Brže od pregledniku!Sličnosti između Crnogorska povijest i Ljetopis popa Dukljanina
Crnogorska povijest i Ljetopis popa Dukljanina imaju 43 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bar (grad), Barska nadbiskupija, Bitka kod Bara, Bizant, Bodin, Bugarska, Carigrad, Crna Gora, Crvena Hrvatska, Dinastija, Dubrovnik, Dukljani, Dukljanska crkva, Dukljansko Kraljevstvo, Hrvati, Južni Slaveni, Konavle, Konstantin VII. Porfirogenet, Kosara, Kralj, Kršćanstvo, Kronika, Latinski jezik, Legenda, Mihailo, Miroslavljevo evanđelje, Nadbiskup, O upravljanju Carstvom, Povijest, Prevalitana, ..., Raška, Slaveni, Slavenski jezici, Srednji vijek, Stefan Nemanja, Sv. Ivan Vladimir, Vojislavljevići, 10. stoljeće, 1042., 1078., 11. stoljeće, 12. stoljeće, 17. stoljeće. Proširite indeks (13 više) »
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Bar (grad) i Crnogorska povijest · Bar (grad) i Ljetopis popa Dukljanina ·
Barska nadbiskupija
Barska nadbiskupija je nadbiskupija u Crnoj Gori.
Barska nadbiskupija i Crnogorska povijest · Barska nadbiskupija i Ljetopis popa Dukljanina ·
Bitka kod Bara
* Bitka kod Bara 6. – 7. listopada 1042.
Bitka kod Bara i Crnogorska povijest · Bitka kod Bara i Ljetopis popa Dukljanina ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Crnogorska povijest · Bizant i Ljetopis popa Dukljanina ·
Bodin
Bodin (cnr. Бодин), također u povijesnim izvorima i Konstantin Bodin (grč. Κωνσταντίνος Βοδινός, lat. Bodinus-Constantin Bodinus, bug. Константин Бодин), iz dinastije Vojislavljevića, jedan od najznačajnijih vladara u crnogorskoj nacionalnoj povijesti, vladao Dukljanskim kraljevstvom od 1082. do 1099. godine.
Bodin i Crnogorska povijest · Bodin i Ljetopis popa Dukljanina ·
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Bugarska i Crnogorska povijest · Bugarska i Ljetopis popa Dukljanina ·
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Carigrad i Crnogorska povijest · Carigrad i Ljetopis popa Dukljanina ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Crnogorska povijest · Crna Gora i Ljetopis popa Dukljanina ·
Crvena Hrvatska
Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.
Crnogorska povijest i Crvena Hrvatska · Crvena Hrvatska i Ljetopis popa Dukljanina ·
Dinastija
Dinastija je naziv za niz članova iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.
Crnogorska povijest i Dinastija · Dinastija i Ljetopis popa Dukljanina ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Crnogorska povijest i Dubrovnik · Dubrovnik i Ljetopis popa Dukljanina ·
Dukljani
Dukljani (na crnogor. ćiril. Дукљани), također i Dioklićani - Диоклићани, u grčkim povijesnim izvorima Διοχλείς ili Διοκλητιανοί, lat. Dioclenses su slavensko i/ili slavenizirano stanovništvo Duklje, prve crnogorske države, predci suvremenih Crnogoraca i drugih naroda koji žive na području Crne Gore.
Crnogorska povijest i Dukljani · Dukljani i Ljetopis popa Dukljanina ·
Dukljanska crkva
Dukljanska crkva (lat. Dioclitana ecclesia), Dukljanska nadbiskupija (lat. Dioecesis Docleensis) ili Arhiepiskopija Dukljanske crkve (Archiepiscopatus Dioclitanae ecclesiae) bila je rimokatolička nadbiskupija u Crnoj Gori.
Crnogorska povijest i Dukljanska crkva · Dukljanska crkva i Ljetopis popa Dukljanina ·
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Crnogorska povijest i Dukljansko Kraljevstvo · Dukljansko Kraljevstvo i Ljetopis popa Dukljanina ·
Hrvati
Bez opisa.
Crnogorska povijest i Hrvati · Hrvati i Ljetopis popa Dukljanina ·
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Crnogorska povijest i Južni Slaveni · Južni Slaveni i Ljetopis popa Dukljanina ·
Konavle
Konavle su općina u Hrvatskoj.
Crnogorska povijest i Konavle · Konavle i Ljetopis popa Dukljanina ·
Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin VII.
Crnogorska povijest i Konstantin VII. Porfirogenet · Konstantin VII. Porfirogenet i Ljetopis popa Dukljanina ·
Kosara
Kosara ili Teodora Kosara (bug. Теодора Косарa), bugarska princeza i dukljanska kneginja.
Crnogorska povijest i Kosara · Kosara i Ljetopis popa Dukljanina ·
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Crnogorska povijest i Kralj · Kralj i Ljetopis popa Dukljanina ·
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Crnogorska povijest i Kršćanstvo · Kršćanstvo i Ljetopis popa Dukljanina ·
Kronika
Kronika (grčki: khrónos - vrijeme) je riječ koja je u hrvatski jezik došla iz grčkog jezika.
Crnogorska povijest i Kronika · Kronika i Ljetopis popa Dukljanina ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Crnogorska povijest i Latinski jezik · Latinski jezik i Ljetopis popa Dukljanina ·
Legenda
Legenda (lat. ono što se ima pročitati, štivo) u srednjem vijeku, pobožno štivo, najčešće životopis nekog sveca, koji se čitao u crkvi ili samostanskoj blagovaonici za vrijeme jela (u našim krajevima takvi su se tekstovi obično nazivali čtenija, čtenja, štenja). Kao književna vrsta legenda je pripovijest u prozi ili stihovima, u kojoj je tema povijesno-biografskih podataka (ili elemenata s historijskom namjenom) isprepletena fantastičnim (basnoslovnim, natprirodnim, pustolovnim) pojedinostima.
Crnogorska povijest i Legenda · Legenda i Ljetopis popa Dukljanina ·
Mihailo
Mihailo (crn. Михаило), prvotni kralj u crnogorskoj povijesti, poglavar dukljanske države iz dinastije Vojislavljevića od 1046. do 1081. godine.
Crnogorska povijest i Mihailo · Ljetopis popa Dukljanina i Mihailo ·
Miroslavljevo evanđelje
Miroslavljevo evanđelje iluminirani je rukopis napisan za humskoga kneza Miroslava, potkraj 12.
Crnogorska povijest i Miroslavljevo evanđelje · Ljetopis popa Dukljanina i Miroslavljevo evanđelje ·
Nadbiskup
Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.
Crnogorska povijest i Nadbiskup · Ljetopis popa Dukljanina i Nadbiskup ·
O upravljanju Carstvom
O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.
Crnogorska povijest i O upravljanju Carstvom · Ljetopis popa Dukljanina i O upravljanju Carstvom ·
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Crnogorska povijest i Povijest · Ljetopis popa Dukljanina i Povijest ·
Prevalitana
'''Rimska provincija Prevalis, 4. stoljeće''' Prevalis (lat. i Prevalitana), provincija Rimskog carstva, obuhvaćala je teritorij najvećeg dijela suvremene Crne Gore i dijela Albanije.
Crnogorska povijest i Prevalitana · Ljetopis popa Dukljanina i Prevalitana ·
Raška
* Raška (država), srednjovjekovna srpska država.
Crnogorska povijest i Raška · Ljetopis popa Dukljanina i Raška ·
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Crnogorska povijest i Slaveni · Ljetopis popa Dukljanina i Slaveni ·
Slavenski jezici
Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.
Crnogorska povijest i Slavenski jezici · Ljetopis popa Dukljanina i Slavenski jezici ·
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Crnogorska povijest i Srednji vijek · Ljetopis popa Dukljanina i Srednji vijek ·
Stefan Nemanja
Stefan Nemanja (crkvenoslavenski: Стѣфань, srpski: Стефан Немања), crkveno ime sveti Simeon, Ribnica (Podgorica), današnja Crna Gora, 1113. - Hilandar, današnja Grčka, 13. veljače 1199.), bio je veliki župan raški 1166. – 1196., rodonačelnik srpske kraljevske loze Nemanjića.
Crnogorska povijest i Stefan Nemanja · Ljetopis popa Dukljanina i Stefan Nemanja ·
Sv. Ivan Vladimir
Pravoslavna katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru Sveti Ivan Vladimir, na crnogorskoj ćirilici Свети Владимир, poznat i kao Sveti Jovan Vladimir i Sveti Vladimir Dukljanski (na grč. Ἰωάννης ὁ Βλαδίμηρος – Iōannīs o Vladimīros; alb. Shën Gjon Vladimir; srp. i mak. Јован Владимир; bug. Иван Владимир – Йоан Владимир) dukljanski je knez, crnogorski svetac, štovan ne samo među Crnogorcima, već i diljem Jugoistočne Europe te katolicima i muslimanima u Crnoj Gori. Moći Sv. Vladimira se sada nalaze u Tirani pod zaštitom autokefalne Albanske pravoslavne crkve. U vrelima se je prvo spominjao kao sv. Vladimir. Nakon što je 1381. godine albanski plemić Karlo Topija obnovio crkvu sv. Ivana Krstitelja u Elbasanu kamo su pohranjene relikvije sv. Vladimira, sv. Vladimir spominje se i kao sv. Ivan Vladimir.
Crnogorska povijest i Sv. Ivan Vladimir · Ljetopis popa Dukljanina i Sv. Ivan Vladimir ·
Vojislavljevići
''Grb Duklje'' Vojislavljevići (crnog. ćiril. Војислављевићи) su crnogorska narodna dinastija, vladari Dukljanskoga kraljevstva od sredine 10. st do konca 12. st.
Crnogorska povijest i Vojislavljevići · Ljetopis popa Dukljanina i Vojislavljevići ·
10. stoljeće
Bez opisa.
10. stoljeće i Crnogorska povijest · 10. stoljeće i Ljetopis popa Dukljanina ·
1042.
Bez opisa.
1042. i Crnogorska povijest · 1042. i Ljetopis popa Dukljanina ·
1078.
Bez opisa.
1078. i Crnogorska povijest · 1078. i Ljetopis popa Dukljanina ·
11. stoljeće
Bez opisa.
11. stoljeće i Crnogorska povijest · 11. stoljeće i Ljetopis popa Dukljanina ·
12. stoljeće
Bez opisa.
12. stoljeće i Crnogorska povijest · 12. stoljeće i Ljetopis popa Dukljanina ·
17. stoljeće
Bez opisa.
17. stoljeće i Crnogorska povijest · 17. stoljeće i Ljetopis popa Dukljanina ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Crnogorska povijest i Ljetopis popa Dukljanina imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Crnogorska povijest i Ljetopis popa Dukljanina
Usporedba između Crnogorska povijest i Ljetopis popa Dukljanina
Crnogorska povijest ima 474 odnose, a Ljetopis popa Dukljanina ima 151. Kao što im je zajedničko 43, Jaccard indeks 6.88% = 43 / (474 + 151).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Crnogorska povijest i Ljetopis popa Dukljanina. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
