Brže od pregledniku!
34 odnosi: Ekonomski fakultet u Zagrebu, Franjo Tuđman, Hrvatska, Hrvatska stranka prava, Intelektualac, Kolumna, Kolumnist, Medicinski fakultet u Zagrebu, Mirko Valentić, Miroslav Brandt, Pero Jurković, Peti saziv Hrvatskog sabora, Pluralizam, Podgora, Političar, Predsjednik Republike Hrvatske, Publicistika, Radovan Pavić, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sociologija, Sveučilište, Zagreb, Zdravko Tomac, 1947., 1980-ih, 1980., 1983., 1990., 1991., 2000., 2003., 2020., 25. listopada, 28. lipnja.
Ekonomski fakultet u Zagrebu
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ili Ekonomski fakultet - Zagreb (skr. EFZG), sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu i vodeća visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka institucija u području ekonomije i poslovne ekonomije u Hrvatskoj.
Novi!!: Slaven Letica i Ekonomski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Slaven Letica i Franjo Tuđman · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Slaven Letica i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska stranka prava
Hrvatska stranka prava, skraćeno HSP, hrvatska nacionalistička i nacionalno-konzervativna politička stranka u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Slaven Letica i Hrvatska stranka prava · Vidi više »
Intelektualac
Intelektualac (lat. intellectus ≃ intellectualis: intelektualni ≃ intellegere: razumjeti) označava osobu s visokorazvijenim intelektom i analitičkim mišljenjem; predstavnik intelektualnog rada.
Novi!!: Slaven Letica i Intelektualac · Vidi više »
Kolumna
Kolumna je redovno ponavljajući članak ili rad objavljen u dnevnim novinama, časopisu ili drugoj publikaciji.
Novi!!: Slaven Letica i Kolumna · Vidi više »
Kolumnist
Kolumnist je novinar koji redovito piše kolumne u novinama ili blogovima na Internetu.
Novi!!: Slaven Letica i Kolumnist · Vidi više »
Medicinski fakultet u Zagrebu
Medicinski fakultet u Zagrebu je najveći i najstariji medicinski fakultet u Hrvatskoj.
Novi!!: Slaven Letica i Medicinski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Mirko Valentić
Mirko Valentić (Ivanjska, kraj Banje Luke, 19. rujna 1932.), hrvatski povjesničar.
Novi!!: Slaven Letica i Mirko Valentić · Vidi više »
Miroslav Brandt
Miroslav Brandt (Cerić kod Vinkovaca, 2. ožujka 1914. – Zagreb, 21. srpnja 2002.),, preuzeto 5.
Novi!!: Slaven Letica i Miroslav Brandt · Vidi više »
Pero Jurković
Pero Jurković Pero Jurković (Brštanica, 4. lipnja 1936.Elizabeth Sleeman, ed., International Who's Who 2004, London: Europa Publications, 2003.,, str. 838. – Zagreb, 18. siječnja 2011.), professor emeritus na Katedri za financije zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta i negdašnji guverner Hrvatske narodne banke.
Novi!!: Slaven Letica i Pero Jurković · Vidi više »
Peti saziv Hrvatskog sabora
Peti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 22. prosinca 2003. godine, kada su mandatima raspolagala 152 zastupnika.
Novi!!: Slaven Letica i Peti saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »
Pluralizam
* pluralizam (politika), suživot različitih interesa i načina života u društvu.
Novi!!: Slaven Letica i Pluralizam · Vidi više »
Podgora
Podgora je mjesto i općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Slaven Letica i Podgora · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Slaven Letica i Političar · Vidi više »
Predsjednik Republike Hrvatske
Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.
Novi!!: Slaven Letica i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Novi!!: Slaven Letica i Publicistika · Vidi više »
Radovan Pavić
Radovan Pavić (Delnice, 30. svibnja 1933. – Zagreb, 4. svibnja 2020.) bio je hrvatski politički geograf, geopolitičar i ekonomist.
Novi!!: Slaven Letica i Radovan Pavić · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Slaven Letica i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sociologija
Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.
Novi!!: Slaven Letica i Sociologija · Vidi više »
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Novi!!: Slaven Letica i Sveučilište · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Slaven Letica i Zagreb · Vidi više »
Zdravko Tomac
Zdravko Tomac (Garčin, 24. svibnja 1937. – Zagreb, 4. siječnja 2020.), bio je hrvatski političar i pisac.
Novi!!: Slaven Letica i Zdravko Tomac · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Slaven Letica i 1947. · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Slaven Letica i 1980-ih · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Slaven Letica i 1980. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Slaven Letica i 1983. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Slaven Letica i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Slaven Letica i 1991. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Slaven Letica i 2000. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Slaven Letica i 2003. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Slaven Letica i 2020. · Vidi više »
25. listopada
25.
Novi!!: Slaven Letica i 25. listopada · Vidi više »
28. lipnja
28.
Novi!!: Slaven Letica i 28. lipnja · Vidi više »
