Sličnosti između Atmosfera i Venerina atmosfera
Atmosfera i Venerina atmosfera imaju 30 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Dušik, Elektron, Helij, Infracrveno zračenje, Ioniziranje, Ionosfera, Kisik, Konvekcija, Magnetosfera, Mars, Merkur, Metar, Molekula, Olovo (element), Ozonski omotač, Paskal, Plin, Staklenički efekt, Staklenički plinovi, Sunčev sustav, Sunčev vjetar, Sunčeva svjetlost, Sunce, Tropopauza, Ugljikov (II) oksid, Ugljikov(IV) oksid, Ultraljubičasto zračenje, Vodena para, Vodik, Zemljina atmosfera.
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Atmosfera i Dušik · Dušik i Venerina atmosfera ·
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Atmosfera i Elektron · Elektron i Venerina atmosfera ·
Helij
Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.
Atmosfera i Helij · Helij i Venerina atmosfera ·
Infracrveno zračenje
Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.
Atmosfera i Infracrveno zračenje · Infracrveno zračenje i Venerina atmosfera ·
Ioniziranje
Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. beta-čestice). Komora na mjehuriće. Ioniziranje ili ionizacija je nastajanje električki nabijenih čestica, iona, iz neutralnih atoma ili molekula.
Atmosfera i Ioniziranje · Ioniziranje i Venerina atmosfera ·
Ionosfera
Položaj ionosfere u atmosferi Ionosfera je ionizirani sloj u planetnoj atmosferi.
Atmosfera i Ionosfera · Ionosfera i Venerina atmosfera ·
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Atmosfera i Kisik · Kisik i Venerina atmosfera ·
Konvekcija
Zemljinoj atmosferi. Nastajanje konvekcije zraka oko ljudske ruke. Termohalinska pokretna traka ili termohalinska cirkulacija: dubinski tok tamna, a površinski svijetla traka. granule. Konvekcija ili toplinsko strujanje ili je prijenos topline u tvarima koje mogu strujati, to jest u tekućinama i plinovima (fluidi).
Atmosfera i Konvekcija · Konvekcija i Venerina atmosfera ·
Magnetosfera
Umjetnička vizija magnetosfere. Magnetosfera je područje oko planeta i njihovih prirodnih satelita u kojem je magnetsko polje vretenasto oblikovano međudjelovanjem sa Sunčevim vjetrom.
Atmosfera i Magnetosfera · Magnetosfera i Venerina atmosfera ·
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Atmosfera i Mars · Mars i Venerina atmosfera ·
Merkur
Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.
Atmosfera i Merkur · Merkur i Venerina atmosfera ·
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Atmosfera i Metar · Metar i Venerina atmosfera ·
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Atmosfera i Molekula · Molekula i Venerina atmosfera ·
Olovo (element)
Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.
Atmosfera i Olovo (element) · Olovo (element) i Venerina atmosfera ·
Ozonski omotač
Apsorpcija UV zračenja u ozonskim sloju Razina ozona na različitim visinama Chapmanov ozonski ciklus Brewer-Dobsonovo strujanje zraka Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Ozonski omotač ili ozonski sloj je dio Zemljine atmosfere (stratosfera) koji sadrži relativno visoku koncentraciju ozona, a to je između 10 do 50 km iznad Zemljine površine.
Atmosfera i Ozonski omotač · Ozonski omotač i Venerina atmosfera ·
Paskal
Paskal (znak: Pa) je mjerna jedinica za tlak u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Atmosfera i Paskal · Paskal i Venerina atmosfera ·
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Atmosfera i Plin · Plin i Venerina atmosfera ·
Staklenički efekt
stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se '''staklenički učinak''' ili '''efekt staklenika'''. Onečišćavanje zraka pojačava staklenički učinak. ugljikovog dioksida (CO2) u zadnjih 50 godina. infracrvenom području. °C. Titanu posljedica je metana. Kyoto protokol, žutom one koje ga planiraju ratificirati, a plavom one koje su to odbile. Staklenički efekt, staklenički učinak, efekt staklenika ili učinak staklenika je zagrijavanje Zemljine površine i donjih slojeva Zemljine atmosfere selektivnim propuštanjem toplinskog zračenja: atmosfera propušta velik postotak vidljive Sunčeve svjetlosti koja zagrijava Zemlju, a dio te energije reemitira se u obliku dugovalnoga toplinskog zračenja natrag u atmosferu.
Atmosfera i Staklenički efekt · Staklenički efekt i Venerina atmosfera ·
Staklenički plinovi
Porast količine stakleničkih plinova u atmosferi Uzroci Atmosferska apsorpcija i emisija različitih elektromagnetskih valova. Najveću apsorpciju ima ugljikov dioksid u infracrvenom području Staklenički plinovi su plinovi koji uzrokuju efekt staklenika u atmosferi.
Atmosfera i Staklenički plinovi · Staklenički plinovi i Venerina atmosfera ·
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Atmosfera i Sunčev sustav · Sunčev sustav i Venerina atmosfera ·
Sunčev vjetar
Svemirska letjelica ''Ulysses'' je izmjerila da se brzina Sunčevog vjetra kreće od 400 do 750 km/s. Magnetosfera štiti Zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra. Sunca. Sunčev vjetar ili solarni vjetar je plazma vrlo male gustoće koju kao struju električki nabijenih čestica (uglavnom protona i elektrona) neprestano (kontinuirano) emitira Sunce, odnosno Sunčeva korona u svim smjerovima.
Atmosfera i Sunčev vjetar · Sunčev vjetar i Venerina atmosfera ·
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Atmosfera i Sunčeva svjetlost · Sunčeva svjetlost i Venerina atmosfera ·
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Atmosfera i Sunce · Sunce i Venerina atmosfera ·
Tropopauza
Tropopauza je granični sloj između troposfere i stratosfere Tropopauza je granični sloj između troposfere i stratosfere.
Atmosfera i Tropopauza · Tropopauza i Venerina atmosfera ·
Ugljikov (II) oksid
Ugljikov(II) oksid (ugljikov monoksid) kemijski je spoj jednog atoma ugljika i jednog atoma kisika, formulom izraženo CO.
Atmosfera i Ugljikov (II) oksid · Ugljikov (II) oksid i Venerina atmosfera ·
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Atmosfera i Ugljikov(IV) oksid · Ugljikov(IV) oksid i Venerina atmosfera ·
Ultraljubičasto zračenje
energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.
Atmosfera i Ultraljubičasto zračenje · Ultraljubičasto zračenje i Venerina atmosfera ·
Vodena para
Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.
Atmosfera i Vodena para · Venerina atmosfera i Vodena para ·
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Atmosfera i Vodik · Venerina atmosfera i Vodik ·
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Atmosfera i Zemljina atmosfera · Venerina atmosfera i Zemljina atmosfera ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Atmosfera i Venerina atmosfera imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Atmosfera i Venerina atmosfera
Usporedba između Atmosfera i Venerina atmosfera
Atmosfera ima 109 odnose, a Venerina atmosfera ima 117. Kao što im je zajedničko 30, Jaccard indeks 13.27% = 30 / (109 + 117).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Atmosfera i Venerina atmosfera. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: