Brže od pregledniku!
58 odnosi: Antički Rim, Antun Kanižlić, Arheologija, Balkanski poluotok, Biblija, Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, Budim, Budimski krug hrvatskih franjevačkih pisaca, Emerik Pavić, Epigrafika, Estetika, Franjevci, Grgur Čevapović, Grgur Peštalić, Horacije, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska književnost, Hrvatski jezik, Hrvatski latinizam, Josip Hamm, Klasična gimnazija u Zagrebu, Književna teorija, Kustos, Latinski jezik, Lovro Bračuljević, Marijan Jaić, Metrika, Mihovil Radnić, Mitologija, Numizmatika, Osijek, Pečuh, Prevoditelj, Prozodija, Rasprava, Rimska književnost, Segedin, Stara Grčka, Starogrčka književnost, Stjepan Vilov, Valpovo, Vlatka Vukelić, Zagreb, 12. kolovoza, 1750., 1775., 1778., 1779., 1782., ..., 1788., 1789., 1791., 1795., 1817., 1825., 1831., 24. svibnja. Proširite indeks (8 više) »
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Antički Rim · Vidi više »
Antun Kanižlić
Antun Kanižlić (Požega, 20. studenog 1699. – Požega, 24. kolovoza 1777.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, duhovni pisac i pjesnik.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Antun Kanižlić · Vidi više »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Arheologija · Vidi više »
Balkanski poluotok
Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Balkanski poluotok · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Biblija · Vidi više »
Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti
Knjige iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti Stoljeća hrvatske književnosti biblioteka je Matice hrvatske, pokrenuta 1993.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti · Vidi više »
Budim
Budim (mađ. Buda; njem. Ofen; slovački: Budín; tur. Budin) zapadni je dio današnje Budimpešte, smješten na desnoj obali Dunava.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Budim · Vidi više »
Budimski krug hrvatskih franjevačkih pisaca
Budimski krug hrvatskih franjevačkih pisaca odnosno budimski kulturni krug je bio kulturni krug kojeg su činili Hrvati koji su pohađali budimsko franjevačko učilište kojeg su držali bosanski franjevci, a od 1757. novoutemeljena franjevačke provincije svetog Ivana Kapistrana.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Budimski krug hrvatskih franjevačkih pisaca · Vidi više »
Emerik Pavić
Fra Emerik (Mirko) Pavić (Budim, 5. siječnja 1716. – Budim, 15. travnja 1780.) je bio hrvatski književnik i prevoditelj iz Mađarske.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Emerik Pavić · Vidi više »
Epigrafika
Epigrafika (epigrafija) je pomoćna disciplina povijesne znanosti, arheologije i povijesti umjetnosti koja proučava pisma na tvrdim podlogama kao što su kamen, glina, keramika, metal, drvo i slično.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Epigrafika · Vidi više »
Estetika
Partenon, primjer starogrčke arhitekture, kao jednog od polja estestkog proučavanja. Estetika (od grčkog αίσθηση-αισθάνομαι aisthese-aisthanomai, opažati osjećati) je znanost o umjetnosti i umjetničkom stvaralaštvu, i jedna od filozofskih disciplina.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Estetika · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Franjevci · Vidi više »
Grgur Čevapović
Grgur Čevapović (u izvorima i Grgur Ćevapović) (Bertelovci kod Požege, 23. travnja 1786. – Budim, 21. travnja 1830.),Ante Sekulić:, Prilozi 61-()2 (2005.), str.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Grgur Čevapović · Vidi više »
Grgur Peštalić
Fra Grgur Peštalić (Baškut, 27. lipnja 1755. – Baja, 1. veljače 1809.) je bački hrvatski književnik.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Grgur Peštalić · Vidi više »
Horacije
'''Horacije''' Kvint Horacije Flak (Quintus Horatius Flaccus, prosinac 65. pr. Kr. - 27. studenog 8. pr. Kr.), rimski pjesnik i satiričar.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Horacije · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska književnost
Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Hrvatska književnost · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski latinizam
Marko Marulić, jedan od najvećih hrvatskih latinista i "otac hrvatske književnosti" Hrvatski latinizam ili hrvatska latinistička književnost termin je kojim se označuje književno stvaralaštvo na latinskom jeziku, koje se razvilo na području Hrvatske od 9. stoljeća pa sve do naših dana.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Hrvatski latinizam · Vidi više »
Josip Hamm
Grob Josipa Hamma na Mirogoju. Josip Hamm (Gat kraj Valpova, 3. prosinca 1905. – Beč, 23. studenog 1986.), hrvatski slavist.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Josip Hamm · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Književna teorija
Teorija književnosti (poetika) je znanost koja proučava opće zakonitosti književnog oblikovanja.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Književna teorija · Vidi više »
Kustos
* kustos (muzej), osoba koja uređuje, obrađuje i obnavlja zbirku umjetničkih djela; čuvar zbirke (npr. u muzeju), kurator.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Kustos · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Latinski jezik · Vidi više »
Lovro Bračuljević
Lovro Bračuljević (Budim, oko 1685. – Budim, 21. studenog 1737.)Ante Sekulić:, Prilozi 61-()2 (2005), str.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Lovro Bračuljević · Vidi više »
Marijan Jaić
Fra Marijan (Stjepan) Jaić (Slavonski Brod, 1795. – Budim 1858.) je hrvatski književnik i svećenik iz Mađarske.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Marijan Jaić · Vidi više »
Metrika
* metrika (književnost).
Novi!!: Matija Petar Katančić i Metrika · Vidi više »
Mihovil Radnić
Fra Mihovil Radnić (Mihajlo, tj. Mihovil) (Kalača, 1636. – Budim, 1707. ili 1709.), Studirao je u Italiji.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Mihovil Radnić · Vidi više »
Mitologija
Mitologija je ukupnost mitova nekog naroda, kulture, civilizacije, religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Mitologija · Vidi više »
Numizmatika
Numizmatika (grč. nomisma, tj. kovanica) je znanost koja se, u užem smislu, bavi proučavanjem starog i suvremenog kovanog novca kao predmetima od povijesnog, kulturnog i umjetničkog značenja.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Numizmatika · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Osijek · Vidi više »
Pečuh
Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Pečuh · Vidi više »
Prevoditelj
Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Prevoditelj · Vidi više »
Prozodija
Prozodija, proučavanje svih značajki jezika koje utječu na stvaranje ritma i akustičnih efekata.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Prozodija · Vidi više »
Rasprava
Rasprava, diskusija, vrsta stručnog djela.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Rasprava · Vidi više »
Rimska književnost
Rimska književnost obuhvaća period od prvih pisanih spomenika na latinskom jeziku do kraja starog vijeka (vidi antika) 529. god.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Rimska književnost · Vidi više »
Segedin
Segedin (mađ.: Szeged, srp.:Сегедин, nje.: Szegedin/Segedin, polj.:Segedyn, rum.:Seghedin, slovački:Segedín, tur.:Segedin, tal.:Seghedino, lat.:Partiscum) je nakon Budimpešte i Debrecina, po broju je stanovnika treći grad u Mađarskoj.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Segedin · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Stara Grčka · Vidi više »
Starogrčka književnost
Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine poslije Krista, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu u antici.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Starogrčka književnost · Vidi više »
Stjepan Vilov
Stjepan Vilov (? - 2. srpnja 1747.) je bio hrvatski franjevac i jezikoslovac.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Stjepan Vilov · Vidi više »
Valpovo
Valpovo je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Valpovo · Vidi više »
Vlatka Vukelić
Vlatka Vukelić (Sisak, 1979.) hrvatska povjesničarka.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Vlatka Vukelić · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Matija Petar Katančić i Zagreb · Vidi više »
12. kolovoza
12.
Novi!!: Matija Petar Katančić i 12. kolovoza · Vidi više »
1750.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Petar Katančić i 1750. · Vidi više »
1775.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Petar Katančić i 1775. · Vidi više »
1778.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Petar Katančić i 1778. · Vidi više »
1779.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Petar Katančić i 1779. · Vidi više »
1782.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Petar Katančić i 1782. · Vidi više »
1788.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Petar Katančić i 1788. · Vidi više »
1789.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Petar Katančić i 1789. · Vidi više »
1791.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Petar Katančić i 1791. · Vidi više »
1795.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Petar Katančić i 1795. · Vidi više »
1817.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Petar Katančić i 1817. · Vidi više »
1825.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Petar Katančić i 1825. · Vidi više »
1831.
Bez opisa.
Novi!!: Matija Petar Katančić i 1831. · Vidi više »
24. svibnja
24.
Novi!!: Matija Petar Katančić i 24. svibnja · Vidi više »
