Brže od pregledniku!Sličnosti između Arpadovići i Ladislav II.
Arpadovići i Ladislav II. imaju 17 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ban, Bela II. Slijepi, Bela III., Bizant, Carigrad, Gejza II., Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski herceg, Hrvatski vladari, Mađarski jezik, Manuel I. Komnen, Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj, Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj, 1131., 1162., 1163..
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Arpadovići i Ban · Ban i Ladislav II. ·
Bela II. Slijepi
Bela II.
Arpadovići i Bela II. Slijepi · Bela II. Slijepi i Ladislav II. ·
Bela III.
Bela III. (o. 1148. – Gran, 23. travnja 1196.), hrvatsko-ugarski kralj (1172. – 1196.) iz dinastije Arpadović.
Arpadovići i Bela III. · Bela III. i Ladislav II. ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Arpadovići i Bizant · Bizant i Ladislav II. ·
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Arpadovići i Carigrad · Carigrad i Ladislav II. ·
Gejza II.
Gejza II. (mađ. II. Géza) (Tolna, 1130. – Budim, 31. svibnja 1162.), ugarsko-hrvatski kralj (1141. – 1162.) iz dinastije Arpadović.
Arpadovići i Gejza II. · Gejza II. i Ladislav II. ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Arpadovići i Hrvatska · Hrvatska i Ladislav II. ·
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Arpadovići i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Ladislav II. ·
Hrvatski herceg
Huma (1197. – 1205.) Hrvatski herceg (lat. dux Dalmatiae et Croatiae, dux totius Sclavoniae), uvriježen prijevod latinskog naslova dux kojom se od vremena dinastije Arpadovića označavao kraljev namjesnik u hrvatskim zemljama.
Arpadovići i Hrvatski herceg · Hrvatski herceg i Ladislav II. ·
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Arpadovići i Hrvatski vladari · Hrvatski vladari i Ladislav II. ·
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Arpadovići i Mađarski jezik · Ladislav II. i Mađarski jezik ·
Manuel I. Komnen
Manuel I. Komnen ili Emanuel I. (grč. Μανουὴλ ὁ Κομνηνός, Manouḕl ho Komnēnós) (?, 1118. – Carigrad, 24. rujna 1180.), bizantski car (1143. – 1180.) i jedan od posljednjih moćnih bizantskih vladara.
Arpadovići i Manuel I. Komnen · Ladislav II. i Manuel I. Komnen ·
Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj
Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj Stjepan III. (mađ. III. Istvan) (1147. – 4. ožujka 1172.), hrvatsko-ugarski kralj (1162. i 1163. – 1172.) iz dinastije Arpadovića.
Arpadovići i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj · Ladislav II. i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj ·
Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj
Stjepan IV (mađ. IV Istvan) (o. 1132. – Zemun, 11. travnja 1165.), hrvatsko-ugarski kralj (1163.) iz dinastije Arpadovića.
Arpadovići i Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj · Ladislav II. i Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj ·
1131.
Bez opisa.
1131. i Arpadovići · 1131. i Ladislav II. ·
1162.
Bez opisa.
1162. i Arpadovići · 1162. i Ladislav II. ·
1163.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Arpadovići i Ladislav II. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Arpadovići i Ladislav II.
Usporedba između Arpadovići i Ladislav II.
Arpadovići ima 127 odnose, a Ladislav II. ima 33. Kao što im je zajedničko 17, Jaccard indeks 10.62% = 17 / (127 + 33).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Arpadovići i Ladislav II.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
