflay (Lepoglava, 8. studenoga 1879. – Zagreb, 19. veljače 1931.), bio je hrvatski povjesničar, pravaški političar, prevoditelj i književnik.
Aleksandar I. Karađorđević i Milan Šufflay · Kraljevina Jugoslavija i Milan Šufflay ·
Mile Budak
Mile Budak (Sveti Rok, 30. kolovoza 1889. – Zagreb 7. lipnja 1945.), bio je hrvatski političar, odvjetnik, jedan od ideologa ustaškoga pokreta, ministar u vladi NDH, prozaik, romanopisac i novelist.
Aleksandar I. Karađorđević i Mile Budak · Kraljevina Jugoslavija i Mile Budak ·
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Aleksandar I. Karađorđević i Miroslav Krleža · Kraljevina Jugoslavija i Miroslav Krleža ·
Narodna radikalna stranka
Narodna radikalna stranka je politička stranka koja je djelovala od 1881. do 1929. godine u Srbiji i Jugoslaviji.
Aleksandar I. Karađorđević i Narodna radikalna stranka · Kraljevina Jugoslavija i Narodna radikalna stranka ·
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Aleksandar I. Karađorđević i Niš · Kraljevina Jugoslavija i Niš ·
Nikola Pašić
Nikola Pašić (Zaječar, 18. prosinca 1845. – Beograd, 10. prosinca 1926.), bio je srpski političar, dugogodišnji predsjednik vlade Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke.
Aleksandar I. Karađorđević i Nikola Pašić · Kraljevina Jugoslavija i Nikola Pašić ·
Oblast
Oblast je vrsta administrativne jedinice u Bjelorusiji, Bugarskoj, Kazahstanu, Kirgistanu, Rusiji te Ukrajini.
Aleksandar I. Karađorđević i Oblast · Kraljevina Jugoslavija i Oblast ·
Obznana
''Obznana'' Riječ obznana izvedena je iz glagola obznaniti, tj.
Aleksandar I. Karađorđević i Obznana · Kraljevina Jugoslavija i Obznana ·
Oktroirani ustav
Oktroirani ustav označava ustav neke države koji nije donesen demokratskim putem, nego ga je nametnuo monarh, diktator, oligarhija itd.
Aleksandar I. Karađorđević i Oktroirani ustav · Kraljevina Jugoslavija i Oktroirani ustav ·
Pavle Karađorđević
Pavle Karađorđević (Sankt-Peterburg, 15. travnja 1893. – Pariz, 14. rujna 1976.), bio je srpski princ i jedini sin kneza Arsena Karađorđevića (1859. – 1938.), rođenog brata kralja Petra I. Karađorđevića (1844. – 1921.). Vrstan poznavatelj slikarstva i umjetnosti uopće.
Aleksandar I. Karađorđević i Pavle Karađorđević · Kraljevina Jugoslavija i Pavle Karađorđević ·
Pavle Radić
Pavle (Pavao) Radić (Trebarjevo Desno, 10. siječnja 1880. – Beograd, 20. lipnja 1928.), bio je hrvatski političar.
Aleksandar I. Karađorđević i Pavle Radić · Kraljevina Jugoslavija i Pavle Radić ·
Petar Živković
Petar Živković Petar Živković, (Negotin, 1. siječnja 1879. – Pariz, 3. veljače 1947.), srbijanski, jugoslavenski general i premijer.
Aleksandar I. Karađorđević i Petar Živković · Kraljevina Jugoslavija i Petar Živković ·
Petar I. Karađorđević
Petar I. Karađorđević (Beograd, 11. srpnja 1844. – Beograd, 16. kolovoza 1921.), bio je kralj Srbije (1903. – 1918.) i Kraljevine SHS (1918. – 1921.) iz dinastije Karađorđevića.
Aleksandar I. Karađorđević i Petar I. Karađorđević · Kraljevina Jugoslavija i Petar I. Karađorđević ·
Petar II. Karađorđević
Petar II.
Aleksandar I. Karađorđević i Petar II. Karađorđević · Kraljevina Jugoslavija i Petar II. Karađorđević ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Aleksandar I. Karađorđević i Prvi svjetski rat · Kraljevina Jugoslavija i Prvi svjetski rat ·
Puč
Puč ili državni udar (njem. putsch, švic. njem. butsch - udar) iznenadni oružani ustanak kojemu je cilj preuzimanje vlasti.
Aleksandar I. Karađorđević i Puč · Kraljevina Jugoslavija i Puč ·
Puniša Račić
Puniša Račić. Puniša Račić (Slatina kod Andrijevice, Crna Gora, 17. srpnja 1886. – Beograd, 16. listopada 1944.), bio je agent srbijanske vlade, četnik i političar.
Aleksandar I. Karađorđević i Puniša Račić · Kraljevina Jugoslavija i Puniša Račić ·
Raspad Kraljevine Jugoslavije
Podjela i okupacija Kraljevine Jugoslavije 1941. – 1943. Kraljevina Jugoslavija je propala u travnju 1941. godine.
Aleksandar I. Karađorđević i Raspad Kraljevine Jugoslavije · Kraljevina Jugoslavija i Raspad Kraljevine Jugoslavije ·
Regent
Regent (lat. regens.
Aleksandar I. Karađorđević i Regent · Kraljevina Jugoslavija i Regent ·
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Aleksandar I. Karađorđević i Savez komunista Jugoslavije · Kraljevina Jugoslavija i Savez komunista Jugoslavije ·
Savska banovina
Položaj banovine u Kraljevini Jugoslaviji Savska banovina je bila banovina Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1939. godine.
Aleksandar I. Karađorđević i Savska banovina · Kraljevina Jugoslavija i Savska banovina ·
Seljačko-demokratska koalicija
Stjepan Radić govori na skupštinskom zborovanju u Dubrovniku 27. svibnja 1928. godine (desno od Radića je Josip Predavec a lijevo Svetozar Pribićević). Seljačko-demokratska koalicija naziv je za koaliciju Hrvatske seljačke stranke i Samostalne demokratske stranke (SDS), koja je okupljala ponajviše Srbe prečane.
Aleksandar I. Karađorđević i Seljačko-demokratska koalicija · Kraljevina Jugoslavija i Seljačko-demokratska koalicija ·
Sibinjske žrtve
date.
Aleksandar I. Karađorđević i Sibinjske žrtve · Kraljevina Jugoslavija i Sibinjske žrtve ·
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Aleksandar I. Karađorđević i Slovenci · Kraljevina Jugoslavija i Slovenci ·
Solunsko bojište
Solunsko bojište, 1916. Solunsko bojište je bila balkanska bojišnica u Prvom svjetskom ratu, nazvana po gradu Solunu gdje je bila smještena glavna saveznička baza.
Aleksandar I. Karađorđević i Solunsko bojište · Kraljevina Jugoslavija i Solunsko bojište ·
Sporazum Cvetković–Maček
Zajednička slika aktera sporazuma Pregovori i potraživanja Sporazum Cvetković–Maček je sporazum koji su 26. kolovoza 1939. u Božjakovini sklopili predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i predsjednik Seljačko-demokratske koalicije (ujedno i predsjednik Hrvatske seljačke stranke) Vladko Maček.
Aleksandar I. Karađorđević i Sporazum Cvetković–Maček · Kraljevina Jugoslavija i Sporazum Cvetković–Maček ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Aleksandar I. Karađorđević i Srbi · Kraljevina Jugoslavija i Srbi ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Aleksandar I. Karađorđević i Srbija · Kraljevina Jugoslavija i Srbija ·
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Aleksandar I. Karađorđević i Srpski jezik · Kraljevina Jugoslavija i Srpski jezik ·
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Aleksandar I. Karađorđević i Stjepan Radić · Kraljevina Jugoslavija i Stjepan Radić ·
Svetozar Pribićević
Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.
Aleksandar I. Karađorđević i Svetozar Pribićević · Kraljevina Jugoslavija i Svetozar Pribićević ·
Torino
Torino (njem., eng. i fra. Turin) je grad u Italiji, u regiji Pijemont.
Aleksandar I. Karađorđević i Torino · Kraljevina Jugoslavija i Torino ·
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.
Aleksandar I. Karađorđević i Travanjski rat · Kraljevina Jugoslavija i Travanjski rat ·
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Aleksandar I. Karađorđević i Ustaše · Kraljevina Jugoslavija i Ustaše ·
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Aleksandar I. Karađorđević i Ustav · Kraljevina Jugoslavija i Ustav ·
Velikosrpska ideologija
Velikosrpska ideologija ili velikosrpska ideja označava ideju teritorijalne ekspanzije Srbije daleko od granica koje je imala Kraljevina Srbija u 19.
Aleksandar I. Karađorđević i Velikosrpska ideologija · Kraljevina Jugoslavija i Velikosrpska ideologija ·
Vidovdan
Vidovdan je religijski praznik Sv. Vida u Srpskoj i Bugarskoj pravoslavnoj Crkvi, koji se slavi 15. lipnja po julijanskom kalendaru, a trenutno se taj 15.
