Brže od pregledniku!
65 odnosi: Anđelko Runjić, Antun Milović, Antun Vujić, Berlinski zid, Branko Caratan, Celestin Sardelić, Dan državnosti (Hrvatska), Danko Plevnik, Dražen Budiša, Dragutin Dimitrović, Dušan Bilandžić, Franjo Tuđman, Hrvatska, Hrvatska demokratska stranka, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska kršćanska demokratska stranka, Hrvatska povijest, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatski sabor, Ivan Cesar, Ivica Račan, Ivo Latin, Koalicija narodnog sporazuma, Korčula, Marko Veselica, Miko Tripalo, Milan Bandić, Mladen Žuvela, Opozicija, Perestrojka, Radikalno udruženje za Sjedinjene Europske Države, Ratimir Žanetić, Red hrvatskog pletera, Rumunjska revolucija, Savez komunista Hrvatske, Savka Dabčević-Kučar, Slobodan Beroš, Socijaldemokratska stranka Hrvatske, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Socijalistička stranka Hrvatske, Srđan Španović, Srpska demokratska stranka (Hrvatska), Stanko Stojčević, Ujedinjeni narodi, Ustav Republike Hrvatske, Višestranački sustav, Vladimir Veselica, Zvonimir Despot, ..., 10. prosinca, 15. veljače, 1989., 1990., 1991., 2001., 22. prosinca, 22. travnja, 23. travnja, 25. lipnja, 27. srpnja, 30. svibnja, 5. veljače, 6. svibnja, 8. listopada. Proširite indeks (15 više) »
Anđelko Runjić
Anđelko Runjić je bivši hrvatski političar.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Anđelko Runjić · Vidi više »
Antun Milović
Antun Milović (Vrpolje kraj Slavonskoga Broda, 22. prosinca 1934. – Slavonski Brod, 11. prosinca 2008.) hrvatski političar i gospodarstvenik.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Antun Milović · Vidi više »
Antun Vujić
Antun Vujić (Dubrovnik, 14. srpnja 1945.), hrvatski političar i leksikograf.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Antun Vujić · Vidi više »
Berlinski zid
Podjela Njemačke nakon rata Berlinski zid 1986. godine. Istočnonjemačke vlasti su iza zida čiju su zapadnu fasadu stanovnici Zapadnog Berlina oslikali grafitima, postavili širok "pojas smrti" Berlinski zid (njem.: Die Berliner Mauer) je bila barijera dugačka oko 160 km koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okolnog teritorija Njemačke Demokratske Republike.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Berlinski zid · Vidi više »
Branko Caratan
Branko Caratan (Žepče, BiH, 26. siječnja 1938.)je hrvatski politolog i bivši političar.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Branko Caratan · Vidi više »
Celestin Sardelić
Celestin Sardelić (Zagreb, 26. studenoga 1944. – Prižba, 16. kolovoza 2009.) In memoriam Celestin Sardelić, 17.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Celestin Sardelić · Vidi više »
Dan državnosti (Hrvatska)
Dan državnosti u Republici Hrvatskoj praznik je koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabrana višestranačkoga Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Dan državnosti (Hrvatska) · Vidi više »
Danko Plevnik
Danko Plevnik (Karlovac, 12. ožujka 1951.), publicist, novinar, književni kritičar, esejist i geopopolitički analitičar.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Danko Plevnik · Vidi više »
Dražen Budiša
Dražen Budiša (Drniš, 25. srpnja 1948.), hrvatski je političar.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Dražen Budiša · Vidi više »
Dragutin Dimitrović
Dragutin Dimitrović (Zagreb, 2. srpnja 1949.Hrvatski leksikon A-K, natuknica Dragutin Dimitrović, Naklada leksikon, Zagreb, 1996. - 24. ožujka 2012.) je bivši hrvatski političar.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Dragutin Dimitrović · Vidi više »
Dušan Bilandžić
Dušan Bilandžić (Maljkovo kod Sinja, 20. srpnja 1924. - Zagreb, 4. ožujka 2015.), bio je hrvatski povjesničar, akademik i političar.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Dušan Bilandžić · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Franjo Tuđman · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska stranka
Hrvatska demokratska stranka bila je stranka centra koja je djelovala u Hrvatskoj 1990-ih godina.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Hrvatska demokratska stranka · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska kršćanska demokratska stranka
Hrvatska kršćanska demokratska stranka (HKDS) bila je demokršćanska politička stranka, koja je djelovala u Hrvatskoj od 1990. do 2009. godine.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Hrvatska kršćanska demokratska stranka · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatska socijalno-liberalna stranka
Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Hrvatski sabor · Vidi više »
Ivan Cesar
Dr.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Ivan Cesar · Vidi više »
Ivica Račan
Ivica Račan (Ebersbach, 24. veljače 1944. – Zagreb, 29. travnja 2007.), bio je hrvatski političar, predsjednik Vlade Republike Hrvatske od 27. siječnja 2000. do 23. prosinca 2003. godine i prvi predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Ivica Račan · Vidi više »
Ivo Latin
Ivo Latin (Ozalj, 1929. – Zagreb, 2. ožujka 2002.) bio je predsjednik Sabora i predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Ivo Latin · Vidi više »
Koalicija narodnog sporazuma
Koalicija narodnog sporazuma (KNS) bila je koalicija uglavnom umjerenih nacionalnih političkih stranaka u Hrvatskoj, oformljena prije prvih višestranačkih izbora 1990. godine.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Koalicija narodnog sporazuma · Vidi više »
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Korčula · Vidi više »
Marko Veselica
Marko Veselica (Glavice, 9. siječnja 1936. – Zagreb, 17. veljače 2017.), bio je hrvatski političar i ekonomist, te važan disident u komunističkoj Jugoslaviji.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Marko Veselica · Vidi više »
Miko Tripalo
Ante Miko Tripalo (Sinj, 16. studenog 1926. – Zagreb, 11. prosinca 1995.), hrvatski političar i autor.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Miko Tripalo · Vidi više »
Milan Bandić
Milan Bandić (Grude, 22. studenoga 1955. – Zagreb, 28. veljače 2021.), bio je hrvatski političar, gradonačelnik Zagreba.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Milan Bandić · Vidi više »
Mladen Žuvela
Mladen Žuvela (Korčula, 20. srpnja 1936.), hrvatski visoki sudski dužnosnik u Hrvatskoj za vrijeme Jugoslavije te visoki sudski dužnosnik u neovisnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Mladen Žuvela · Vidi više »
Opozicija
* Oporba, u politici.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Opozicija · Vidi više »
Perestrojka
SSSR poštanska marka iz 1988. Perestrojka (ruski: перестройка, ponovna izgradnja) je program reforme sovjetskog gospodarstva i politike kojega je lansirao Mihail Gorbačov 1987. godine.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Perestrojka · Vidi više »
Radikalno udruženje za Sjedinjene Europske Države
Radikalno udruženje za Sjedinjene Europske Države (kratica: RUSED) je politička stranka osnovana nakon gotovo jednogodišnjeg ilegalnog djelovanja na tzv.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Radikalno udruženje za Sjedinjene Europske Države · Vidi više »
Ratimir Žanetić
Ratimir Žanetić (Blato, 1939. Blato, 23. rujna 2018.), hrvatski znanstvenik.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Ratimir Žanetić · Vidi više »
Red hrvatskog pletera
Red hrvatskog pletera je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima sedamnaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Red hrvatskog pletera · Vidi više »
Rumunjska revolucija
Rumunjska revolucija 1989.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Rumunjska revolucija · Vidi više »
Savez komunista Hrvatske
Savez komunista Hrvatske (SKH) bio je dio Saveza komunista Jugoslavije, vladajuće politička organizacija u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Savez komunista Hrvatske · Vidi više »
Savka Dabčević-Kučar
Savka Dabčević-Kučar (Korčula, 6. prosinca 1923. – Zagreb, 6. kolovoza 2009.), hrvatska političarka i ekonomistica.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Savka Dabčević-Kučar · Vidi više »
Slobodan Beroš
Slobodan Beroš (Split, 15. studenog 1945. – 11. listopada 2020.), hrvatski znanstvenik i političar.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Slobodan Beroš · Vidi više »
Socijaldemokratska stranka Hrvatske
Socijaldemokratska stranka Hrvatske – SDSH (također Hrvatska socijaldemokratska stranka), kasnije poznata i pod nazivom Socijaldemokrati Hrvatske (SDH), je bila samostalna i demokratska politička organizacija koja je djelovala u Republici Hrvatskoj do travnja 1994. Smatrala se za stranku lijevoga centra.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Socijalistička stranka Hrvatske
Socijalistička stranka Hrvatske ili Socijalistički savez Hrvatske - Savez socijalista Hrvatske (SSH) bivša je politička stranka lijeve orijentacije koja je djelovala u Hrvatskoj ranih 1990-ih.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Socijalistička stranka Hrvatske · Vidi više »
Srđan Španović
Srđan Španović (Zagreb, 1960. – Zagreb, 18. prosinca 1999.), bio je hrvatski, novinar i pisac politoloških knjiga i studija.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Srđan Španović · Vidi više »
Srpska demokratska stranka (Hrvatska)
Srpska demokratska stranka (SDS), bivša nacionalistička separatistička politička stranka hrvatskih Srba koja je 1990-ih djelovala na hrvatskom ozemlju.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Srpska demokratska stranka (Hrvatska) · Vidi više »
Stanko Stojčević
Stanko Stojčević (Miljanovac, Daruvar, 27. listopada 1929. – Zagreb, 24. siječnja 2009.), hrvatski političar iz redova srpske nacionalnosti.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Stanko Stojčević · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Ustav Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »
Višestranački sustav
Višestranački sustav (također i višestranački režim ili višestranačje) je vrsta parlamentarog sustava u kojem se više stranaka natječe putem izbora za sudjelovanje u vlasti.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Višestranački sustav · Vidi više »
Vladimir Veselica
Vladimir Veselica (Glavice kod Sinja, 23. siječnja 1938. 11. prosinca 2013.), bio je hrvatski političar i ekonomist, poznati hrvatski proljećar.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Vladimir Veselica · Vidi više »
Zvonimir Despot
Zvonimir Despot (Koprivnica, 19. travnja 1970.) novinar, urednik i kolumnist Večernjeg lista iz Zagreba, povjesničar i publicist.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Zvonimir Despot · Vidi više »
10. prosinca
10.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i 10. prosinca · Vidi više »
15. veljače
15.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i 15. veljače · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i 1991. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i 2001. · Vidi više »
22. prosinca
22.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i 22. prosinca · Vidi više »
22. travnja
22.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i 22. travnja · Vidi više »
23. travnja
23.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i 23. travnja · Vidi više »
25. lipnja
25.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i 25. lipnja · Vidi više »
27. srpnja
27.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i 27. srpnja · Vidi više »
30. svibnja
30.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i 30. svibnja · Vidi više »
5. veljače
5.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i 5. veljače · Vidi više »
6. svibnja
6.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i 6. svibnja · Vidi više »
8. listopada
8.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i 8. listopada · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Izbori u Hrvatskoj 1990., Prvi višestranački izbori u Hrvatskoj.
