Brže od pregledniku!
80 odnosi: Ante Topić Mimara, Asanaginica, Autocesta A1, Šibenik, Šibensko-kninska županija, Šuma, Čavoglave, Čikola, Biokovo, Brdo, Cetina, Cetinska krajina, Dalmacija, Dinko Šimunović, Dražen Žanko, Dražen Budiša, Drniš, Drniška krajina, Hrvatska, Ikavski govor, Imotska krajina, Imotski, Ivan Meštrović, Jakov Gotovac, Joško Tomičić, Klis, Knin, Kninska krajina, Kozjak, Krajina, Krš, Krka, Lećevica, Marijan Ban, Marko Perković, Milan Begović, Moseć, Mosor, Muć, Nahija, Neorić, Neretva, Omiška Dinara, Omiška krajina, Osmansko Carstvo, Petrovo polje, Polje, Poljica, Poljoprivreda, Pršut, ..., Prgomet, Proložac, Radošić, Rilić, Siniša Vuco, Sinj, Sinjska alka, Split, Splitsko-dalmatinska županija, Srednji vijek, Stočarstvo, Svilaja, Thompson, Tin Ujević, Trolokve, Trtar, Unešić, Vedran Mlikota, Velika Gospa, Vlado Gotovac, Vrgorac, Vrgorska krajina, Vrgorsko polje, Vrlička krajina, Vrlika, Zagora (razdvojba), Zdenko Runjić, 1699., 1797., 20. stoljeće. Proširite indeks (30 više) »
Ante Topić Mimara
Ante Topić Mimara (Korušce u Dalmatinskoj zagori, 7. travnja 1898. – Zagreb, 30. siječnja 1987.) - hrvatski skupljač umjetnina i povjesničar umjetnosti Studirao je slikarstvo i restauriranje umjetnina u Rimu.
Novi!!: Zagora i Ante Topić Mimara · Vidi više »
Asanaginica
Alberta Fortisa Put po Dalmaciji. Asanaginica (Hasanaginica) hrvatska je usmena balada, koja je nastala između 1646. i 1649. u Imotskoj krajini i prepričavala se s koljena na koljeno po Imotskom i okolini, postojeći tako u usmenom obliku, dok je nije zapisao 1774. godine talijanski putopisac i etnograf Alberto Fortis nazivajući je "morlačka balada" (morlačka.
Novi!!: Zagora i Asanaginica · Vidi više »
Autocesta A1
Autocesta A1, neslužbeno od pojedinih novinara zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama. Nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku je planiran, dijelom u izgradnji i trebao bi biti gotov do 2029. godine. Neki od većih (zahtjevnijih) objekata na autocesti su.
Novi!!: Zagora i Autocesta A1 · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Zagora i Šibenik · Vidi više »
Šibensko-kninska županija
Svečana zastava bivše Šibenske županije (1993. – 1997.) Šibensko-kninska županija jest županija u Hrvatskoj smještena u središnjoj i sjevernoj Dalmaciji.
Novi!!: Zagora i Šibensko-kninska županija · Vidi više »
Šuma
Mješovita šuma u Samoboru. Šumska tabla s natpisom: "Šume i šumska zemljišta, dobra su od interesa za Republiku (Hrvatsku) i imaju njenu osobitu zaštitu." Šuma je životna zajednica drveća, grmlja i šumskih životinja.
Novi!!: Zagora i Šuma · Vidi više »
Čavoglave
Čavoglave su selo u Petrovom polju, u Drniškoj krajini.
Novi!!: Zagora i Čavoglave · Vidi više »
Čikola
Čikola je rijeka u južnoj Hrvatskoj, izvire u Mirlović Polju u sjevero istočnom dijelu Petrovog polja, protječe kroz grad Drniš i ulijeva se u rijeku Krku nizvodno od Miljevaca, a poviše Skradinskog buka.
Novi!!: Zagora i Čikola · Vidi više »
Biokovo
Biokovo (pučanstvo Zagore zove ga i Bijakova, Biakova) planinski je masiv u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji dijeli Jadran od Zagore.
Novi!!: Zagora i Biokovo · Vidi više »
Brdo
Judejskoj pustinji. bitke kod Waterlooa. Brdo ili grič je uzvisina srednje visine (do 500 m) na površini Zemlje.
Novi!!: Zagora i Brdo · Vidi više »
Cetina
Cetina je rijeka u Hrvatskoj koja pripada Jadranskom slijevu i najdulja je dalmatinska rijeka.
Novi!!: Zagora i Cetina · Vidi više »
Cetinska krajina
Cetinska krajina je povijesno zemljopisna cjelina u dalmatinskoj Zagori, u središnjoj Dalmaciji u Hrvatskoj.
Novi!!: Zagora i Cetinska krajina · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Zagora i Dalmacija · Vidi više »
Dinko Šimunović
Dinko Šimunović, reljef na spomen-ploči u Zagrebu Dinko Šimunović (Knin, 1. rujna 1873. – Zagreb, 3. kolovoza 1933.), hrvatski književnik i učitelj.
Novi!!: Zagora i Dinko Šimunović · Vidi više »
Dražen Žanko
Dražen Žanko (Sinj, 4. prosinca 1951.) je hrvatski kantautor, pjevač zabavne glazbe i tekstopisac lakih nota.
Novi!!: Zagora i Dražen Žanko · Vidi više »
Dražen Budiša
Dražen Budiša (Drniš, 25. srpnja 1948.), hrvatski je političar.
Novi!!: Zagora i Dražen Budiša · Vidi više »
Drniš
Drniš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Zagora i Drniš · Vidi više »
Drniška krajina
Drniška krajina je zemljopisno područje u Zagori.
Novi!!: Zagora i Drniška krajina · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Zagora i Hrvatska · Vidi više »
Ikavski govor
Ikavski govor (ili vlastiti naziv ikavica) jedan je od triju ("četiriju") govora hrvatskog jezika uz ekavski govor, ijekavski govor te jekavski govor.
Novi!!: Zagora i Ikavski govor · Vidi više »
Imotska krajina
Imotska krajina zemljopisno je područje u današnjoj Dalmatinskoj zagori, istočno od Sinjske krajine i Omiške krajine, zapadno od Vrgorske krajine.
Novi!!: Zagora i Imotska krajina · Vidi više »
Imotski
Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Zagora i Imotski · Vidi više »
Ivan Meštrović
Ivan Meštrović (Vrpolje, 15. kolovoza 1883. – South Bend, Indiana, SAD, 16. siječnja 1962.), bio je hrvatski kipar, arhitekt i književnik.
Novi!!: Zagora i Ivan Meštrović · Vidi više »
Jakov Gotovac
Jakov Gotovac (Split, 11. listopada 1895. – Zagreb, 16. listopada 1982.), bio je hrvatski operni dirigent i skladatelj.
Novi!!: Zagora i Jakov Gotovac · Vidi više »
Joško Tomičić
Joško Tomičić (Zagvozd, 18. lipnja 1968. – 8. prosinca 2000.), bio je hrvatski pjevač.
Novi!!: Zagora i Joško Tomičić · Vidi više »
Klis
JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.
Novi!!: Zagora i Klis · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Zagora i Knin · Vidi više »
Kninska krajina
Krajobraz Kninske Krajine Kninska krajina je zemljopisno područje u Zagori.
Novi!!: Zagora i Kninska krajina · Vidi više »
Kozjak
Kozjak je brdo na sjevernoj strani grada Kaštela.
Novi!!: Zagora i Kozjak · Vidi više »
Krajina
Krajina je zemljopisni pojam koji u slavenskim jezicima obuhvaća šira geografska područja sa značajnim upravnim, prometnim, gospodarskim i kulturnim vezama.
