73 odnosi: Ante Pavelić, Austrija, Šestosiječanjska diktatura, Četnici, Banovina Hrvatska, Beč, Bleiburška tragedija, Bosna i Hercegovina, Damask, Danica, Dragiša Cvetković, Drava, Drina (Madrid), Drugi svjetski rat, Dušan Simović, Englezi, Hrvatska, Hrvatska (Buenos Aires), Hrvatska revija, Hrvatski oslobodilački pokret, Jere Jareb, Jugoslavenska muslimanska organizacija, Komunizam, Kraljevina Jugoslavija, Kulen Vakuf, Mehmed Spaho, Mostar, Nezavisna Država Hrvatska, Osman Kulenović, Političar, Pravo, Prvi svjetski rat, Rim, Sandžak, Sarajevo, Sirija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sporazum Cvetković–Maček, Tko je tko u NDH, Turska, Tuzla, Ustaše, Ustavotvorna skupština Kraljevine SHS, Vidovdanski ustav, Villach, Zagreb, 17. svibnja, 17. veljače, 1891., 1898., ..., 1901., 1905., 1909., 1910., 1919., 1920., 1921., 1923., 1933., 1939., 1941., 1943., 1945., 1948., 1951., 1952., 1956., 22. veljače, 23. kolovoza, 29. srpnja, 3. listopada, 6. svibnja, 7. studenoga. Proširite indeks (23 više) »
Ante Pavelić
Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.
Novi!!: Džafer Kulenović i Ante Pavelić · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Džafer Kulenović i Austrija · Vidi više »
Šestosiječanjska diktatura
''Borbe'' o proglašenju diktature,9. siječnja 1929. Pojam Šestosiječanjska diktatura (također: Šestojanuarska diktatura – prvi je naziv češći u literaturi nakon 1990.) odnosi se na monarhističku diktaturu koju je 6. siječnja 1929. godine u Kraljevini SHS uveo kralj Aleksandar I. Karađorđević.
Novi!!: Džafer Kulenović i Šestosiječanjska diktatura · Vidi više »
Četnici
Tradicionalna četnička zastava s ćiriličnim natpisom ''Za Kralja i otadžbinu - sloboda ili smrt'' Četnik je izraz kojim se označavaju pripadnici srpskog nacionalističko-šovinističkog pokreta velikosrpske ideologije.
Novi!!: Džafer Kulenović i Četnici · Vidi više »
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Novi!!: Džafer Kulenović i Banovina Hrvatska · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Džafer Kulenović i Beč · Vidi više »
Bleiburška tragedija
njem. ''Unterdrauburg''), 1945. Bleiburška tragedija i Križni put (vidi terminologiju) su najčešći nazivi koji se koriste kako bi opisali događanja koja su uslijedila nakon neuspješnog pokušaja predaje pripadnika poraženih vojski Savezničkim Britanskim postrojbama u blizini koruškog gradića Bleiburga u današnjoj Austriji, neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Džafer Kulenović i Bleiburška tragedija · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Džafer Kulenović i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Damask
Damask (službeni arapski naziv: دمشق Dimašk; neslužbeno: aš-Šam الشام) je glavni grad i jedan od 14 upravnih okruga Sirije.
Novi!!: Džafer Kulenović i Damask · Vidi više »
Danica
* Danica (mitologija), lik iz slavenske mitologije Časopisi.
Novi!!: Džafer Kulenović i Danica · Vidi više »
Dragiša Cvetković
Dragiša Cvetković Dragiša Cvetković (Niš, 15. siječnja 1893. – Pariz, 18. veljače 1969.), bio je jugoslavenski političar.
Novi!!: Džafer Kulenović i Dragiša Cvetković · Vidi više »
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Novi!!: Džafer Kulenović i Drava · Vidi više »
Drina (Madrid)
Drina je bila hrvatski emigrantski list.
Novi!!: Džafer Kulenović i Drina (Madrid) · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Džafer Kulenović i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dušan Simović
Dušan Simović (Kragujevac, 28. listopada 1882. — Beograd, 26. kolovoza 1962.), bio je general Vojske Kraljevine Jugoslavije, načelnik Glavnog vrhovnog stožera Jugoslavenske kraljevske vojske 1938.
Novi!!: Džafer Kulenović i Dušan Simović · Vidi više »
Englezi
Englezi su narod germanske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice porijeklom od starih germanskih plemena Angla, Sasa i Juta, koji u 5.
Novi!!: Džafer Kulenović i Englezi · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Džafer Kulenović i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska (Buenos Aires)
Hrvatska je bio hrvatski emigrantski list.
Novi!!: Džafer Kulenović i Hrvatska (Buenos Aires) · Vidi više »
Hrvatska revija
Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.
Novi!!: Džafer Kulenović i Hrvatska revija · Vidi više »
Hrvatski oslobodilački pokret
Hrvatski oslobodilački pokret je politička organizacija odnosno stranka koju su izjavom od 8. lipnja 1956. utemeljili u Argentini Ante Pavelić, Džaferbeg Kulenović, Vjekoslav Vrančić, Andrija Ilić, Ivica Frković, Josip Marković te od desnog krila HSS-a Stjepan Hefer, Ivo Šarinić, Stipe Matijević i Ivan Kordić.
Novi!!: Džafer Kulenović i Hrvatski oslobodilački pokret · Vidi više »
Jere Jareb
Jere Jareb (Šepurine, Prvić, 3. svibnja 1922.Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike, Institut za suvremenu povijest, Zagreb, 1995., (prijetisak), bilješka o piscu, str. 174. - Charlottesville, 21. studenoga 2017.), bio je hrvatski i američki povjesničar.
Novi!!: Džafer Kulenović i Jere Jareb · Vidi više »
Jugoslavenska muslimanska organizacija
Jugoslavenska muslimanska organizacija (JMO), bosanskohercegovačka politička stranka nakon Prvoga svjetskog rata, a okupljala je uglavnom Bošnjake.
Novi!!: Džafer Kulenović i Jugoslavenska muslimanska organizacija · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Džafer Kulenović i Komunizam · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Džafer Kulenović i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kulen Vakuf
Kulen Vakuf je naseljeno mjesto u Gradu Bihaću, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Džafer Kulenović i Kulen Vakuf · Vidi više »
Mehmed Spaho
Dr.
Novi!!: Džafer Kulenović i Mehmed Spaho · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Džafer Kulenović i Mostar · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Džafer Kulenović i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Osman Kulenović
Osman Kulenović (Rajnovci kraj Kulen Vakufa 15. prosinca 1889. – Zagreb, 7. lipnja 1947.), hrvatski političar i pravnik.
Novi!!: Džafer Kulenović i Osman Kulenović · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Džafer Kulenović i Političar · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Džafer Kulenović i Pravo · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Džafer Kulenović i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Džafer Kulenović i Rim · Vidi više »
Sandžak
Srbiji i Crnoj Gori Zemljovid Sandžaka Etnički zemljovid Sandžačkih općina Eng icon Sandžak je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Džafer Kulenović i Sandžak · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Džafer Kulenović i Sarajevo · Vidi više »
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Novi!!: Džafer Kulenović i Sirija · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Džafer Kulenović i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sporazum Cvetković–Maček
Zajednička slika aktera sporazuma Pregovori i potraživanja Sporazum Cvetković–Maček je sporazum koji su 26. kolovoza 1939. u Božjakovini sklopili predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i predsjednik Seljačko-demokratske koalicije (ujedno i predsjednik Hrvatske seljačke stranke) Vladko Maček.
Novi!!: Džafer Kulenović i Sporazum Cvetković–Maček · Vidi više »
Tko je tko u NDH
Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.
Novi!!: Džafer Kulenović i Tko je tko u NDH · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Džafer Kulenović i Turska · Vidi više »
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Novi!!: Džafer Kulenović i Tuzla · Vidi više »
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Novi!!: Džafer Kulenović i Ustaše · Vidi više »
Ustavotvorna skupština Kraljevine SHS
Ustavotvorna skupština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (nazivana i 'Konstituanta) sastala se na temelju izbora održanih 28. studenog 1920. Sastala se prvi put 12. prosinca 1920., a završila s radom 28. lipnja 1921. izglasavanjem tzv.
Novi!!: Džafer Kulenović i Ustavotvorna skupština Kraljevine SHS · Vidi više »
Vidovdanski ustav
Vidovdanski ustav Vidovdanski ustav izglasan je 28. lipnja 1921. godine (po pravoslavnom kalendaru blagdan sv. Vida – Vidovdanski ustav) kao prvi ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Novi!!: Džafer Kulenović i Vidovdanski ustav · Vidi više »
Villach
Villach Villach- pogled s juga Villach (slovenski: Beljak) je grad u austrijskoj saveznoj pokrajini Koruškoj i važno prometno čvorište.
Novi!!: Džafer Kulenović i Villach · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Džafer Kulenović i Zagreb · Vidi više »
17. svibnja
17.
Novi!!: Džafer Kulenović i 17. svibnja · Vidi više »
17. veljače
17.
Novi!!: Džafer Kulenović i 17. veljače · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Džafer Kulenović i 1891. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Džafer Kulenović i 1898. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Džafer Kulenović i 1901. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Džafer Kulenović i 1905. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Džafer Kulenović i 1909. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Džafer Kulenović i 1910. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Džafer Kulenović i 1919. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Džafer Kulenović i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Džafer Kulenović i 1921. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Džafer Kulenović i 1923. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Džafer Kulenović i 1933. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Džafer Kulenović i 1939. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Džafer Kulenović i 1941. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Džafer Kulenović i 1943. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Džafer Kulenović i 1945. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Džafer Kulenović i 1948. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Džafer Kulenović i 1951. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Džafer Kulenović i 1952. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Džafer Kulenović i 1956. · Vidi više »
22. veljače
22.
Novi!!: Džafer Kulenović i 22. veljače · Vidi više »
23. kolovoza
23.
Novi!!: Džafer Kulenović i 23. kolovoza · Vidi više »
29. srpnja
29.
Novi!!: Džafer Kulenović i 29. srpnja · Vidi više »
3. listopada
3.
Novi!!: Džafer Kulenović i 3. listopada · Vidi više »
6. svibnja
6.
Novi!!: Džafer Kulenović i 6. svibnja · Vidi više »
7. studenoga
7.
Novi!!: Džafer Kulenović i 7. studenoga · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Dr. Džaferbeg Kulenović, Džafer-beg Kulenović, Džaferbeg Kulenović.