Sličnosti između Crna Gora i Kraljevina Crna Gora
Crna Gora i Kraljevina Crna Gora imaju 49 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Albanci, Albanija, Austro-Ugarska, Balšići, Bar (grad), Barska nadbiskupija, Beograd, Berane, Berlinski kongres, Bojana, Cetinje, Crnogorci, Crnogorska pravoslavna Crkva, Crnogorski jezik, Crnogorsko primorje, Danilo I. Petrović Njegoš, Danilovgrad, Dubrovnik, Hrvati, Hrvatska, Italija, Ivan Crnojević, Jadransko more, Kolašin, Kotor, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srbija, Lovćen, Morača, Musliman, ..., Nikšić, Nikola I. Petrović Njegoš, Osmansko Carstvo, Pljevlja, Podgorička skupština, Podgorica, Pravoslavlje, Prvi balkanski rat, Rusko Carstvo, Skadar, Skadarsko jezero, Ulcinj, Ustav, 1852., 1878., 1879., 1905., 1906., 2006.. Proširite indeks (19 više) »
Albanci
Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.
Albanci i Crna Gora · Albanci i Kraljevina Crna Gora ·
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Albanija i Crna Gora · Albanija i Kraljevina Crna Gora ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Crna Gora · Austro-Ugarska i Kraljevina Crna Gora ·
Balšići
Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Balšići (cnr. Балшићи) su crnogorska dinastija.
Balšići i Crna Gora · Balšići i Kraljevina Crna Gora ·
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Bar (grad) i Crna Gora · Bar (grad) i Kraljevina Crna Gora ·
Barska nadbiskupija
Barska nadbiskupija je nadbiskupija u Crnoj Gori.
Barska nadbiskupija i Crna Gora · Barska nadbiskupija i Kraljevina Crna Gora ·
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Beograd i Crna Gora · Beograd i Kraljevina Crna Gora ·
Berane
Berane su općina u Gornjem Polimlju, u Sandžaku, na sjeveroistoku Crne Gore.
Berane i Crna Gora · Berane i Kraljevina Crna Gora ·
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Berlinski kongres i Crna Gora · Berlinski kongres i Kraljevina Crna Gora ·
Bojana
Bojana je rijeka na granici Crne Gore i Albanije.
Bojana i Crna Gora · Bojana i Kraljevina Crna Gora ·
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Cetinje i Crna Gora · Cetinje i Kraljevina Crna Gora ·
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Crna Gora i Crnogorci · Crnogorci i Kraljevina Crna Gora ·
Crnogorska pravoslavna Crkva
''Grb Crnogorske pravoslavne Crkve'' Crnogorska pravoslavna Crkva (crnogorska ćirilica: Црногорска православна Црква) sa sjedištem u prijestolnici Cetinje obnovljena listopada 1993. godine, nakon što je stvarno 1918. a službeno 1920. godine bila ukinuta kao dotad kanonski autokefalna crkva – samostalna pravoslavna Crkva.
Crna Gora i Crnogorska pravoslavna Crkva · Crnogorska pravoslavna Crkva i Kraljevina Crna Gora ·
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Crna Gora i Crnogorski jezik · Crnogorski jezik i Kraljevina Crna Gora ·
Crnogorsko primorje
'''Boka kotorska''' Crnogorsko primorje (crnogor. ćiril. Црногорско приморје, eng. Montenegrin Littoral, njem. Montenegrinische Küste) je naziv za jadranski obalni pojas Crne Gore.
Crna Gora i Crnogorsko primorje · Crnogorsko primorje i Kraljevina Crna Gora ·
Danilo I. Petrović Njegoš
Kneževine Crne Gore za doba Danila I. Petrovića Danilo I. Petrović (crnogorska ćiril. Данило I Петровић Његош, Njeguši 6. lipnja 1826. – Kotor 13. kolovoza 1860.) crnogorski knez (orig. knjaz) državni poglavar Kneževine Crne Gore.
Crna Gora i Danilo I. Petrović Njegoš · Danilo I. Petrović Njegoš i Kraljevina Crna Gora ·
Danilovgrad
Danilovgrad je grad i općina u Crnoj Gori.
Crna Gora i Danilovgrad · Danilovgrad i Kraljevina Crna Gora ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Crna Gora i Dubrovnik · Dubrovnik i Kraljevina Crna Gora ·
Hrvati
Bez opisa.
Crna Gora i Hrvati · Hrvati i Kraljevina Crna Gora ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Crna Gora i Hrvatska · Hrvatska i Kraljevina Crna Gora ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Crna Gora i Italija · Italija i Kraljevina Crna Gora ·
Ivan Crnojević
''Zastava Crnojevića'' ''Crnojevića država'' Ivan Crnojević, crnog. ćiril. Иван Црнојевић, crnogorski Gospodar, najmoćniji vladar treće po redu crnogorske državne dinastije Crnojevića, utemeljitelj Cetinja kao povijesne prijestolnice i Cetinjskoga manastira kao novog sjedišta pravoslavne mitropolije.
Crna Gora i Ivan Crnojević · Ivan Crnojević i Kraljevina Crna Gora ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Crna Gora i Jadransko more · Jadransko more i Kraljevina Crna Gora ·
Kolašin
Kolašin je grad i općina u Crnoj Gori, na rijeci Tari, središte zimskog turizma.
Crna Gora i Kolašin · Kolašin i Kraljevina Crna Gora ·
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Crna Gora i Kotor · Kotor i Kraljevina Crna Gora ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Crna Gora i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Crna Gora i Kraljevina Jugoslavija ·
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Crna Gora i Kraljevina Srbija · Kraljevina Crna Gora i Kraljevina Srbija ·
Lovćen
Njegošev mauzolej Lovćen je najznamenitija planina u Crnoj Gori.
Crna Gora i Lovćen · Kraljevina Crna Gora i Lovćen ·
Morača
Morača je rijeka u Crnoj Gori.
Crna Gora i Morača · Kraljevina Crna Gora i Morača ·
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Crna Gora i Musliman · Kraljevina Crna Gora i Musliman ·
Nikšić
Nikšić je grad u Crnoj Gori.
Crna Gora i Nikšić · Kraljevina Crna Gora i Nikšić ·
Nikola I. Petrović Njegoš
Nikola I. Petrović (na crnog. ćirilici Никола I Петровић Његош; Njeguši, Crna Gora, 19. listopada 1841. – Antibes, Francuska, 1. ožujka 1921.), sedmi i posljednji državni poglavar iz crnogorske dinastije Njegoš.
Crna Gora i Nikola I. Petrović Njegoš · Kraljevina Crna Gora i Nikola I. Petrović Njegoš ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Crna Gora i Osmansko Carstvo · Kraljevina Crna Gora i Osmansko Carstvo ·
Pljevlja
Pljevlja (nekadašnji naziv Taslidža) su grad i općina na sjeveru Crne Gore, blizu granice sa Srbijom i BiH.
Crna Gora i Pljevlja · Kraljevina Crna Gora i Pljevlja ·
Podgorička skupština
Novosadskom skupštinom 25. studenoga 1918. priključeni su joj Baranja, Bačka i Banat. Podgoričkom skupštinom 26. studenoga priključena joj je Kraljevina Crna Gora. Velika narodna skupština srpskog naroda u Crnoj Gori (srpska ćirilica: Велика народна скупштина српског народа у Црној Гори), poznatija pod skraćenim nazivom Podgorička skupština (srpska ćirilica: Подгоричка скупштина), bila je skupština s posebnom svrhom u Kraljevini Crnoj Gori koja je zasjedala od 24.
Crna Gora i Podgorička skupština · Kraljevina Crna Gora i Podgorička skupština ·
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Crna Gora i Podgorica · Kraljevina Crna Gora i Podgorica ·
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Crna Gora i Pravoslavlje · Kraljevina Crna Gora i Pravoslavlje ·
Prvi balkanski rat
Prvi balkanski rat (listopad 1912. – svibanj 1913.) je vođen između Srbije, Bugarske, Grčke i Crne Gore na jednoj strani i Osmanskog carstva (Turske) na drugoj strani.
Crna Gora i Prvi balkanski rat · Kraljevina Crna Gora i Prvi balkanski rat ·
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Crna Gora i Rusko Carstvo · Kraljevina Crna Gora i Rusko Carstvo ·
Skadar
Skadarskih "5 heroja" Panorama Skadra Skadar (albanski Shkodër ili Shkodra) je grad na sjeverozapadu Albanije, na obali Skadarskog jezera.
Crna Gora i Skadar · Kraljevina Crna Gora i Skadar ·
Skadarsko jezero
Skadarsko jezero je najveće jezero Balkanskog poluotoka.
Crna Gora i Skadarsko jezero · Kraljevina Crna Gora i Skadarsko jezero ·
Ulcinj
Ulcinj (na crnogor. ćiril. Улцињ, albanski: Ulqini, talijanski: Dulcigno) u Crnoj Gori, najjužniji grad i općina na crnogorskom primorju.
Crna Gora i Ulcinj · Kraljevina Crna Gora i Ulcinj ·
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Crna Gora i Ustav · Kraljevina Crna Gora i Ustav ·
1852.
Bez opisa.
1852. i Crna Gora · 1852. i Kraljevina Crna Gora ·
1878.
Bez opisa.
1878. i Crna Gora · 1878. i Kraljevina Crna Gora ·
1879.
Bez opisa.
1879. i Crna Gora · 1879. i Kraljevina Crna Gora ·
1905.
Bez opisa.
1905. i Crna Gora · 1905. i Kraljevina Crna Gora ·
1906.
Bez opisa.
1906. i Crna Gora · 1906. i Kraljevina Crna Gora ·
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Crna Gora i Kraljevina Crna Gora imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Crna Gora i Kraljevina Crna Gora
Usporedba između Crna Gora i Kraljevina Crna Gora
Crna Gora ima 286 odnose, a Kraljevina Crna Gora ima 285. Kao što im je zajedničko 49, Jaccard indeks 8.58% = 49 / (286 + 285).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Crna Gora i Kraljevina Crna Gora. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: