Brže od pregledniku!
21 odnosi: Aleksandar Bakal, Arhitektura, Božidar Gagro, Boris Ljubičić, Dizajn, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Likovna umjetnost, Miranda Veljačić, Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Primijenjene umjetnosti, Slobodna Dalmacija, Umjetnički paviljon, Vijenac (časopis), Vjesnik, Vlatko Pavletić, Zagreb, 1. svibnja, 1965..
Aleksandar Bakal
Višestambena zgrada, Zagorska 45., Samobor (1972. – 1974.) Aleksandar Bakal (Nova Gradiška, 1. kolovoza 1929. – Zagreb, 22. siječnja 1997.) bio je hrvatski arhitekt i urbanist.
Novi!!: Zagrebački salon i Aleksandar Bakal · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Zagrebački salon i Arhitektura · Vidi više »
Božidar Gagro
Božidar Gagro (Hodbina kod Mostara, 3. siječnja 1938. Zagreb, 4. studenog 2009.) je bio hrvatski povjesničar umjetnosti, diplomat i prevoditelj.
Novi!!: Zagrebački salon i Božidar Gagro · Vidi više »
Boris Ljubičić
Boris Ljubičić (Sinj, 1945.) hrvatski dizajner, višestruko nagrađivan, poznat po upornom zalaganju za promicanje hrvatskog identiteta temeljenog na "kockicama"; također autor izmjenično postavljenih kvadrata ili popularno zvanih "kockica"; poznat i po umjetničkom djelovanju koje kombinira grafički dizajn i performans.
Novi!!: Zagrebački salon i Boris Ljubičić · Vidi više »
Dizajn
Boris Bućan: plakat za balete Žar ptica i Petruška, (1983.) Dizajn je primijenjena umjetnost i ova riječ je prvo bila korištena kao izraz za stvaranje arhitektonskog plana kroz iterativni proces skica i maketa.
Novi!!: Zagrebački salon i Dizajn · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Zagrebački salon i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Zagrebački salon i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti
Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH) hrvatska je nevladina i neprofitna strukovna organizacija.
Novi!!: Zagrebački salon i Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti · Vidi više »
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) hrvatska je nevladina, neprofitna i nestranačka strukovna udruga likovnih umjetnika.
Novi!!: Zagrebački salon i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika · Vidi više »
Likovna umjetnost
Vincent van Gogh, '''Autoportret''', 1889., ulje na platnu, Muzej d'Orsay, Pariz. Van Gogh je bio jedan od najosobnijih slikara. Likovna umjetnost (plastična umjetnost, prostorna umjetnost) je umjetnost koja kao oblik komuniciranja koristi likovni jezik.
Novi!!: Zagrebački salon i Likovna umjetnost · Vidi više »
Miranda Veljačić
Miranda Veljačić u Splitu 2009. Miranda Veljačić (Zagreb, 1976.) organizatorica je, istraživačica, urednica i sudionica u raznim aktivističkim, natječajnim, arhitektonskim, urbanističkim i umjetničkim projektima: radionicama, konferencijama i predavanjima.
Novi!!: Zagrebački salon i Miranda Veljačić · Vidi više »
Nacionalni muzej moderne umjetnosti
Vanje Radauša smještena na cvjetnom rondu u dvorištu Moderne galerije Nacionalni muzej moderne umjetnosti (do. 2021. Moderna galerija), hrvatski je umjetnički muzej u Zagrebu.
Novi!!: Zagrebački salon i Nacionalni muzej moderne umjetnosti · Vidi više »
Primijenjene umjetnosti
Poštanska marka iz 1975. (primijenjena grafika) s motivom ručnog veza (narodna umjetnost). Primijenjenom umjetnosti nazivamo sve umjetnosti koje obuhvaćaju oblikovanje predmeta praktične uporabe.
Novi!!: Zagrebački salon i Primijenjene umjetnosti · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Zagrebački salon i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Umjetnički paviljon
Umjetnički paviljon u Zagrebu je javna kulturno-umjetnička ustanova i izložbeni prostor na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu.
Novi!!: Zagrebački salon i Umjetnički paviljon · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Zagrebački salon i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: Zagrebački salon i Vjesnik · Vidi više »
Vlatko Pavletić
Vlatko Pavletić (Zagreb, 2. prosinca 1930. – Zagreb, 19. rujna 2007.), hrvatski akademik i privremeni predsjednik RH, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar.
Novi!!: Zagrebački salon i Vlatko Pavletić · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Zagrebački salon i Zagreb · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Zagrebački salon i 1. svibnja · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Zagrebački salon i 1965. · Vidi više »