Novi!!: Zagora i Krajina · Vidi više »
Krš
Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).
Novi!!: Zagora i Krš · Vidi više »
Krka
Donji tok Krke. Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.
Novi!!: Zagora i Krka · Vidi više »
Lećevica
Lećevica je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Zagora i Lećevica · Vidi više »
Marijan Ban
Marijan Ban (Split, 8. veljače 1963.), hrvatski pjesnik i glazbenik.
Novi!!: Zagora i Marijan Ban · Vidi više »
Marko Perković
Crikvenici, 2013. godine Marko Perković, poznatiji kao Thompson (Čavoglave, 27. listopada 1966.), hrvatski je glazbenik i izvođač pjesama domoljubne, ljubavne i vjerske tematike.
Novi!!: Zagora i Marko Perković · Vidi više »
Milan Begović
Milan Begović (Vrlika, 19. siječnja 1876. – Zagreb, 13. svibnja 1948.), hrvatski književnik, kazališni djelatnik i prevoditelj.
Novi!!: Zagora i Milan Begović · Vidi više »
Moseć
Moseć je planina u Zagori.
Novi!!: Zagora i Moseć · Vidi više »
Mosor
Zvjezdanog sela Mosor Mosor je planina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Zagora i Mosor · Vidi više »
Muć
Muć je mjesto u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Zagora i Muć · Vidi više »
Nahija
Nahija (arapski: ناحية, turski: nahiye) je bila upravna jedinica Osmanskog carstva, a danas postoji u Siriji, Jordanu i Iraku.
Novi!!: Zagora i Nahija · Vidi više »
Neorić
Neorić je naselje u općini Muć, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Zagora i Neorić · Vidi više »
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Novi!!: Zagora i Neretva · Vidi više »
Omiška Dinara
Omiška Dinara (katkad i samo: Dinara) brdo je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Hrvatska, usporedno s obalom Jadranskog mora.
Novi!!: Zagora i Omiška Dinara · Vidi više »
Omiška krajina
Omiška krajina je zemljopisno područje u Srednjoj Dalmaciji, jugoistočno od Sinjske krajine i Poljica, jugozapadno od Imotske krajine te zapadno od Makarske krajine.
Novi!!: Zagora i Omiška krajina · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Zagora i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Petrovo polje
Petrovo polje kod Miočića. Petrovo polje je krško polje veličine 60 km2 koje je smješteno između planina Promine na zapadu, Svilaje na istoku, Moseća na jugu te Petrovog klanca na sjeveru.
Novi!!: Zagora i Petrovo polje · Vidi više »
Polje
* ravno zemljište, ravnica U ratarstvu.
Novi!!: Zagora i Polje · Vidi više »
Poljica
Poljica su kraj istočno od Splita.
Novi!!: Zagora i Poljica · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Zagora i Poljoprivreda · Vidi više »
Pršut
Pršut (mlet. persuto, tal. prosciutto: prosušen, od lat. prae exsuctus, vulg. lat. perexsuctus: vrlo isušen), trajni suhomesnati proizvod dobiven soljenjem, tlačenjem i sušenjem najčešće svinjskog, rjeđe goveđeg i ovčjeg buta.
Novi!!: Zagora i Pršut · Vidi više »
Prgomet
Prgomet je naselje i općina u Splitsko-dalmatinskoj Županiji.
Novi!!: Zagora i Prgomet · Vidi više »
Proložac
Proložac je općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Zagora i Proložac · Vidi više »
Radošić
Hrvatska.
Novi!!: Zagora i Radošić · Vidi više »
Rilić
Rilić je niži jugoistočni ogranak biokovskog planinskog masiva, koji se sa zapada nadovezuje na Biokovo od Gornjih Igrana i prijevoja Sarnač, a proteže se do delte rijeke Neretve prema jugoistoku.
Novi!!: Zagora i Rilić · Vidi više »
Siniša Vuco
Siniša Vuco (Split, 29. travnja 1971. Hrt.hr (1. rujna 2010.)), hrvatski pjevač, skladatelj pop i rock glazbe i heavy metala.
Novi!!: Zagora i Siniša Vuco · Vidi više »
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Novi!!: Zagora i Sinj · Vidi više »
Sinjska alka
Sinjska alka hrvatska je viteška igra.
Novi!!: Zagora i Sinjska alka · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Zagora i Split · Vidi više »
Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Novi!!: Zagora i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Zagora i Srednji vijek · Vidi više »
Stočarstvo
Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.
Novi!!: Zagora i Stočarstvo · Vidi više »
Svilaja
Svilaja je planina u Zagori, usporedna s višim sjevernijim lancem Dinara-Troglav.
Novi!!: Zagora i Svilaja · Vidi više »
Thompson
Thompson može označavati: Zemljopis.
Novi!!: Zagora i Thompson · Vidi više »
Tin Ujević
Tin Ujević (Vrgorac, 5. srpnja 1891. – Zagreb, 12. studenoga 1955.), bio je hrvatski pjesnik.
Novi!!: Zagora i Tin Ujević · Vidi više »
Trolokve
Trolokve su naselje u općini Prgomet, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Zagora i Trolokve · Vidi više »
Trtar
Trtar je brdo oko 5 km sjeveroistočno od Šibenika.
Novi!!: Zagora i Trtar · Vidi više »
Unešić
access-date.
Novi!!: Zagora i Unešić · Vidi više »
Vedran Mlikota
Vedran Mlikota (Zagvozd, 31. srpnja 1969.), hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Zagora i Vedran Mlikota · Vidi više »
Velika Gospa
Tizian, ''Uznesenje Marijino'' Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.
Novi!!: Zagora i Velika Gospa · Vidi više »
Vlado Gotovac
Vladimir "Vlado" Gotovac (Imotski, 18. rujna 1930. – Rim, 7. prosinca 2000.), hrvatski pjesnik, esejist, filozof, disident i političar.
Novi!!: Zagora i Vlado Gotovac · Vidi više »
Vrgorac
Vrgorac, ulica Tina Ujevića Kula Dizdarevića (kula Tina Ujevića) Vrgorac je grad u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Zagora i Vrgorac · Vidi više »
Vrgorska krajina
Vrgorska krajina (ponekad još i Vrgoračka krajina) je zemljopisno područje u Zagori, odnosno u zaleđu Biokova na krajnjem istoku splitsko-dalmatinske županije.
Novi!!: Zagora i Vrgorska krajina · Vidi više »
Vrgorsko polje
Vrgorsko polje Vrgorsko polje (još i Vrgoračko polje, lokalnog naziva Jezero) je krško polje u Hrvatskoj.
Novi!!: Zagora i Vrgorsko polje · Vidi više »
Vrlička krajina
Vrlička krajina je kraj u Hrvatskoj oko izvora i gornjeg toka rijeke Cetine, između planinskog lanca Dinare i Troglava na sjeveroistoku te Velikog ili Zagorskog Kozjaka i Svilaje na jugozapadu.
Novi!!: Zagora i Vrlička krajina · Vidi više »
Vrlika
Vrlika je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Zagora i Vrlika · Vidi više »
Zagora (razdvojba)
* Zagora, povijesni kraj u Hrvatskoj, u današnjoj srednjoj te dijelom sjevernoj Dalmaciji.
Novi!!: Zagora i Zagora (razdvojba) · Vidi više »
Zdenko Runjić
opatijskom šetalištu Zdenko Runjić (Garčin, 26. listopada 1942. – Krapinske Toplice, 27. listopada 2004.) bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih skladatelja zabavne glazbe 20.
Novi!!: Zagora i Zdenko Runjić · Vidi više »
1699.
Bez opisa.
Novi!!: Zagora i 1699. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Zagora i 1797. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Zagora i 20. stoljeće · Vidi više »
