Buenos Aires i Lidija Horvat-Dunjko

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Buenos Aires i Lidija Horvat-Dunjko

Buenos Aires vs. Lidija Horvat-Dunjko

Buenos Aires (špa. izgovor ˈbwenoˈsaiɾes, hrv. Dobar zrak, službeno Ciudad de Buenos Aires, skraćeno BsAs ili Ciudad Autónoma de Buenos Aires, skraćeno CABA) glavni je grad Argentine, a ujedno i njezin najveći grad i luka te političko, gospodarsko i kulturno središte zemlje. Lidija Horvat Dunjko (Varaždin, 1967.) je hrvatska sopranistica, docentica na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu.

Berlin

Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.

Berlin i Buenos Aires · Berlin i Lidija Horvat-Dunjko · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Buenos Aires i Hrvatska · Hrvatska i Lidija Horvat-Dunjko · Vidi više »

Lisabon

Lisabon (portugalski Lisboa; IPA) je glavni i s 505.526 stanovnika na svojem administrativnom području površine 84,8 km², najveći grad Portugala.

Buenos Aires i Lisabon · Lidija Horvat-Dunjko i Lisabon · Vidi više »

Madrid

Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.

Buenos Aires i Madrid · Lidija Horvat-Dunjko i Madrid · Vidi više »

Montevideo

Montevideo je glavni i najveći grad Urugvaja, u istoimenom departmanu na ušću La Plate.

Buenos Aires i Montevideo · Lidija Horvat-Dunjko i Montevideo · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Buenos Aires i Moskva · Lidija Horvat-Dunjko i Moskva · Vidi više »

Opera

Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.

Buenos Aires i Opera · Lidija Horvat-Dunjko i Opera · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Buenos Aires i Pariz · Lidija Horvat-Dunjko i Pariz · Vidi više »

Santiago de Chile

Santiago je glavni grad Republike Čile i upravno središte istoimene pokrajine.

Buenos Aires i Santiago de Chile · Lidija Horvat-Dunjko i Santiago de Chile · Vidi više »

Toronto

Toronto je najveći grad u Kanadi te glavni grad provincije Ontario.

Buenos Aires i Toronto · Lidija Horvat-Dunjko i Toronto · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Buenos Aires i Zagreb · Lidija Horvat-Dunjko i Zagreb · Vidi više »