Brže od pregledniku!
61 odnosi: Austrija, Babonožići, Bela IV., Berislavići, Biograd na Moru, Cindrof, Disislavići, Drašković, Emilij Laszowski, Glagoljica, Gospić, Gradišće, Grb, Gusići (plemstvo), Hreljac, Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatsko zagorje, Hum na Sutli, Karlovac, Kočevje, Koloman, Kupa, Lapčani, Latinski jezik, Lički Ribnik, Lika, Lučani, Mađarska, Mali Borištof, Mogorić, Mongolski pohod na Europu, Novakovići, Orlovići, Pacta conventa, Pečat, Plajgor, Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske, Počitelj (Gospić), Rusnica, Senj, Slovenija, Tomašići, Trajštof, Turci, Vjekoslav Klaić, Zadar, Zaprešić, 1102., 12. stoljeće, ..., 1241., 1263., 1490., 1499., 15. stoljeće, 1528., 1599., 16. stoljeće, 1622., 1646., 3. srpnja. Proširite indeks (11 više) »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Mogorovići i Austrija · Vidi više »
Babonožići
Babonožić (Babonosich, Babonossych), hrvatska plemićka obitelj od roda Mogorovića, koja se spominje u izvorima do 1452. godine u okolici Zadra, a potom u Donjem Žažićnu u Lici.
Novi!!: Mogorovići i Babonožići · Vidi više »
Bela IV.
Bela IV. (mađ. IV. Béla) (Komoransko-ostrogonska županija, Mađarska, 29. studenoga 1206. – kraj Budima, 3. svibnja 1270.), hrvatsko-ugarski kralj (1235. – 1270.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Mogorovići i Bela IV. · Vidi više »
Berislavići
Hrvatsko plemstvo.
Novi!!: Mogorovići i Berislavići · Vidi više »
Biograd na Moru
Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.
Novi!!: Mogorovići i Biograd na Moru · Vidi više »
Cindrof
Cindrof (njemački: Siegendorf, mađarski: Cinfalva) je tržni grad u austrijskoj saveznoj državi Gradišće, administrativno pripada Kotaru Željezno-okolica.
Novi!!: Mogorovići i Cindrof · Vidi više »
Disislavići
Disislavići, hrvatski plemićki obitelj rod i obitelj iz plemena Mogorovića, koji je u srednjem vijeku nastanjivao prostor nekadašnje Ličke županije.
Novi!!: Mogorovići i Disislavići · Vidi više »
Drašković
Drašković - prezime je hrvatske plemenitaške obitelji.
Novi!!: Mogorovići i Drašković · Vidi više »
Emilij Laszowski
Emilij Laszowski (Brlog na Kupi kraj Ozlja, 1. travnja 1868. – Zagreb, 28. studenoga 1949.), bio je hrvatski povjesničar i arhivist, kulturni i javni djelatnik.
Novi!!: Mogorovići i Emilij Laszowski · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Mogorovići i Glagoljica · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Mogorovići i Gospić · Vidi više »
Gradišće
Gradišće (njemački: Burgenland, bavarski: Burgnlånd, mađarski: Őrvidék, slovenski: Gradiščanska, prekomurski: Gradišče) je najistočna i najmlađa savezna zemlja (njem. Bundesland) Republike Austrije.
Novi!!: Mogorovići i Gradišće · Vidi više »
Grb
Hrvatski grb Grb je simbolički znak kao obilježje jedne države, naroda, grada, plemićke obitelji ili pojedinca.
Novi!!: Mogorovići i Grb · Vidi više »
Gusići (plemstvo)
Gusići, prema nekim izvorima Gušići (lat. de generatione Gussichorum, de genere Gusich, de genere Gussich, de genere Gussichorum, de genere Gussithorum, Gusich, Gussich, Gwzych, natione Gussikiorum) su jedno od dvanaest starohrvatskih plemena, čiji su starješine imali značajnu ulogu u srednjovjekovnoj hrvatskoj državi, spadajući među one povlaštene koji su imali pravo birati kralja.
Novi!!: Mogorovići i Gusići (plemstvo) · Vidi više »
Hreljac
Grb obitelji Hreljac-Petričević Hreljac (Hrelec, Hrelecz, Hreliacz, Hreliecz, Hrelijacs), stara je plemićka obitelj.
Novi!!: Mogorovići i Hreljac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Mogorovići i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Mogorovići i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Mogorovići i Hrvatsko zagorje · Vidi više »
Hum na Sutli
Hum na Sutli je naseljeno mjesto i istoimena općina u Hrvatskom zagorju, u sastavu Krapinsko-zagorske županije.
Novi!!: Mogorovići i Hum na Sutli · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Mogorovići i Karlovac · Vidi više »
Kočevje
Kočevje (njemački: Gottschee) je grad i središte istoimene općine u južnoj Sloveniji, nedaleko od granice s Hrvatskom.
Novi!!: Mogorovići i Kočevje · Vidi više »
Koloman
Bez opisa.
Novi!!: Mogorovići i Koloman · Vidi više »
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Novi!!: Mogorovići i Kupa · Vidi više »
Lapčani
Grb Lapčana Lapčani, hrvatski plemićki rod, jedno od dvanaestero plemena Kraljevine Hrvatske, koje je prema, Pacti conventi, imalo pravo birati hrvatskog kralja.
Novi!!: Mogorovići i Lapčani · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Mogorovići i Latinski jezik · Vidi više »
Lički Ribnik
Lički Ribnik je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Mogorovići i Lički Ribnik · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Mogorovići i Lika · Vidi više »
Lučani
Lučani (ćir.: Лучани) je grad i središte istoimene općine u Moravičkom okrugu u Srbiji.
Novi!!: Mogorovići i Lučani · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Mogorovići i Mađarska · Vidi više »
Mali Borištof
Mali Borištof (njemački: Kleinwarasdorf, mađarski: Borisfalva) je naselje u austrijskoj saveznoj državi Gradišću.
Novi!!: Mogorovići i Mali Borištof · Vidi više »
Mogorić
Mogorić je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Mogorovići i Mogorić · Vidi više »
Mongolski pohod na Europu
Prikaz iz 1488. godine Tatarski pohod na Europu ili Mongolski upadi u Europu bili su niz ratova i sukoba između Mongola i zemalja istočne i srednje Europe i od 1235.
Novi!!: Mogorovići i Mongolski pohod na Europu · Vidi više »
Novakovići
BiH.
Novi!!: Mogorovići i Novakovići · Vidi više »
Orlovići
Orlovići ili Orlovčići su bili hrvatska plemićka obitelj.
Novi!!: Mogorovići i Orlovići · Vidi više »
Pacta conventa
rukopis iz 14. st., Narodni muzej u BudimpeštiPacta conventa (zvana još i Qualiter, prema prvoj riječi) je navodni sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko 1102. godine između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva.
Novi!!: Mogorovići i Pacta conventa · Vidi više »
Pečat
Pečat Johannesa III. von Straubing-Holland (1422.) Pečat općenito služi za označavanje ili ovjeru službenih isprava ili radnji organizacija ili pojedinaca.
Novi!!: Mogorovići i Pečat · Vidi više »
Plajgor
Plajgor (mađarski Ólmod; njemački Bleigraben), naselje gradišćanskih Hrvata na sjeverozapadu Mađarske u Željeznoj županiji (mađ. Vas vármegye) blizu Sambotela, gdje su se doselili u 16.
Novi!!: Mogorovići i Plajgor · Vidi više »
Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske
Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske (lat. Nobiles duodecim generationum regni Croatiae) je srednjovjekovna plemićka institucija čije se postojanje može pratiti od 14. stoljeća.
Novi!!: Mogorovići i Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske · Vidi više »
Počitelj (Gospić)
Počitelj je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Mogorovići i Počitelj (Gospić) · Vidi više »
Rusnica
Rusnica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Hum na Sutli, Krapinsko-zagorska županija.
Novi!!: Mogorovići i Rusnica · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Mogorovići i Senj · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Mogorovići i Slovenija · Vidi više »
Tomašići
Tomašići, hrvatska plemićka obitelj, odvjetak su hrvatskoga praplemstva Mogorovića.
Novi!!: Mogorovići i Tomašići · Vidi više »
Trajštof
Trajštof (njemački: Trausdorf an der Wulka, mađarski: Darázsfalu) je naselje i općina u austrijskoj saveznoj državi Gradišće, administrativno pripada Kotaru Željezno-okolica.
Novi!!: Mogorovići i Trajštof · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Mogorovići i Turci · Vidi više »
Vjekoslav Klaić
Vjekoslav Klaić (Garčin, 21. lipnja 1849. – Zagreb, 1. srpnja 1928.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, rektor zagrebačkog Sveučilšta, književnik i muzikolog.
Novi!!: Mogorovići i Vjekoslav Klaić · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Mogorovići i Zadar · Vidi više »
Zaprešić
Zaprešić je grad u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, a nalazi se u sklopu Zagrebačke županije.
Novi!!: Mogorovići i Zaprešić · Vidi više »
1102.
Bez opisa.
Novi!!: Mogorovići i 1102. · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Mogorovići i 12. stoljeće · Vidi više »
1241.
Bez opisa.
Novi!!: Mogorovići i 1241. · Vidi više »
1263.
Bez opisa.
Novi!!: Mogorovići i 1263. · Vidi više »
1490.
Bez opisa.
Novi!!: Mogorovići i 1490. · Vidi više »
1499.
Bez opisa.
Novi!!: Mogorovići i 1499. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Mogorovići i 15. stoljeće · Vidi više »
1528.
Bez opisa.
Novi!!: Mogorovići i 1528. · Vidi više »
1599.
Bez opisa.
Novi!!: Mogorovići i 1599. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Mogorovići i 16. stoljeće · Vidi više »
1622.
Bez opisa.
Novi!!: Mogorovići i 1622. · Vidi više »
1646.
Bez opisa.
Novi!!: Mogorovići i 1646. · Vidi više »
3. srpnja
3.
Novi!!: Mogorovići i 3. srpnja · Vidi više »
