Brže od pregledniku!Sličnosti između Crnogorska povijest i Crnogorski jezik
Crnogorska povijest i Crnogorski jezik imaju 51 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Đurađ Crnojević, Bar (grad), Cetinje, Crna Gora, Crnogorci, Crnogorska plemena, Dragoje Živković, Dukljansko Kraljevstvo, Europa, Francuska, Herceg Novi, Hrvati, Južni Slaveni, Kršćanstvo, Kuči, Lovćen, Milo Đukanović, Nikšić, Nikola I. Petrović Njegoš, Perast, Petar II. Petrović Njegoš, Petrović Njegoš (crnogorska dinastija), Podgorica, Prvi svjetski rat, Savezna Republika Jugoslavija, Skadar, Slavenski jezici, Socijalistička Republika Crna Gora, Srbi, Srpskohrvatski jezik, ..., Sud, Sveti Petar Cetinjski, Ustav, Ustav Knjaževine Crne Gore, Velika Srbija, Zetska država, 12. stoljeće, 15. stoljeće, 18. stoljeće, 1813., 1820., 1856., 1905., 1944., 1963., 1974., 1990-ih, 1992., 2003., 2006., 9. stoljeće. Proširite indeks (21 više) »
Đurađ Crnojević
Đurađ Crnojević, crnogorski vladar između 1490. i 1496. godine, najstariji sin i nasljednik Ivana Crnojevića.
Crnogorska povijest i Đurađ Crnojević · Crnogorski jezik i Đurađ Crnojević ·
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Bar (grad) i Crnogorska povijest · Bar (grad) i Crnogorski jezik ·
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Cetinje i Crnogorska povijest · Cetinje i Crnogorski jezik ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Crnogorska povijest · Crna Gora i Crnogorski jezik ·
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Crnogorci i Crnogorska povijest · Crnogorci i Crnogorski jezik ·
Crnogorska plemena
'''Nacionalni i državni barjak Crnogoraca''' Popis crnogorskih plemena obuhvaća i ona plemena čija unutarnja formacija nije do kraja profilirana.
Crnogorska plemena i Crnogorska povijest · Crnogorska plemena i Crnogorski jezik ·
Dragoje Živković
Naslovnica prva dva toma ''Istorije crnogorskog naroda'' dr. Dragoja Živkovića Dragoje Živkovic (Cuce, Crna Gora, 1927. – Cetinje, 1994.), crnogorski povjesničar, doktor znanosti.
Crnogorska povijest i Dragoje Živković · Crnogorski jezik i Dragoje Živković ·
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Crnogorska povijest i Dukljansko Kraljevstvo · Crnogorski jezik i Dukljansko Kraljevstvo ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Crnogorska povijest i Europa · Crnogorski jezik i Europa ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Crnogorska povijest i Francuska · Crnogorski jezik i Francuska ·
Herceg Novi
Herceg Novi (crnogor. ćiril. Херцег Нови, tal. Castelnuovo di Cattaro) je grad i općina na Crnogorskom primorju – Boki kotorskoj, Crna Gora.
Crnogorska povijest i Herceg Novi · Crnogorski jezik i Herceg Novi ·
Hrvati
Bez opisa.
Crnogorska povijest i Hrvati · Crnogorski jezik i Hrvati ·
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Crnogorska povijest i Južni Slaveni · Crnogorski jezik i Južni Slaveni ·
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Crnogorska povijest i Kršćanstvo · Crnogorski jezik i Kršćanstvo ·
Kuči
Kuči su crnogorsko-brdsko pleme podijeljeno u tri oblasti: Starokuči, Novokuči (općenito: Drekalovići) i Zatrijebčani.
Crnogorska povijest i Kuči · Crnogorski jezik i Kuči ·
Lovćen
Njegošev mauzolej Lovćen je najznamenitija planina u Crnoj Gori.
Crnogorska povijest i Lovćen · Crnogorski jezik i Lovćen ·
Milo Đukanović
Milo Đukanović (Nikšić, Crna Gora, 15. veljače 1962.), crnogorski političar.
Crnogorska povijest i Milo Đukanović · Crnogorski jezik i Milo Đukanović ·
Nikšić
Nikšić je grad u Crnoj Gori.
Crnogorska povijest i Nikšić · Crnogorski jezik i Nikšić ·
Nikola I. Petrović Njegoš
Nikola I. Petrović (na crnog. ćirilici Никола I Петровић Његош; Njeguši, Crna Gora, 19. listopada 1841. – Antibes, Francuska, 1. ožujka 1921.), sedmi i posljednji državni poglavar iz crnogorske dinastije Njegoš.
Crnogorska povijest i Nikola I. Petrović Njegoš · Crnogorski jezik i Nikola I. Petrović Njegoš ·
Perast
Perast (talijanski: Perasto) je malo primorsko naselje u crnogorskoj općini Kotor.
Crnogorska povijest i Perast · Crnogorski jezik i Perast ·
Petar II. Petrović Njegoš
Petar II.
Crnogorska povijest i Petar II. Petrović Njegoš · Crnogorski jezik i Petar II. Petrović Njegoš ·
Petrović Njegoš (crnogorska dinastija)
Petar I. Petrović Njegoš (''sv. Petar Cetinjski'') Petar II. Petrović Njegoš Petrovići Njegoši (crnog.ćiril.: Петровићи Његоши), vladajuća dinastija Crne Gore od 1696. do 1918. godine.
Crnogorska povijest i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) · Crnogorski jezik i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Crnogorska povijest i Podgorica · Crnogorski jezik i Podgorica ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Crnogorska povijest i Prvi svjetski rat · Crnogorski jezik i Prvi svjetski rat ·
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Crnogorska povijest i Savezna Republika Jugoslavija · Crnogorski jezik i Savezna Republika Jugoslavija ·
Skadar
Skadarskih "5 heroja" Panorama Skadra Skadar (albanski Shkodër ili Shkodra) je grad na sjeverozapadu Albanije, na obali Skadarskog jezera.
Crnogorska povijest i Skadar · Crnogorski jezik i Skadar ·
Slavenski jezici
Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.
Crnogorska povijest i Slavenski jezici · Crnogorski jezik i Slavenski jezici ·
Socijalistička Republika Crna Gora
Zastava SR Crne Gore Socijalistička Republika Crna Gora (SR Crna Gora, SRCG) bila je jedna od 6 republika u sastavu Jugoslavije.
Crnogorska povijest i Socijalistička Republika Crna Gora · Crnogorski jezik i Socijalistička Republika Crna Gora ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Crnogorska povijest i Srbi · Crnogorski jezik i Srbi ·
Srpskohrvatski jezik
Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.
Crnogorska povijest i Srpskohrvatski jezik · Crnogorski jezik i Srpskohrvatski jezik ·
Sud
Vrhovni sud u Zagrebu Rijeci iz 1906. godine Sudovi su tijela državne vlasti koja sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno u okviru djelokruga i nadležnosti određene zakonom.
Crnogorska povijest i Sud · Crnogorski jezik i Sud ·
Sveti Petar Cetinjski
Petar I. Petrović Njegoš (na crnogor. ćiril. Петар I. Петровић), kanoniziran kao Sveti Petar Cetinjski (na crnogor. ćiril. Свети Петар Цетињски; Njeguši, 8. studenog 1748. - Cetinje, 31. listopada 1830.), crnogorski svjetovni poglavar od 1782. te poglavar Cetinjske Mitropolije od 1784. do 1830. Smatra se utemeljiteljem moderne Crne Gore.
Crnogorska povijest i Sveti Petar Cetinjski · Crnogorski jezik i Sveti Petar Cetinjski ·
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Crnogorska povijest i Ustav · Crnogorski jezik i Ustav ·
Ustav Knjaževine Crne Gore
Članak 40. Ustava Knjaževine Crne Gore iz 1905.''' Ustav Knjaževine Crne Gore (hrv. Kneževine) je donesen 19. prosinca 1905. kao prvi ustav u povijesti Crne Gore a bio je važeći i nakon što je 28. kolovoza 1910. proglašena Kraljevina Crna Gora.
Crnogorska povijest i Ustav Knjaževine Crne Gore · Crnogorski jezik i Ustav Knjaževine Crne Gore ·
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Crnogorska povijest i Velika Srbija · Crnogorski jezik i Velika Srbija ·
Zetska država
'''Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Zeta je srednjovjekovna crnogorska država koju je osamostalila i njome upravljala dinastija Balšića.
Crnogorska povijest i Zetska država · Crnogorski jezik i Zetska država ·
12. stoljeće
Bez opisa.
12. stoljeće i Crnogorska povijest · 12. stoljeće i Crnogorski jezik ·
15. stoljeće
Bez opisa.
15. stoljeće i Crnogorska povijest · 15. stoljeće i Crnogorski jezik ·
18. stoljeće
Bez opisa.
18. stoljeće i Crnogorska povijest · 18. stoljeće i Crnogorski jezik ·
1813.
Bez opisa.
1813. i Crnogorska povijest · 1813. i Crnogorski jezik ·
1820.
Bez opisa.
1820. i Crnogorska povijest · 1820. i Crnogorski jezik ·
1856.
Bez opisa.
1856. i Crnogorska povijest · 1856. i Crnogorski jezik ·
1905.
Bez opisa.
1905. i Crnogorska povijest · 1905. i Crnogorski jezik ·
1944.
Bez opisa.
1944. i Crnogorska povijest · 1944. i Crnogorski jezik ·
1963.
Bez opisa.
1963. i Crnogorska povijest · 1963. i Crnogorski jezik ·
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
1974. i Crnogorska povijest · 1974. i Crnogorski jezik ·
1990-ih
Bez opisa.
1990-ih i Crnogorska povijest · 1990-ih i Crnogorski jezik ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Crnogorska povijest · 1992. i Crnogorski jezik ·
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
2003. i Crnogorska povijest · 2003. i Crnogorski jezik ·
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
2006. i Crnogorska povijest · 2006. i Crnogorski jezik ·
9. stoljeće
Bez opisa.
9. stoljeće i Crnogorska povijest · 9. stoljeće i Crnogorski jezik ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Crnogorska povijest i Crnogorski jezik imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Crnogorska povijest i Crnogorski jezik
Usporedba između Crnogorska povijest i Crnogorski jezik
Crnogorska povijest ima 474 odnose, a Crnogorski jezik ima 256. Kao što im je zajedničko 51, Jaccard indeks 6.99% = 51 / (474 + 256).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Crnogorska povijest i Crnogorski jezik. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
