Sličnosti između Crna Gora i Crnogorsko primorje
Crna Gora i Crnogorsko primorje imaju 34 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Albanci, Bar (grad), Berlinski kongres, Bijelo Polje, Bošnjaci, Boka kotorska, Budva, Cetinje, Crnogorci, Crnogorski jezik, Crnojevića država, Dukljansko Kraljevstvo, Grad, Herceg Novi, Hrvati, Jadransko more, Kolašin, Kotor, Kraljevina Crna Gora, Lovćen, Mojkovac, Muslimani (narod), Općina, Orjen, Podgorica, Srbi, Srbija, Tivat, Ulcinj, Zetska država, ..., 1797., 1813., 1878., 2011.. Proširite indeks (4 više) »
Albanci
Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.
Albanci i Crna Gora · Albanci i Crnogorsko primorje ·
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Bar (grad) i Crna Gora · Bar (grad) i Crnogorsko primorje ·
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Berlinski kongres i Crna Gora · Berlinski kongres i Crnogorsko primorje ·
Bijelo Polje
Bijelo Polje, grad na sjeveroistoku Crne Gore.
Bijelo Polje i Crna Gora · Bijelo Polje i Crnogorsko primorje ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Bošnjaci i Crna Gora · Bošnjaci i Crnogorsko primorje ·
Boka kotorska
Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.
Boka kotorska i Crna Gora · Boka kotorska i Crnogorsko primorje ·
Budva
Budva (crnogor. ćiril. Будва, tal. Budua) je grad i općina na Crnogorskom primorju, Crna Gora.
Budva i Crna Gora · Budva i Crnogorsko primorje ·
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Cetinje i Crna Gora · Cetinje i Crnogorsko primorje ·
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Crna Gora i Crnogorci · Crnogorci i Crnogorsko primorje ·
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Crna Gora i Crnogorski jezik · Crnogorski jezik i Crnogorsko primorje ·
Crnojevića država
Ivan Crnojević, Gospodar Crne Gore'' Crnojevića država, treća povijesna crnogorska država, je postojala od 1451. do najkasnije 1498. godine.
Crna Gora i Crnojevića država · Crnogorsko primorje i Crnojevića država ·
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Crna Gora i Dukljansko Kraljevstvo · Crnogorsko primorje i Dukljansko Kraljevstvo ·
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Crna Gora i Grad · Crnogorsko primorje i Grad ·
Herceg Novi
Herceg Novi (crnogor. ćiril. Херцег Нови, tal. Castelnuovo di Cattaro) je grad i općina na Crnogorskom primorju – Boki kotorskoj, Crna Gora.
Crna Gora i Herceg Novi · Crnogorsko primorje i Herceg Novi ·
Hrvati
Bez opisa.
Crna Gora i Hrvati · Crnogorsko primorje i Hrvati ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Crna Gora i Jadransko more · Crnogorsko primorje i Jadransko more ·
Kolašin
Kolašin je grad i općina u Crnoj Gori, na rijeci Tari, središte zimskog turizma.
Crna Gora i Kolašin · Crnogorsko primorje i Kolašin ·
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Crna Gora i Kotor · Crnogorsko primorje i Kotor ·
Kraljevina Crna Gora
Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.
Crna Gora i Kraljevina Crna Gora · Crnogorsko primorje i Kraljevina Crna Gora ·
Lovćen
Njegošev mauzolej Lovćen je najznamenitija planina u Crnoj Gori.
Crna Gora i Lovćen · Crnogorsko primorje i Lovćen ·
Mojkovac
Mojkovac na crnogor. ćiril. Мојковац je općina i gradić na sjeveru Crne Gore na rijeci Tari.
Crna Gora i Mojkovac · Crnogorsko primorje i Mojkovac ·
Muslimani (narod)
Muslimani (narod), južnoslavenski narod, konstitutivan u SFRJ od 1971. godine.
Crna Gora i Muslimani (narod) · Crnogorsko primorje i Muslimani (narod) ·
Općina
Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.
Crna Gora i Općina · Crnogorsko primorje i Općina ·
Orjen
Orjen je planina na granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore, sjeverozapadno od Boke kotorske.
Crna Gora i Orjen · Crnogorsko primorje i Orjen ·
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Crna Gora i Podgorica · Crnogorsko primorje i Podgorica ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Crna Gora i Srbi · Crnogorsko primorje i Srbi ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Crna Gora i Srbija · Crnogorsko primorje i Srbija ·
Tivat
Tivat (crnogor. ćiril. Тиват, tal. Teodo) je gradić i središte općine u Crnogorskom primorju - Boki kotorskoj, Crna Gora.
Crna Gora i Tivat · Crnogorsko primorje i Tivat ·
Ulcinj
Ulcinj (na crnogor. ćiril. Улцињ, albanski: Ulqini, talijanski: Dulcigno) u Crnoj Gori, najjužniji grad i općina na crnogorskom primorju.
Crna Gora i Ulcinj · Crnogorsko primorje i Ulcinj ·
Zetska država
'''Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Zeta je srednjovjekovna crnogorska država koju je osamostalila i njome upravljala dinastija Balšića.
Crna Gora i Zetska država · Crnogorsko primorje i Zetska država ·
1797.
Bez opisa.
1797. i Crna Gora · 1797. i Crnogorsko primorje ·
1813.
Bez opisa.
1813. i Crna Gora · 1813. i Crnogorsko primorje ·
1878.
Bez opisa.
1878. i Crna Gora · 1878. i Crnogorsko primorje ·
2011.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Crna Gora i Crnogorsko primorje imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Crna Gora i Crnogorsko primorje
Usporedba između Crna Gora i Crnogorsko primorje
Crna Gora ima 286 odnose, a Crnogorsko primorje ima 66. Kao što im je zajedničko 34, Jaccard indeks 9.66% = 34 / (286 + 66).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Crna Gora i Crnogorsko primorje. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: