Brže od pregledniku!Sličnosti između Crnogorska povijest i Vojislavljevići
Crnogorska povijest i Vojislavljevići imaju 37 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Albanija, Bizant, Bodin, Bosna, Carigrad, Crnogorski jezik, Crvena Hrvatska, Dukljansko Kraljevstvo, Grgur VII., Južni Slaveni, Katolička Crkva, Knez, Kotor, Kralj, Ljetopis popa Dukljanina, Mihailo, Mihailo III., dukljanski knez, Neretva, Papa, Prevalitana, Raška, Rim, Rimsko Carstvo, Sjever, Skadar, Skadarsko jezero, Srbi, Stefan Nemanja, Vojislav, 10. stoljeće, ..., 1042., 1043., 1078., 11. stoljeće, 1185., 1186., 12. stoljeće. Proširite indeks (7 više) »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Albanija i Crnogorska povijest · Albanija i Vojislavljevići ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Crnogorska povijest · Bizant i Vojislavljevići ·
Bodin
Bodin (cnr. Бодин), također u povijesnim izvorima i Konstantin Bodin (grč. Κωνσταντίνος Βοδινός, lat. Bodinus-Constantin Bodinus, bug. Константин Бодин), iz dinastije Vojislavljevića, jedan od najznačajnijih vladara u crnogorskoj nacionalnoj povijesti, vladao Dukljanskim kraljevstvom od 1082. do 1099. godine.
Bodin i Crnogorska povijest · Bodin i Vojislavljevići ·
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Bosna i Crnogorska povijest · Bosna i Vojislavljevići ·
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Carigrad i Crnogorska povijest · Carigrad i Vojislavljevići ·
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Crnogorska povijest i Crnogorski jezik · Crnogorski jezik i Vojislavljevići ·
Crvena Hrvatska
Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.
Crnogorska povijest i Crvena Hrvatska · Crvena Hrvatska i Vojislavljevići ·
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Crnogorska povijest i Dukljansko Kraljevstvo · Dukljansko Kraljevstvo i Vojislavljevići ·
Grgur VII.
Grgur VII. (Sovana, tada Soana, oko 1020. – Salerno, 25. svibnja 1085.), poznat i kao Hildebrand iz Soane bio je papa od 22. travnja 1073. godine, pa sve do svoje smrti.
Crnogorska povijest i Grgur VII. · Grgur VII. i Vojislavljevići ·
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Crnogorska povijest i Južni Slaveni · Južni Slaveni i Vojislavljevići ·
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Crnogorska povijest i Katolička Crkva · Katolička Crkva i Vojislavljevići ·
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Crnogorska povijest i Knez · Knez i Vojislavljevići ·
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Crnogorska povijest i Kotor · Kotor i Vojislavljevići ·
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Crnogorska povijest i Kralj · Kralj i Vojislavljevići ·
Ljetopis popa Dukljanina
Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.
Crnogorska povijest i Ljetopis popa Dukljanina · Ljetopis popa Dukljanina i Vojislavljevići ·
Mihailo
Mihailo (crn. Михаило), prvotni kralj u crnogorskoj povijesti, poglavar dukljanske države iz dinastije Vojislavljevića od 1046. do 1081. godine.
Crnogorska povijest i Mihailo · Mihailo i Vojislavljevići ·
Mihailo III., dukljanski knez
Mihailo III. dukljanski knez, vladar iz dinastije Vojislavljevića, na dukljanskom prijestolju od 1163. do 1186. godine.
Crnogorska povijest i Mihailo III., dukljanski knez · Mihailo III., dukljanski knez i Vojislavljevići ·
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Crnogorska povijest i Neretva · Neretva i Vojislavljevići ·
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Crnogorska povijest i Papa · Papa i Vojislavljevići ·
Prevalitana
'''Rimska provincija Prevalis, 4. stoljeće''' Prevalis (lat. i Prevalitana), provincija Rimskog carstva, obuhvaćala je teritorij najvećeg dijela suvremene Crne Gore i dijela Albanije.
Crnogorska povijest i Prevalitana · Prevalitana i Vojislavljevići ·
Raška
* Raška (država), srednjovjekovna srpska država.
Crnogorska povijest i Raška · Raška i Vojislavljevići ·
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Crnogorska povijest i Rim · Rim i Vojislavljevići ·
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Crnogorska povijest i Rimsko Carstvo · Rimsko Carstvo i Vojislavljevići ·
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Crnogorska povijest i Sjever · Sjever i Vojislavljevići ·
Skadar
Skadarskih "5 heroja" Panorama Skadra Skadar (albanski Shkodër ili Shkodra) je grad na sjeverozapadu Albanije, na obali Skadarskog jezera.
Crnogorska povijest i Skadar · Skadar i Vojislavljevići ·
Skadarsko jezero
Skadarsko jezero je najveće jezero Balkanskog poluotoka.
Crnogorska povijest i Skadarsko jezero · Skadarsko jezero i Vojislavljevići ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Crnogorska povijest i Srbi · Srbi i Vojislavljevići ·
Stefan Nemanja
Stefan Nemanja (crkvenoslavenski: Стѣфань, srpski: Стефан Немања), crkveno ime sveti Simeon, Ribnica (Podgorica), današnja Crna Gora, 1113. - Hilandar, današnja Grčka, 13. veljače 1199.), bio je veliki župan raški 1166. – 1196., rodonačelnik srpske kraljevske loze Nemanjića.
Crnogorska povijest i Stefan Nemanja · Stefan Nemanja i Vojislavljevići ·
Vojislav
Vojislav, na crnogor. ćiril. Војислав, također se spominje i kao Stefan Vojislav i Dobroslav i Vojislav Dukljanin, grč. Βοϊσθλάβος ὁ Διοκλητιανός, dukljanski knez, sredinom 11. st. utemeljitelj je prve crnogorske povijesne dinastije Vojislavljevića.
Crnogorska povijest i Vojislav · Vojislav i Vojislavljevići ·
10. stoljeće
Bez opisa.
10. stoljeće i Crnogorska povijest · 10. stoljeće i Vojislavljevići ·
1042.
Bez opisa.
1042. i Crnogorska povijest · 1042. i Vojislavljevići ·
1043.
Bez opisa.
1043. i Crnogorska povijest · 1043. i Vojislavljevići ·
1078.
Bez opisa.
1078. i Crnogorska povijest · 1078. i Vojislavljevići ·
11. stoljeće
Bez opisa.
11. stoljeće i Crnogorska povijest · 11. stoljeće i Vojislavljevići ·
1185.
Bez opisa.
1185. i Crnogorska povijest · 1185. i Vojislavljevići ·
1186.
Bez opisa.
1186. i Crnogorska povijest · 1186. i Vojislavljevići ·
12. stoljeće
Bez opisa.
12. stoljeće i Crnogorska povijest · 12. stoljeće i Vojislavljevići ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Crnogorska povijest i Vojislavljevići imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Crnogorska povijest i Vojislavljevići
Usporedba između Crnogorska povijest i Vojislavljevići
Crnogorska povijest ima 474 odnose, a Vojislavljevići ima 72. Kao što im je zajedničko 37, Jaccard indeks 6.78% = 37 / (474 + 72).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Crnogorska povijest i Vojislavljevići. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
