Brže od pregledniku!Sličnosti između Arpadovići i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj
Arpadovići i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj imaju 21 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bela III., Bizant, Bosna, Carigrad, Dalmacija, Gejza II., Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Kraljevina Ugarska, Krka, Ladislav II., Mađarski jezik, Manuel I. Komnen, Plemstvo, Srijem, Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj, Zemun, 1162., 1163., 1165., 1172..
Bela III.
Bela III. (o. 1148. – Gran, 23. travnja 1196.), hrvatsko-ugarski kralj (1172. – 1196.) iz dinastije Arpadović.
Arpadovići i Bela III. · Bela III. i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Arpadovići i Bizant · Bizant i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj ·
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Arpadovići i Bosna · Bosna i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj ·
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Arpadovići i Carigrad · Carigrad i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Arpadovići i Dalmacija · Dalmacija i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj ·
Gejza II.
Gejza II. (mađ. II. Géza) (Tolna, 1130. – Budim, 31. svibnja 1162.), ugarsko-hrvatski kralj (1141. – 1162.) iz dinastije Arpadović.
Arpadovići i Gejza II. · Gejza II. i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Arpadovići i Hrvatska · Hrvatska i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj ·
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Arpadovići i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Arpadovići i Kraljevina Ugarska · Kraljevina Ugarska i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj ·
Krka
Donji tok Krke. Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.
Arpadovići i Krka · Krka i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj ·
Ladislav II.
Ladislav II. (mađ. II. László) (1131. – 14. siječnja 1163.), hrvatsko-ugarski kralj (1162. – 1163.) iz dinastije Arpadović.
Arpadovići i Ladislav II. · Ladislav II. i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj ·
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Arpadovići i Mađarski jezik · Mađarski jezik i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj ·
Manuel I. Komnen
Manuel I. Komnen ili Emanuel I. (grč. Μανουὴλ ὁ Κομνηνός, Manouḕl ho Komnēnós) (?, 1118. – Carigrad, 24. rujna 1180.), bizantski car (1143. – 1180.) i jedan od posljednjih moćnih bizantskih vladara.
Arpadovići i Manuel I. Komnen · Manuel I. Komnen i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj ·
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Arpadovići i Plemstvo · Plemstvo i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj ·
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Arpadovići i Srijem · Srijem i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj ·
Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj
Stjepan IV (mađ. IV Istvan) (o. 1132. – Zemun, 11. travnja 1165.), hrvatsko-ugarski kralj (1163.) iz dinastije Arpadovića.
Arpadovići i Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj · Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj i Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj ·
Zemun
Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.
Arpadovići i Zemun · Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj i Zemun ·
1162.
Bez opisa.
1162. i Arpadovići · 1162. i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj ·
1163.
Bez opisa.
1163. i Arpadovići · 1163. i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj ·
1165.
Bez opisa.
1165. i Arpadovići · 1165. i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj ·
1172.
Bez opisa.
1172. i Arpadovići · 1172. i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Arpadovići i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Arpadovići i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj
Usporedba između Arpadovići i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj
Arpadovići ima 127 odnose, a Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj ima 40. Kao što im je zajedničko 21, Jaccard indeks 12.57% = 21 / (127 + 40).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Arpadovići i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
