Sličnosti između Berislav Pušić i Milivoj Petković
Berislav Pušić i Milivoj Petković imaju 30 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Čapljina, Banovina Hrvatska, Bošnjačko-hrvatski sukob, Bošnjaci, Bosna i Hercegovina, Bruno Stojić, Hrvatska, Hrvatsko vijeće obrane, Jablanica, Jadranko Prlić, Ljubuški, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Mostar, Prozor-Rama, Religija, Slobodan Praljak, Stolac (BiH), Uskoplje, Valentin Ćorić, Vareš, 1939., 1992., 1993., 2004., 2006., 2011., 2013., 2017., 29. studenoga, 29. svibnja.
Čapljina
Čapljina je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Berislav Pušić i Čapljina · Milivoj Petković i Čapljina ·
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Banovina Hrvatska i Berislav Pušić · Banovina Hrvatska i Milivoj Petković ·
Bošnjačko-hrvatski sukob
Bošnjačko-hrvatski sukob bio je oružani sukob za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini između snaga Republike Bosne i Hercegovine predvođenih Armijom Republike Bosne i Hercegovine i snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne predvođenih Hrvatskim vijećem obrane.
Berislav Pušić i Bošnjačko-hrvatski sukob · Bošnjačko-hrvatski sukob i Milivoj Petković ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Berislav Pušić i Bošnjaci · Bošnjaci i Milivoj Petković ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Berislav Pušić i Bosna i Hercegovina · Bosna i Hercegovina i Milivoj Petković ·
Bruno Stojić
Bruno Stojić, 2017. Bruno Stojić (Hamzići, Čitluk, 8. travnja 1955.) bivši je bosanskohercegovački političar hrvatskog etniciteta i bivši predstojnik Odjela obrane Hrvatskog vijeća obrane (HVO), vojne postrojbe Hrvatske Republike Herceg-Bosne tijekom Rata u Bosni i Hercegovini.
Berislav Pušić i Bruno Stojić · Bruno Stojić i Milivoj Petković ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Berislav Pušić i Hrvatska · Hrvatska i Milivoj Petković ·
Hrvatsko vijeće obrane
Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
Berislav Pušić i Hrvatsko vijeće obrane · Hrvatsko vijeće obrane i Milivoj Petković ·
Jablanica
Jablanica je općina u sjevernoj Hercegovini, u Federaciji BiH.
Berislav Pušić i Jablanica · Jablanica i Milivoj Petković ·
Jadranko Prlić
Jadranko Prlić (Đakovo, 10. lipnja 1959.), vojni zapovjednik HVO-a tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba, prvi i posljednji predsjednik Vlade Hrvatske Republike Herceg-Bosne, pravomoćno osuđen zbog zločina nad bošnjačkim stanovništvom na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.
Berislav Pušić i Jadranko Prlić · Jadranko Prlić i Milivoj Petković ·
Ljubuški
Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini.
Berislav Pušić i Ljubuški · Ljubuški i Milivoj Petković ·
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Berislav Pušić i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Milivoj Petković ·
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Berislav Pušić i Mostar · Milivoj Petković i Mostar ·
Prozor-Rama
Prozor-Rama je općina u sjevernoj Hercegovini.
Berislav Pušić i Prozor-Rama · Milivoj Petković i Prozor-Rama ·
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Berislav Pušić i Religija · Milivoj Petković i Religija ·
Slobodan Praljak
Slobodan Praljak (Čapljina, 2. siječnja 1945. – Haag, 29. studenoga 2017.), bio je hrvatski filozof, sociolog, filmski redatelj i vojni zapovjednik, general-pukovnik Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća obrane.
Berislav Pušić i Slobodan Praljak · Milivoj Petković i Slobodan Praljak ·
Stolac (BiH)
Stolac je grad u Hercegovini, Bosna i Hercegovina.
Berislav Pušić i Stolac (BiH) · Milivoj Petković i Stolac (BiH) ·
Uskoplje
Uskoplje je općina u Županiji Središnja Bosna, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Berislav Pušić i Uskoplje · Milivoj Petković i Uskoplje ·
Valentin Ćorić
Valentin Ćorić, 2017. Valentin Ćorić (Paoča kraj Čitluka, 23. lipnja 1956.), hrvatski političar iz Bosne i Hercegovine.
Berislav Pušić i Valentin Ćorić · Milivoj Petković i Valentin Ćorić ·
Vareš
Vareš je općina u Bosni i Hercegovini.
Berislav Pušić i Vareš · Milivoj Petković i Vareš ·
1939.
Bez opisa.
1939. i Berislav Pušić · 1939. i Milivoj Petković ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Berislav Pušić · 1992. i Milivoj Petković ·
1993.
Bez opisa.
1993. i Berislav Pušić · 1993. i Milivoj Petković ·
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
2004. i Berislav Pušić · 2004. i Milivoj Petković ·
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
2006. i Berislav Pušić · 2006. i Milivoj Petković ·
2011.
Bez opisa.
2011. i Berislav Pušić · 2011. i Milivoj Petković ·
2013.
Bez opisa.
2013. i Berislav Pušić · 2013. i Milivoj Petković ·
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
2017. i Berislav Pušić · 2017. i Milivoj Petković ·
29. studenoga
29.
29. studenoga i Berislav Pušić · 29. studenoga i Milivoj Petković ·
29. svibnja
29.
29. svibnja i Berislav Pušić · 29. svibnja i Milivoj Petković ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Berislav Pušić i Milivoj Petković imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Berislav Pušić i Milivoj Petković
Usporedba između Berislav Pušić i Milivoj Petković
Berislav Pušić ima 38 odnose, a Milivoj Petković ima 47. Kao što im je zajedničko 30, Jaccard indeks 35.29% = 30 / (38 + 47).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Berislav Pušić i Milivoj Petković. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: