Sličnosti između Aleksandar I. Karađorđević i Đuro Basariček
Aleksandar I. Karađorđević i Đuro Basariček imaju 22 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Beograd, Bosiljka Janjatović, Diktatura, Hrvatska pučka seljačka stranka, Hrvatska seljačka stranka, Ivan Granđa, Ivan Pernar, Josip Predavec, Kraljevina Jugoslavija, Narodna radikalna stranka, Pavle Radić, Prvi svjetski rat, Puniša Račić, Srbija, Stjepan Radić, Zagreb, 1920., 1925., 1927., 1928., 1933., 20. lipnja.
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Aleksandar I. Karađorđević i Beograd · Beograd i Đuro Basariček ·
Bosiljka Janjatović
Bosiljka Janjatović (Rijeka (Sušak), 31. siječnja 1936. - Orebić, 26. kolovoza 2006.), bila je hrvatska povjesničarka.
Aleksandar I. Karađorđević i Bosiljka Janjatović · Bosiljka Janjatović i Đuro Basariček ·
Diktatura
Diktatura NSDAP 1935. Diktatura (lat. dictatura) je oblik vladavine kojoj je glavno svojstvo da jedna osoba (diktator) ili skupina ljudi (npr. partija, vojska ili obitelj) može vladati neograničenom moću.
Aleksandar I. Karađorđević i Diktatura · Diktatura i Đuro Basariček ·
Hrvatska pučka seljačka stranka
Stjepan Radić, vođa HPSS-a, 1916. godine Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS) je hrvatska politička stranka utemeljena 1904.
Aleksandar I. Karađorđević i Hrvatska pučka seljačka stranka · Hrvatska pučka seljačka stranka i Đuro Basariček ·
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Aleksandar I. Karađorđević i Hrvatska seljačka stranka · Hrvatska seljačka stranka i Đuro Basariček ·
Ivan Granđa
Ivan Granđa (Šašinovec, 25. ožujka 1879. – Zagreb, 31. ožujka 1953.),, Suzana Leček (2002.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 12.
Aleksandar I. Karađorđević i Ivan Granđa · Ivan Granđa i Đuro Basariček ·
Ivan Pernar
Ivan Pernar (Hrastina kraj Zaprešića (Marija Gorica), 3. studenoga 1889. – New York, 2. travnja 1967.), bio je hrvatski odvjetnik i političar.
Aleksandar I. Karađorđević i Ivan Pernar · Ivan Pernar i Đuro Basariček ·
Josip Predavec
Josip Predavec (Rugvica, 2. srpnja 1884. – Dugo Selo, 14. srpnja 1933.), bio je hrvatski povjesničar, agronom, prosvjetljitelj hrvatskog seljaštva, političar.
Aleksandar I. Karađorđević i Josip Predavec · Josip Predavec i Đuro Basariček ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Aleksandar I. Karađorđević i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Đuro Basariček ·
Narodna radikalna stranka
Narodna radikalna stranka je politička stranka koja je djelovala od 1881. do 1929. godine u Srbiji i Jugoslaviji.
Aleksandar I. Karađorđević i Narodna radikalna stranka · Narodna radikalna stranka i Đuro Basariček ·
Pavle Radić
Pavle (Pavao) Radić (Trebarjevo Desno, 10. siječnja 1880. – Beograd, 20. lipnja 1928.), bio je hrvatski političar.
Aleksandar I. Karađorđević i Pavle Radić · Pavle Radić i Đuro Basariček ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Aleksandar I. Karađorđević i Prvi svjetski rat · Prvi svjetski rat i Đuro Basariček ·
Puniša Račić
Puniša Račić. Puniša Račić (Slatina kod Andrijevice, Crna Gora, 17. srpnja 1886. – Beograd, 16. listopada 1944.), bio je agent srbijanske vlade, četnik i političar.
Aleksandar I. Karađorđević i Puniša Račić · Puniša Račić i Đuro Basariček ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Aleksandar I. Karađorđević i Srbija · Srbija i Đuro Basariček ·
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Aleksandar I. Karađorđević i Stjepan Radić · Stjepan Radić i Đuro Basariček ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Aleksandar I. Karađorđević i Zagreb · Zagreb i Đuro Basariček ·
1920.
Bez opisa.
1920. i Aleksandar I. Karađorđević · 1920. i Đuro Basariček ·
1925.
Bez opisa.
1925. i Aleksandar I. Karađorđević · 1925. i Đuro Basariček ·
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
1927. i Aleksandar I. Karađorđević · 1927. i Đuro Basariček ·
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
1928. i Aleksandar I. Karađorđević · 1928. i Đuro Basariček ·
1933.
Bez opisa.
1933. i Aleksandar I. Karađorđević · 1933. i Đuro Basariček ·
20. lipnja
20.
20. lipnja i Aleksandar I. Karađorđević · 20. lipnja i Đuro Basariček ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Aleksandar I. Karađorđević i Đuro Basariček imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Aleksandar I. Karađorđević i Đuro Basariček
Usporedba između Aleksandar I. Karađorđević i Đuro Basariček
Aleksandar I. Karađorđević ima 158 odnose, a Đuro Basariček ima 83. Kao što im je zajedničko 22, Jaccard indeks 9.13% = 22 / (158 + 83).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Aleksandar I. Karađorđević i Đuro Basariček. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: