Sličnosti između Berislav Pušić i Hrvatsko vijeće obrane
Berislav Pušić i Hrvatsko vijeće obrane imaju 23 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Čapljina, Bošnjačko-hrvatski sukob, Bošnjaci, Bosna i Hercegovina, Bruno Stojić, Hrvatska, Hrvatsko vijeće obrane, Jablanica, Jadranko Prlić, Ljubuški, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Milivoj Petković, Mostar, Prozor-Rama, Slobodan Praljak, Stolac (BiH), Uskoplje, Valentin Ćorić, Vareš, 1992., 1993., 29. studenoga, 8. lipnja.
Čapljina
Čapljina je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Berislav Pušić i Čapljina · Hrvatsko vijeće obrane i Čapljina ·
Bošnjačko-hrvatski sukob
Bošnjačko-hrvatski sukob bio je oružani sukob za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini između snaga Republike Bosne i Hercegovine predvođenih Armijom Republike Bosne i Hercegovine i snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne predvođenih Hrvatskim vijećem obrane.
Berislav Pušić i Bošnjačko-hrvatski sukob · Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatsko vijeće obrane ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Berislav Pušić i Bošnjaci · Bošnjaci i Hrvatsko vijeće obrane ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Berislav Pušić i Bosna i Hercegovina · Bosna i Hercegovina i Hrvatsko vijeće obrane ·
Bruno Stojić
Bruno Stojić, 2017. Bruno Stojić (Hamzići, Čitluk, 8. travnja 1955.) bivši je bosanskohercegovački političar hrvatskog etniciteta i bivši predstojnik Odjela obrane Hrvatskog vijeća obrane (HVO), vojne postrojbe Hrvatske Republike Herceg-Bosne tijekom Rata u Bosni i Hercegovini.
Berislav Pušić i Bruno Stojić · Bruno Stojić i Hrvatsko vijeće obrane ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Berislav Pušić i Hrvatska · Hrvatska i Hrvatsko vijeće obrane ·
Hrvatsko vijeće obrane
Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
Berislav Pušić i Hrvatsko vijeće obrane · Hrvatsko vijeće obrane i Hrvatsko vijeće obrane ·
Jablanica
Jablanica je općina u sjevernoj Hercegovini, u Federaciji BiH.
Berislav Pušić i Jablanica · Hrvatsko vijeće obrane i Jablanica ·
Jadranko Prlić
Jadranko Prlić (Đakovo, 10. lipnja 1959.), vojni zapovjednik HVO-a tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba, prvi i posljednji predsjednik Vlade Hrvatske Republike Herceg-Bosne, pravomoćno osuđen zbog zločina nad bošnjačkim stanovništvom na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.
Berislav Pušić i Jadranko Prlić · Hrvatsko vijeće obrane i Jadranko Prlić ·
Ljubuški
Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini.
Berislav Pušić i Ljubuški · Hrvatsko vijeće obrane i Ljubuški ·
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Berislav Pušić i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Hrvatsko vijeće obrane i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije ·
Milivoj Petković
Milivoj Petković (Šibenik, 11. listopada 1949.), hrvatski vojni zapovjednik i bivši načelnik Glavnog stožera HVO-a tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba.
Berislav Pušić i Milivoj Petković · Hrvatsko vijeće obrane i Milivoj Petković ·
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Berislav Pušić i Mostar · Hrvatsko vijeće obrane i Mostar ·
Prozor-Rama
Prozor-Rama je općina u sjevernoj Hercegovini.
Berislav Pušić i Prozor-Rama · Hrvatsko vijeće obrane i Prozor-Rama ·
Slobodan Praljak
Slobodan Praljak (Čapljina, 2. siječnja 1945. – Haag, 29. studenoga 2017.), bio je hrvatski filozof, sociolog, filmski redatelj i vojni zapovjednik, general-pukovnik Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća obrane.
Berislav Pušić i Slobodan Praljak · Hrvatsko vijeće obrane i Slobodan Praljak ·
Stolac (BiH)
Stolac je grad u Hercegovini, Bosna i Hercegovina.
Berislav Pušić i Stolac (BiH) · Hrvatsko vijeće obrane i Stolac (BiH) ·
Uskoplje
Uskoplje je općina u Županiji Središnja Bosna, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Berislav Pušić i Uskoplje · Hrvatsko vijeće obrane i Uskoplje ·
Valentin Ćorić
Valentin Ćorić, 2017. Valentin Ćorić (Paoča kraj Čitluka, 23. lipnja 1956.), hrvatski političar iz Bosne i Hercegovine.
Berislav Pušić i Valentin Ćorić · Hrvatsko vijeće obrane i Valentin Ćorić ·
Vareš
Vareš je općina u Bosni i Hercegovini.
Berislav Pušić i Vareš · Hrvatsko vijeće obrane i Vareš ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Berislav Pušić · 1992. i Hrvatsko vijeće obrane ·
1993.
Bez opisa.
1993. i Berislav Pušić · 1993. i Hrvatsko vijeće obrane ·
29. studenoga
29.
29. studenoga i Berislav Pušić · 29. studenoga i Hrvatsko vijeće obrane ·
8. lipnja
8.
8. lipnja i Berislav Pušić · 8. lipnja i Hrvatsko vijeće obrane ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Berislav Pušić i Hrvatsko vijeće obrane imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Berislav Pušić i Hrvatsko vijeće obrane
Usporedba između Berislav Pušić i Hrvatsko vijeće obrane
Berislav Pušić ima 38 odnose, a Hrvatsko vijeće obrane ima 286. Kao što im je zajedničko 23, Jaccard indeks 7.10% = 23 / (38 + 286).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Berislav Pušić i Hrvatsko vijeće obrane. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: