Sličnosti između Aleksandar I. Karađorđević i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Aleksandar I. Karađorđević i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija imaju 19 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austro-Ugarska, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Hrvati, Hrvatska pučka seljačka stranka, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srbija, Prvi svjetski rat, Srbi, Srbija, Srpska pravoslavna Crkva, Srpski jezik, Stjepan Radić, Svetozar Pribićević, Zagreb, 1912., 1913., 1914., 1918., 1921..
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Aleksandar I. Karađorđević i Austro-Ugarska · Austro-Ugarska i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Aleksandar I. Karađorđević i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Hrvati
Bez opisa.
Aleksandar I. Karađorđević i Hrvati · Hrvati i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Hrvatska pučka seljačka stranka
Stjepan Radić, vođa HPSS-a, 1916. godine Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS) je hrvatska politička stranka utemeljena 1904.
Aleksandar I. Karađorđević i Hrvatska pučka seljačka stranka · Hrvatska pučka seljačka stranka i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Aleksandar I. Karađorđević i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Aleksandar I. Karađorđević i Kraljevina Srbija · Kraljevina Srbija i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Aleksandar I. Karađorđević i Prvi svjetski rat · Prvi svjetski rat i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Aleksandar I. Karađorđević i Srbi · Srbi i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Aleksandar I. Karađorđević i Srbija · Srbija i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Aleksandar I. Karađorđević i Srpska pravoslavna Crkva · Srpska pravoslavna Crkva i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Aleksandar I. Karađorđević i Srpski jezik · Srpski jezik i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Aleksandar I. Karađorđević i Stjepan Radić · Stjepan Radić i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Svetozar Pribićević
Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.
Aleksandar I. Karađorđević i Svetozar Pribićević · Svetozar Pribićević i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Aleksandar I. Karađorđević i Zagreb · Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija i Zagreb ·
1912.
Bez opisa.
1912. i Aleksandar I. Karađorđević · 1912. i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
1913.
Bez opisa.
1913. i Aleksandar I. Karađorđević · 1913. i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
1914. i Aleksandar I. Karađorđević · 1914. i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Aleksandar I. Karađorđević · 1918. i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
1921.
Bez opisa.
1921. i Aleksandar I. Karađorđević · 1921. i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Aleksandar I. Karađorđević i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Aleksandar I. Karađorđević i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Usporedba između Aleksandar I. Karađorđević i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Aleksandar I. Karađorđević ima 158 odnose, a Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ima 372. Kao što im je zajedničko 19, Jaccard indeks 3.58% = 19 / (158 + 372).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Aleksandar I. Karađorđević i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: