Sličnosti između Ateizam i Starogrčka književnost
Ateizam i Starogrčka književnost imaju 42 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Afrika, Anaksagora, Antički Rim, Antika, Atom, Atomizam, Azija, Bog, Ciceron, Demokrit, Diodor Sicilski, Dogma, Epikur, Epikurejstvo, Etika, Europa, Filozofija, Humanizam, Indija, Italija, Kalimah, Kršćanstvo, Latinski jezik, Lukrecije, Materijalizam, Plutarh, Protagora, Racionalizam, Religija, Renesansa, ..., Republika, Rimsko Carstvo, Sekst Empirik, Skepticizam, Sokrat, Zeus, Znanost, 19. stoljeće, 3. stoljeće, 3. stoljeće pr. Kr., 5. stoljeće pr. Kr., 6. stoljeće pr. Kr.. Proširite indeks (12 više) »
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Afrika i Ateizam · Afrika i Starogrčka književnost ·
Anaksagora
Anaksagora Anaksagora (grč., oko 500. – 428. pr. Kr.) je grčki fizičar, matematičar i filozof predsokratovac; ubraja se među posrednike.
Anaksagora i Ateizam · Anaksagora i Starogrčka književnost ·
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Antički Rim i Ateizam · Antički Rim i Starogrčka književnost ·
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Antika i Ateizam · Antika i Starogrčka književnost ·
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Ateizam i Atom · Atom i Starogrčka književnost ·
Atomizam
Navodni portret Leukipa, filozofa koji je prvi razvio atomističku teoriju. U filozofiji prirode, atomizam je teorija prema kojoj su svi objekti u svemiru sastavljeni od veoma malih, nepropadljivih čestica – atoma.
Ateizam i Atomizam · Atomizam i Starogrčka književnost ·
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Ateizam i Azija · Azija i Starogrčka književnost ·
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Ateizam i Bog · Bog i Starogrčka književnost ·
Ciceron
Bista '''Cicerona''' u dobi od 60 godina. Marko Tulije Ciceron (lat. Marcus Tullius Cicero; Arpin, 3. siječnja 106. pr. Kr. – Formijan kod Gajete, 7. prosinca 43. pr. Kr.), državnik, odvjetnik, politički teoretičar, filozof i najveći rimski govornik.
Ateizam i Ciceron · Ciceron i Starogrčka književnost ·
Demokrit
Demokritova bista Demokrit je bio predsokratovski grčki filozof (rođen u Abderi-Traciji 460. – 370. pr. Kr.). Bio je Leukipov učenik i zajedno s njim je začetnik ideje da su sve stvari sačinjene od raznih neuništivih i nedjeljivih elemenata koje su zvali "atomi".
Ateizam i Demokrit · Demokrit i Starogrčka književnost ·
Diodor Sicilski
Diodor Sicilski (grč. Διόδωρος Σικελιώτης, 90. do 27. pr. Kr.), grčki je povjesničar koji se rodio u antičkom gradu Agiriumu na otoku Siciliji.
Ateizam i Diodor Sicilski · Diodor Sicilski i Starogrčka književnost ·
Dogma
Izraz dogma generalno se koristi da bi se označio temeljni princip jedne vjere, ili onih filozofski formuliranih uvjerenja koja su postavljena u osnovi datih učenja.
Ateizam i Dogma · Dogma i Starogrčka književnost ·
Epikur
Epikur (grč. Ἐπίκουρος, Epikouros, Samos, 341. pr. Kr. - Atena, 270. pr. Kr.), bio je filozof iz helenističko-rimskog razdoblja.
Ateizam i Epikur · Epikur i Starogrčka književnost ·
Epikurejstvo
2. ili 3. stoljeće pr. Kr. Epikurejstvo je filozofski sustav kojeg je stvorio Epikur, posljednji antički filozof.
Ateizam i Epikurejstvo · Epikurejstvo i Starogrčka književnost ·
Etika
Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.
Ateizam i Etika · Etika i Starogrčka književnost ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Ateizam i Europa · Europa i Starogrčka književnost ·
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Ateizam i Filozofija · Filozofija i Starogrčka književnost ·
Humanizam
Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.
Ateizam i Humanizam · Humanizam i Starogrčka književnost ·
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Ateizam i Indija · Indija i Starogrčka književnost ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Ateizam i Italija · Italija i Starogrčka književnost ·
Kalimah
Kalimah (grčki:, Kallimachos; 310. pr. Kr. - 240. pr.Kr) je bio starogrčki pjesnik, kritičar i učenjak rodom iz grada Cirene u današnjoj Libiji.
Ateizam i Kalimah · Kalimah i Starogrčka književnost ·
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Ateizam i Kršćanstvo · Kršćanstvo i Starogrčka književnost ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Ateizam i Latinski jezik · Latinski jezik i Starogrčka književnost ·
Lukrecije
Tit Lukrecije Kar (99. pr. Kr. - 55. pr. Kr.) je bio rimski pjesnik i filozof.
Ateizam i Lukrecije · Lukrecije i Starogrčka književnost ·
Materijalizam
U filozofiji, teorija materijalizma tvrdi da su sve stvari sastavljene od materijalnih tvari, i da su svi emergenti fenomeni (u koje pripada i fenomen svijesti) rezultat materijalnih svojstva i interakcija.
Ateizam i Materijalizam · Materijalizam i Starogrčka književnost ·
Plutarh
Plutarh (grčki: Πλούταρχος, Ploútarkhos, nakon što je postao rimski državljanin mijenja ime u Lucius Mestrius Plutarchus, Heroneja, oko 46. – Delfi, 127.) bio je starogrčki povjesničar, biograf i esejist. Rođen je u gradiću Heroneji u grčkoj pokrajini Beotiji vjerojatno za vrijeme vladanja rimskog cara Klaudija. Plutarh je proputovao čitavo Sredozemlje uključujući i dva putovanja u Rim. Imao je velik broj utjecajnih rimskih prijatelja, a među njima i dvojicu važnih rimskih Senatora: Soscija Senecija i Fundana kojima je posvetio neka od kasnijih djela. Najveći dio života proveo je u Heroneji, bio je posvećen misterijama grčkoga boga Apolona. Njegove dužnosti starijeg od dvojice Apolonovih svećenika u proročištu u Delfima (gdje je bio odgovoran za interpretiranje Pitijinih proricanja) očigledno mu nisu oduzimale mnogo vremena, vodio je vrlo aktivan društveni i građanski život i napisao veliki broj spisa od kojih su mnogi sačuvani do danas. Za njega se veže poznata rečenica: Um nije posuda koju treba napuniti, nego vatra koju treba rasplamsati.
Ateizam i Plutarh · Plutarh i Starogrčka književnost ·
Protagora
Protagora iz Abdere (grč., oko 480. pr. Kr. - oko 410. pr. Kr.), grčki filozof, predsokratovac, sofist.
Ateizam i Protagora · Protagora i Starogrčka književnost ·
Racionalizam
Racionalizam je gnoseološki pravac (teorija spoznaje), filozofsko učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na umu, razumu, intelektu.
Ateizam i Racionalizam · Racionalizam i Starogrčka književnost ·
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Ateizam i Religija · Religija i Starogrčka književnost ·
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Ateizam i Renesansa · Renesansa i Starogrčka književnost ·
Republika
Republika (od lat. res publica.
Ateizam i Republika · Republika i Starogrčka književnost ·
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Ateizam i Rimsko Carstvo · Rimsko Carstvo i Starogrčka književnost ·
Sekst Empirik
'''Sekst Empirik''' Sekst Empirik (160. – 210.), liječnik i filozof koji je djelovao u Aleksandriji, Rimu i Ateni.
Ateizam i Sekst Empirik · Sekst Empirik i Starogrčka književnost ·
Skepticizam
Skepticizam je trajao od 4. stoljeća pr. Kr. do 2. stoljeća pr. Kr. Osnivač skepticizma je bio Piron iz Elide koji nema pisanih djela.
Ateizam i Skepticizam · Skepticizam i Starogrčka književnost ·
Sokrat
Sokrat Sokrat, st.grč. Σωκράτης / Sokrátes (Atena, 469. - Atena, 399. pr. Kr.), grčki filozof, Platonov učitelj.
Ateizam i Sokrat · Sokrat i Starogrčka književnost ·
Zeus
Zeus (grč. N., Zéus; G, Diós) u grčkoj mitologiji vrhovni je starogrčki bog, vladar Olimpa, bog neba i grmljavine.
Ateizam i Zeus · Starogrčka književnost i Zeus ·
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Ateizam i Znanost · Starogrčka književnost i Znanost ·
19. stoljeće
Bez opisa.
19. stoljeće i Ateizam · 19. stoljeće i Starogrčka književnost ·
3. stoljeće
Bez opisa.
3. stoljeće i Ateizam · 3. stoljeće i Starogrčka književnost ·
3. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
3. stoljeće pr. Kr. i Ateizam · 3. stoljeće pr. Kr. i Starogrčka književnost ·
5. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
5. stoljeće pr. Kr. i Ateizam · 5. stoljeće pr. Kr. i Starogrčka književnost ·
6. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
6. stoljeće pr. Kr. i Ateizam · 6. stoljeće pr. Kr. i Starogrčka književnost ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Ateizam i Starogrčka književnost imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Ateizam i Starogrčka književnost
Usporedba između Ateizam i Starogrčka književnost
Ateizam ima 271 odnose, a Starogrčka književnost ima 553. Kao što im je zajedničko 42, Jaccard indeks 5.10% = 42 / (271 + 553).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Ateizam i Starogrčka književnost. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: