Brže od pregledniku!Sličnosti između Crna Gora i Crnogorska povijest
Crna Gora i Crnogorska povijest imaju 120 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Albanija, Aleksandar I. Karađorđević, Andrijevica, Austro-Ugarska, Šćepan Mali, Žabljak, Balša III., Balšići, Bar (grad), Barska nadbiskupija, Bečki kongres, Berlinski kongres, Bijelo Polje, Bizant, Bodin, Boka kotorska, Bosna, Bosna i Hercegovina, Budva, Cetinje, Crnogorci, Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja, Crnogorska pravoslavna Crkva, Crnogorski jezik, Crnojevići, Danilo I. Petrović Njegoš, Danilo Petrović Njegoš, Danilovgrad, Dobrota, Dubrovnik, ..., Dukljansko Kraljevstvo, Europska unija, Grad, Herceg Novi, Hercegovina, Hrvati, Hrvatska, Iliri, Istraga poturica, Italija, Ivan Crnojević, Jadransko more, Katolička Crkva, Kolašin, Kosovo, Kotor, Kraljevina Crna Gora, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srbija, Kršćanstvo, Lovćen, Mihailo, Milo Đukanović, Mletačka Republika, Morača, Musliman, NATO, Neretva, Nikšić, Nikola I. Petrović Njegoš, Obala, Osmansko Carstvo, Petar II. Petrović Njegoš, Petrović Njegoš (crnogorska dinastija), Pljevlja, Podgorička skupština, Podgorica, Pravoslavlje, Raška, Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006., Rimsko Carstvo, Rusko Carstvo, Sandžak, Savez komunista Jugoslavije, Savezna Republika Jugoslavija, Senat, Skadar, Skadarsko jezero, Slaveni, Slobodan Milošević, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbi, Srbija, Srpskohrvatski jezik, Stefan Lazarević, Stefan Nemanja, Sv. Ivan Vladimir, Sveti Petar Cetinjski, Tivat, Trebinje, Ulcinj, Ustav, Vasilije Petrović Njegoš, Vojislav, Vojislavljevići, Zetska država, 1. siječnja, 1189., 13. srpnja, 1797., 1813., 1834., 1852., 1878., 1905., 1941., 1943., 1944., 1945., 1963., 1974., 1991., 1992., 1997., 2003., 2006., 2017., 21. svibnja, 3. lipnja, 5. lipnja. Proširite indeks (90 više) »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Albanija i Crna Gora · Albanija i Crnogorska povijest ·
Aleksandar I. Karađorđević
Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929. – 1934.), a prije toga Regent Kraljevstva SHS (1918. – 1921.), i kralj Kraljevine SHS (1921. – 1929.). Za njegove vladavine kao Regenta Kraljevstva SHS donesena je 1920., Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.) (kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada u cijelosti postala ovisna o monarhu) te je ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. siječnja 1929.
Aleksandar I. Karađorđević i Crna Gora · Aleksandar I. Karađorđević i Crnogorska povijest ·
Andrijevica
Andrijevica je gradić i sjedište općine u Crnoj Gori.
Andrijevica i Crna Gora · Andrijevica i Crnogorska povijest ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Crna Gora · Austro-Ugarska i Crnogorska povijest ·
Šćepan Mali
Šćepan Mali (crn.ćiril. Шћепан Мали), vladao je Crnom Gorom 1767. – 1773. predstavljajući se kao ruski car Petar III. Učvrstio je centralnu vlast, suzbijajući plemensku neslogu.
Šćepan Mali i Crna Gora · Šćepan Mali i Crnogorska povijest ·
Žabljak
Hrvatska.
Crna Gora i Žabljak · Crnogorska povijest i Žabljak ·
Balša III.
Stanje posjeda Venecije i Balše III Balšića, nad gradovima u Zeti i sjevernoj Albaniji, 1421. godine. Balša III. (1387. – 1421.), vladar iz crnogorske dinastije Balšići, vladao Zetskom državom 1403. – 1421. Bio je sin Đurađa II. Balšića.
Balša III. i Crna Gora · Balša III. i Crnogorska povijest ·
Balšići
Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Balšići (cnr. Балшићи) su crnogorska dinastija.
Balšići i Crna Gora · Balšići i Crnogorska povijest ·
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Bar (grad) i Crna Gora · Bar (grad) i Crnogorska povijest ·
Barska nadbiskupija
Barska nadbiskupija je nadbiskupija u Crnoj Gori.
Barska nadbiskupija i Crna Gora · Barska nadbiskupija i Crnogorska povijest ·
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Bečki kongres i Crna Gora · Bečki kongres i Crnogorska povijest ·
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Berlinski kongres i Crna Gora · Berlinski kongres i Crnogorska povijest ·
Bijelo Polje
Bijelo Polje, grad na sjeveroistoku Crne Gore.
Bijelo Polje i Crna Gora · Bijelo Polje i Crnogorska povijest ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Crna Gora · Bizant i Crnogorska povijest ·
Bodin
Bodin (cnr. Бодин), također u povijesnim izvorima i Konstantin Bodin (grč. Κωνσταντίνος Βοδινός, lat. Bodinus-Constantin Bodinus, bug. Константин Бодин), iz dinastije Vojislavljevića, jedan od najznačajnijih vladara u crnogorskoj nacionalnoj povijesti, vladao Dukljanskim kraljevstvom od 1082. do 1099. godine.
Bodin i Crna Gora · Bodin i Crnogorska povijest ·
Boka kotorska
Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.
Boka kotorska i Crna Gora · Boka kotorska i Crnogorska povijest ·
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Bosna i Crna Gora · Bosna i Crnogorska povijest ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Crna Gora · Bosna i Hercegovina i Crnogorska povijest ·
Budva
Budva (crnogor. ćiril. Будва, tal. Budua) je grad i općina na Crnogorskom primorju, Crna Gora.
Budva i Crna Gora · Budva i Crnogorska povijest ·
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Cetinje i Crna Gora · Cetinje i Crnogorska povijest ·
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Crna Gora i Crnogorci · Crnogorci i Crnogorska povijest ·
Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja
Politički i vojni zapovjednici na zasjedanju CASNO-a, 18. travnja 1945. Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja (CASNO) je ustanovljena 1944. od crnogorskih žitelja, većma Crnogoraca – partizana, ustrojena i određena kao vrhovno tijelo državne vlasti i državnoga suvereniteta Crne Gore.
Crna Gora i Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja · Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja i Crnogorska povijest ·
Crnogorska pravoslavna Crkva
''Grb Crnogorske pravoslavne Crkve'' Crnogorska pravoslavna Crkva (crnogorska ćirilica: Црногорска православна Црква) sa sjedištem u prijestolnici Cetinje obnovljena listopada 1993. godine, nakon što je stvarno 1918. a službeno 1920. godine bila ukinuta kao dotad kanonski autokefalna crkva – samostalna pravoslavna Crkva.
Crna Gora i Crnogorska pravoslavna Crkva · Crnogorska povijest i Crnogorska pravoslavna Crkva ·
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Crna Gora i Crnogorski jezik · Crnogorska povijest i Crnogorski jezik ·
Crnojevići
Crnojevići na crnogor. čiril. Црнојевићи su treća crnogorska dinastija.
Crna Gora i Crnojevići · Crnogorska povijest i Crnojevići ·
Danilo I. Petrović Njegoš
Kneževine Crne Gore za doba Danila I. Petrovića Danilo I. Petrović (crnogorska ćiril. Данило I Петровић Његош, Njeguši 6. lipnja 1826. – Kotor 13. kolovoza 1860.) crnogorski knez (orig. knjaz) državni poglavar Kneževine Crne Gore.
Crna Gora i Danilo I. Petrović Njegoš · Crnogorska povijest i Danilo I. Petrović Njegoš ·
Danilo Petrović Njegoš
Danilo Petrović Njegoš (crnog. ćiril. Данило Петровић Његош), poznat i kao Danilo Šćepčević (Njeguši, oko 1670. – Manastir Podmaine 11. siječnja 1735.), crnogorski vladika od 1697. do 1735. godine; utemeljitelj crnogorske dinastije Petrović Njegoš, četvrte i posljednje dinastije u nacionalnoj povijesti Crnogoraca.
Crna Gora i Danilo Petrović Njegoš · Crnogorska povijest i Danilo Petrović Njegoš ·
Danilovgrad
Danilovgrad je grad i općina u Crnoj Gori.
Crna Gora i Danilovgrad · Crnogorska povijest i Danilovgrad ·
Dobrota
Dobrota je grad u općini Kotor u Crnoj Gori.
Crna Gora i Dobrota · Crnogorska povijest i Dobrota ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Crna Gora i Dubrovnik · Crnogorska povijest i Dubrovnik ·
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Crna Gora i Dukljansko Kraljevstvo · Crnogorska povijest i Dukljansko Kraljevstvo ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Crna Gora i Europska unija · Crnogorska povijest i Europska unija ·
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Crna Gora i Grad · Crnogorska povijest i Grad ·
Herceg Novi
Herceg Novi (crnogor. ćiril. Херцег Нови, tal. Castelnuovo di Cattaro) je grad i općina na Crnogorskom primorju – Boki kotorskoj, Crna Gora.
Crna Gora i Herceg Novi · Crnogorska povijest i Herceg Novi ·
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Crna Gora i Hercegovina · Crnogorska povijest i Hercegovina ·
Hrvati
Bez opisa.
Crna Gora i Hrvati · Crnogorska povijest i Hrvati ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Crna Gora i Hrvatska · Crnogorska povijest i Hrvatska ·
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Crna Gora i Iliri · Crnogorska povijest i Iliri ·
Istraga poturica
Istraga poturica je naziv za vraćanje crnogorskih muslimana, tzv.
Crna Gora i Istraga poturica · Crnogorska povijest i Istraga poturica ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Crna Gora i Italija · Crnogorska povijest i Italija ·
Ivan Crnojević
''Zastava Crnojevića'' ''Crnojevića država'' Ivan Crnojević, crnog. ćiril. Иван Црнојевић, crnogorski Gospodar, najmoćniji vladar treće po redu crnogorske državne dinastije Crnojevića, utemeljitelj Cetinja kao povijesne prijestolnice i Cetinjskoga manastira kao novog sjedišta pravoslavne mitropolije.
Crna Gora i Ivan Crnojević · Crnogorska povijest i Ivan Crnojević ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Crna Gora i Jadransko more · Crnogorska povijest i Jadransko more ·
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Crna Gora i Katolička Crkva · Crnogorska povijest i Katolička Crkva ·
Kolašin
Kolašin je grad i općina u Crnoj Gori, na rijeci Tari, središte zimskog turizma.
Crna Gora i Kolašin · Crnogorska povijest i Kolašin ·
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Crna Gora i Kosovo · Crnogorska povijest i Kosovo ·
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Crna Gora i Kotor · Crnogorska povijest i Kotor ·
Kraljevina Crna Gora
Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.
Crna Gora i Kraljevina Crna Gora · Crnogorska povijest i Kraljevina Crna Gora ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Crna Gora i Kraljevina Jugoslavija · Crnogorska povijest i Kraljevina Jugoslavija ·
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Crna Gora i Kraljevina Srbija · Crnogorska povijest i Kraljevina Srbija ·
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Crna Gora i Kršćanstvo · Crnogorska povijest i Kršćanstvo ·
Lovćen
Njegošev mauzolej Lovćen je najznamenitija planina u Crnoj Gori.
Crna Gora i Lovćen · Crnogorska povijest i Lovćen ·
Mihailo
Mihailo (crn. Михаило), prvotni kralj u crnogorskoj povijesti, poglavar dukljanske države iz dinastije Vojislavljevića od 1046. do 1081. godine.
Crna Gora i Mihailo · Crnogorska povijest i Mihailo ·
Milo Đukanović
Milo Đukanović (Nikšić, Crna Gora, 15. veljače 1962.), crnogorski političar.
Crna Gora i Milo Đukanović · Crnogorska povijest i Milo Đukanović ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Crna Gora i Mletačka Republika · Crnogorska povijest i Mletačka Republika ·
Morača
Morača je rijeka u Crnoj Gori.
Crna Gora i Morača · Crnogorska povijest i Morača ·
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Crna Gora i Musliman · Crnogorska povijest i Musliman ·
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Crna Gora i NATO · Crnogorska povijest i NATO ·
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Crna Gora i Neretva · Crnogorska povijest i Neretva ·
Nikšić
Nikšić je grad u Crnoj Gori.
Crna Gora i Nikšić · Crnogorska povijest i Nikšić ·
Nikola I. Petrović Njegoš
Nikola I. Petrović (na crnog. ćirilici Никола I Петровић Његош; Njeguši, Crna Gora, 19. listopada 1841. – Antibes, Francuska, 1. ožujka 1921.), sedmi i posljednji državni poglavar iz crnogorske dinastije Njegoš.
Crna Gora i Nikola I. Petrović Njegoš · Crnogorska povijest i Nikola I. Petrović Njegoš ·
Obala
Atlantika u Brazilu Save obrasle u riječno šipražje Ploča Obalom se nazivaju sva područja na kojima kopno dolazi u doticaj s vodenim površinama.
Crna Gora i Obala · Crnogorska povijest i Obala ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Crna Gora i Osmansko Carstvo · Crnogorska povijest i Osmansko Carstvo ·
Petar II. Petrović Njegoš
Petar II.
Crna Gora i Petar II. Petrović Njegoš · Crnogorska povijest i Petar II. Petrović Njegoš ·
Petrović Njegoš (crnogorska dinastija)
Petar I. Petrović Njegoš (''sv. Petar Cetinjski'') Petar II. Petrović Njegoš Petrovići Njegoši (crnog.ćiril.: Петровићи Његоши), vladajuća dinastija Crne Gore od 1696. do 1918. godine.
Crna Gora i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) · Crnogorska povijest i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Pljevlja
Pljevlja (nekadašnji naziv Taslidža) su grad i općina na sjeveru Crne Gore, blizu granice sa Srbijom i BiH.
Crna Gora i Pljevlja · Crnogorska povijest i Pljevlja ·
Podgorička skupština
Novosadskom skupštinom 25. studenoga 1918. priključeni su joj Baranja, Bačka i Banat. Podgoričkom skupštinom 26. studenoga priključena joj je Kraljevina Crna Gora. Velika narodna skupština srpskog naroda u Crnoj Gori (srpska ćirilica: Велика народна скупштина српског народа у Црној Гори), poznatija pod skraćenim nazivom Podgorička skupština (srpska ćirilica: Подгоричка скупштина), bila je skupština s posebnom svrhom u Kraljevini Crnoj Gori koja je zasjedala od 24.
Crna Gora i Podgorička skupština · Crnogorska povijest i Podgorička skupština ·
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Crna Gora i Podgorica · Crnogorska povijest i Podgorica ·
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Crna Gora i Pravoslavlje · Crnogorska povijest i Pravoslavlje ·
Raška
* Raška (država), srednjovjekovna srpska država.
Crna Gora i Raška · Crnogorska povijest i Raška ·
Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006.
Crveno su označene općine u kojima se većinski glasalo za neovisnost, a plavo za zajedničku državu Slavlje nakon obnavljanja crnogorske neovisnosti Referendum o neovisnosti Crne Gore održan je 21. svibnja 2006. godine.
Crna Gora i Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006. · Crnogorska povijest i Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006. ·
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Crna Gora i Rimsko Carstvo · Crnogorska povijest i Rimsko Carstvo ·
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Crna Gora i Rusko Carstvo · Crnogorska povijest i Rusko Carstvo ·
Sandžak
Srbiji i Crnoj Gori Zemljovid Sandžaka Etnički zemljovid Sandžačkih općina Eng icon Sandžak je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između Srbije i Crne Gore.
Crna Gora i Sandžak · Crnogorska povijest i Sandžak ·
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Crna Gora i Savez komunista Jugoslavije · Crnogorska povijest i Savez komunista Jugoslavije ·
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Crna Gora i Savezna Republika Jugoslavija · Crnogorska povijest i Savezna Republika Jugoslavija ·
Senat
Rimskom forumu Senat je naziv za skupštinu, često za gornji dom ili komoru legislature ili parlamenta.
Crna Gora i Senat · Crnogorska povijest i Senat ·
Skadar
Skadarskih "5 heroja" Panorama Skadra Skadar (albanski Shkodër ili Shkodra) je grad na sjeverozapadu Albanije, na obali Skadarskog jezera.
Crna Gora i Skadar · Crnogorska povijest i Skadar ·
Skadarsko jezero
Skadarsko jezero je najveće jezero Balkanskog poluotoka.
Crna Gora i Skadarsko jezero · Crnogorska povijest i Skadarsko jezero ·
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Crna Gora i Slaveni · Crnogorska povijest i Slaveni ·
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Crna Gora i Slobodan Milošević · Crnogorska povijest i Slobodan Milošević ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Crna Gora i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Crnogorska povijest i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Crna Gora i Srbi · Crnogorska povijest i Srbi ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Crna Gora i Srbija · Crnogorska povijest i Srbija ·
Srpskohrvatski jezik
Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.
Crna Gora i Srpskohrvatski jezik · Crnogorska povijest i Srpskohrvatski jezik ·
Stefan Lazarević
Stefan Lazarević (Kruševac, 1377. – Crkvine kod Mladenovca, 1427.), bio je srpski prosvijećeni vladar (udeoni knez, potom priznati despot) (1402. – 1427.), vitez, mecena i književnik, prvi među jednakima kršćanskoga Zmajevog reda.
Crna Gora i Stefan Lazarević · Crnogorska povijest i Stefan Lazarević ·
Stefan Nemanja
Stefan Nemanja (crkvenoslavenski: Стѣфань, srpski: Стефан Немања), crkveno ime sveti Simeon, Ribnica (Podgorica), današnja Crna Gora, 1113. - Hilandar, današnja Grčka, 13. veljače 1199.), bio je veliki župan raški 1166. – 1196., rodonačelnik srpske kraljevske loze Nemanjića.
Crna Gora i Stefan Nemanja · Crnogorska povijest i Stefan Nemanja ·
Sv. Ivan Vladimir
Pravoslavna katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru Sveti Ivan Vladimir, na crnogorskoj ćirilici Свети Владимир, poznat i kao Sveti Jovan Vladimir i Sveti Vladimir Dukljanski (na grč. Ἰωάννης ὁ Βλαδίμηρος – Iōannīs o Vladimīros; alb. Shën Gjon Vladimir; srp. i mak. Јован Владимир; bug. Иван Владимир – Йоан Владимир) dukljanski je knez, crnogorski svetac, štovan ne samo među Crnogorcima, već i diljem Jugoistočne Europe te katolicima i muslimanima u Crnoj Gori. Moći Sv. Vladimira se sada nalaze u Tirani pod zaštitom autokefalne Albanske pravoslavne crkve. U vrelima se je prvo spominjao kao sv. Vladimir. Nakon što je 1381. godine albanski plemić Karlo Topija obnovio crkvu sv. Ivana Krstitelja u Elbasanu kamo su pohranjene relikvije sv. Vladimira, sv. Vladimir spominje se i kao sv. Ivan Vladimir.
Crna Gora i Sv. Ivan Vladimir · Crnogorska povijest i Sv. Ivan Vladimir ·
Sveti Petar Cetinjski
Petar I. Petrović Njegoš (na crnogor. ćiril. Петар I. Петровић), kanoniziran kao Sveti Petar Cetinjski (na crnogor. ćiril. Свети Петар Цетињски; Njeguši, 8. studenog 1748. - Cetinje, 31. listopada 1830.), crnogorski svjetovni poglavar od 1782. te poglavar Cetinjske Mitropolije od 1784. do 1830. Smatra se utemeljiteljem moderne Crne Gore.
Crna Gora i Sveti Petar Cetinjski · Crnogorska povijest i Sveti Petar Cetinjski ·
Tivat
Tivat (crnogor. ćiril. Тиват, tal. Teodo) je gradić i središte općine u Crnogorskom primorju - Boki kotorskoj, Crna Gora.
Crna Gora i Tivat · Crnogorska povijest i Tivat ·
Trebinje
Trebinje je grad u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini.
Crna Gora i Trebinje · Crnogorska povijest i Trebinje ·
Ulcinj
Ulcinj (na crnogor. ćiril. Улцињ, albanski: Ulqini, talijanski: Dulcigno) u Crnoj Gori, najjužniji grad i općina na crnogorskom primorju.
Crna Gora i Ulcinj · Crnogorska povijest i Ulcinj ·
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Crna Gora i Ustav · Crnogorska povijest i Ustav ·
Vasilije Petrović Njegoš
Vasilije Petrović Njegoš Vasilije III.
Crna Gora i Vasilije Petrović Njegoš · Crnogorska povijest i Vasilije Petrović Njegoš ·
Vojislav
Vojislav, na crnogor. ćiril. Војислав, također se spominje i kao Stefan Vojislav i Dobroslav i Vojislav Dukljanin, grč. Βοϊσθλάβος ὁ Διοκλητιανός, dukljanski knez, sredinom 11. st. utemeljitelj je prve crnogorske povijesne dinastije Vojislavljevića.
Crna Gora i Vojislav · Crnogorska povijest i Vojislav ·
Vojislavljevići
''Grb Duklje'' Vojislavljevići (crnog. ćiril. Војислављевићи) su crnogorska narodna dinastija, vladari Dukljanskoga kraljevstva od sredine 10. st do konca 12. st.
Crna Gora i Vojislavljevići · Crnogorska povijest i Vojislavljevići ·
Zetska država
'''Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Zeta je srednjovjekovna crnogorska država koju je osamostalila i njome upravljala dinastija Balšića.
Crna Gora i Zetska država · Crnogorska povijest i Zetska država ·
1. siječnja
1.
1. siječnja i Crna Gora · 1. siječnja i Crnogorska povijest ·
1189.
Bez opisa.
1189. i Crna Gora · 1189. i Crnogorska povijest ·
13. srpnja
13.
13. srpnja i Crna Gora · 13. srpnja i Crnogorska povijest ·
1797.
Bez opisa.
1797. i Crna Gora · 1797. i Crnogorska povijest ·
1813.
Bez opisa.
1813. i Crna Gora · 1813. i Crnogorska povijest ·
1834.
Bez opisa.
1834. i Crna Gora · 1834. i Crnogorska povijest ·
1852.
Bez opisa.
1852. i Crna Gora · 1852. i Crnogorska povijest ·
1878.
Bez opisa.
1878. i Crna Gora · 1878. i Crnogorska povijest ·
1905.
Bez opisa.
1905. i Crna Gora · 1905. i Crnogorska povijest ·
1941.
Bez opisa.
1941. i Crna Gora · 1941. i Crnogorska povijest ·
1943.
Bez opisa.
1943. i Crna Gora · 1943. i Crnogorska povijest ·
1944.
Bez opisa.
1944. i Crna Gora · 1944. i Crnogorska povijest ·
1945.
Bez opisa.
1945. i Crna Gora · 1945. i Crnogorska povijest ·
1963.
Bez opisa.
1963. i Crna Gora · 1963. i Crnogorska povijest ·
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
1974. i Crna Gora · 1974. i Crnogorska povijest ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Crna Gora · 1991. i Crnogorska povijest ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Crna Gora · 1992. i Crnogorska povijest ·
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
1997. i Crna Gora · 1997. i Crnogorska povijest ·
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
2003. i Crna Gora · 2003. i Crnogorska povijest ·
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
2006. i Crna Gora · 2006. i Crnogorska povijest ·
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
2017. i Crna Gora · 2017. i Crnogorska povijest ·
21. svibnja
21.
21. svibnja i Crna Gora · 21. svibnja i Crnogorska povijest ·
3. lipnja
3.
3. lipnja i Crna Gora · 3. lipnja i Crnogorska povijest ·
5. lipnja
5.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Crna Gora i Crnogorska povijest imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Crna Gora i Crnogorska povijest
Usporedba između Crna Gora i Crnogorska povijest
Crna Gora ima 286 odnose, a Crnogorska povijest ima 474. Kao što im je zajedničko 120, Jaccard indeks 15.79% = 120 / (286 + 474).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Crna Gora i Crnogorska povijest. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