Aleksandar I. Karađorđević i Vidovdan · Kraljevina Jugoslavija i Vidovdan ·
Vidovdanski ustav
Vidovdanski ustav Vidovdanski ustav izglasan je 28. lipnja 1921. godine (po pravoslavnom kalendaru blagdan sv. Vida – Vidovdanski ustav) kao prvi ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Aleksandar I. Karađorđević i Vidovdanski ustav · Kraljevina Jugoslavija i Vidovdanski ustav ·
Vlado Černozemski
Vlado Černozemski Vlado Černozemski (bug. Владо Черноземски), pravim imenom Veličko Dimitrov Kerin (bug. Величко Димитров Керин) (selo Kamenica, Bugarska, 19. listopada 1897. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je bugarski revolucionar i član VMRO.
Aleksandar I. Karađorđević i Vlado Černozemski · Kraljevina Jugoslavija i Vlado Černozemski ·
VMRO
Granice Makedonije i Odrinske Trakije 1913. VMRO je akronim od Vnatrešna Makedonska Revolucionna Organizacija (makedonski: Внатрешна Македонска Револуционерна Организација, bugarski: Вътрешна Македоно-Одринска Революционна Организация) je tajna politička organizacija koja je djelovala od kraja XIX.
Aleksandar I. Karađorđević i VMRO · Kraljevina Jugoslavija i VMRO ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Aleksandar I. Karađorđević i Zagreb · Kraljevina Jugoslavija i Zagreb ·
1. prosinca
1.
1. prosinca i Aleksandar I. Karađorđević · 1. prosinca i Kraljevina Jugoslavija ·
10. studenoga
10.
10. studenoga i Aleksandar I. Karađorđević · 10. studenoga i Kraljevina Jugoslavija ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Aleksandar I. Karađorđević · 1918. i Kraljevina Jugoslavija ·
1920.
Bez opisa.
1920. i Aleksandar I. Karađorđević · 1920. i Kraljevina Jugoslavija ·
1921.
Bez opisa.
1921. i Aleksandar I. Karađorđević · 1921. i Kraljevina Jugoslavija ·
1922.
Bez opisa.
1922. i Aleksandar I. Karađorđević · 1922. i Kraljevina Jugoslavija ·
1924.
Bez opisa.
1924. i Aleksandar I. Karađorđević · 1924. i Kraljevina Jugoslavija ·
1925.
Bez opisa.
1925. i Aleksandar I. Karađorđević · 1925. i Kraljevina Jugoslavija ·
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
1927. i Aleksandar I. Karađorđević · 1927. i Kraljevina Jugoslavija ·
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
1928. i Aleksandar I. Karađorđević · 1928. i Kraljevina Jugoslavija ·
1929.
Bez opisa.
1929. i Aleksandar I. Karađorđević · 1929. i Kraljevina Jugoslavija ·
1931.
Bez opisa.
1931. i Aleksandar I. Karađorđević · 1931. i Kraljevina Jugoslavija ·
1932.
Bez opisa.
1932. i Aleksandar I. Karađorđević · 1932. i Kraljevina Jugoslavija ·
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
1934. i Aleksandar I. Karađorđević · 1934. i Kraljevina Jugoslavija ·
20. lipnja
20.
20. lipnja i Aleksandar I. Karađorđević · 20. lipnja i Kraljevina Jugoslavija ·
28. lipnja
28.
28. lipnja i Aleksandar I. Karađorđević · 28. lipnja i Kraljevina Jugoslavija ·
3. listopada
3.
3. listopada i Aleksandar I. Karađorđević · 3. listopada i Kraljevina Jugoslavija ·
3. rujna
3.
3. rujna i Aleksandar I. Karađorđević · 3. rujna i Kraljevina Jugoslavija ·
6. siječnja
6.
6. siječnja i Aleksandar I. Karađorđević · 6. siječnja i Kraljevina Jugoslavija ·
8. kolovoza
8.
8. kolovoza i Aleksandar I. Karađorđević · 8. kolovoza i Kraljevina Jugoslavija ·
9. listopada
9.
9. listopada i Aleksandar I. Karađorđević · 9. listopada i Kraljevina Jugoslavija ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Aleksandar I. Karađorđević i Kraljevina Jugoslavija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Aleksandar I. Karađorđević i Kraljevina Jugoslavija
Usporedba između Aleksandar I. Karađorđević i Kraljevina Jugoslavija
Aleksandar I. Karađorđević ima 158 odnose, a Kraljevina Jugoslavija ima 332. Kao što im je zajedničko 94, Jaccard indeks 19.18% = 94 / (158 + 332).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Aleksandar I. Karađorđević i Kraljevina Jugoslavija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: