Sličnosti između Crnogorska povijest i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija)
Crnogorska povijest i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) imaju 54 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Arsenije Plamenac, Austro-Ugarska, Autokefalna Crkva, Balšići, Bosna i Hercegovina, Cetinje, Crna Gora, Crnogorci, Crnogorska pravoslavna Crkva, Crnogorski jezik, Crnojevići, Danilo I. Petrović Njegoš, Danilo Petrović Njegoš, Dinastija, Država, Episkop (pravoslavlje), Francuska, Gospodar (crnogorska vladarska titula), Italija, Ivan Crnojević, Knez, Knjaz, Kralj, Kraljevina Crna Gora, Kraljevina Jugoslavija, Legenda, Lovćen, Metropolit, Nikola I. Petrović Njegoš, Petar II. Petrović Njegoš, ..., Podgorička skupština, Podgorica, Poglavar države, Prvi svjetski rat, Sava Petrović Njegoš, Slaveni, Srbija, Sveti Petar Cetinjski, Vasilije Petrović Njegoš, Vojislavljevići, 10. stoljeće, 12. stoljeće, 14. stoljeće, 15. stoljeće, 1696., 1735., 1766., 1830., 1852., 1860., 1910., 1916., 1918., 1921.. Proširite indeks (24 više) »
Arsenije Plamenac
Arsenije Plamenac, na crnogor. ćiril. Арсеније Пламенац, mitropolit, poglavar Crnogorske pravoslavne Crkve i vladar Crne Gore od 1781. do 1784. godine.
Arsenije Plamenac i Crnogorska povijest · Arsenije Plamenac i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Crnogorska povijest · Austro-Ugarska i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Autokefalna Crkva
Autokefalna Crkva (''grč.'' autos.
Autokefalna Crkva i Crnogorska povijest · Autokefalna Crkva i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Balšići
Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Balšići (cnr. Балшићи) su crnogorska dinastija.
Balšići i Crnogorska povijest · Balšići i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Crnogorska povijest · Bosna i Hercegovina i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Cetinje i Crnogorska povijest · Cetinje i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Crnogorska povijest · Crna Gora i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Crnogorci i Crnogorska povijest · Crnogorci i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Crnogorska pravoslavna Crkva
''Grb Crnogorske pravoslavne Crkve'' Crnogorska pravoslavna Crkva (crnogorska ćirilica: Црногорска православна Црква) sa sjedištem u prijestolnici Cetinje obnovljena listopada 1993. godine, nakon što je stvarno 1918. a službeno 1920. godine bila ukinuta kao dotad kanonski autokefalna crkva – samostalna pravoslavna Crkva.
Crnogorska povijest i Crnogorska pravoslavna Crkva · Crnogorska pravoslavna Crkva i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Crnogorska povijest i Crnogorski jezik · Crnogorski jezik i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Crnojevići
Crnojevići na crnogor. čiril. Црнојевићи su treća crnogorska dinastija.
Crnogorska povijest i Crnojevići · Crnojevići i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Danilo I. Petrović Njegoš
Kneževine Crne Gore za doba Danila I. Petrovića Danilo I. Petrović (crnogorska ćiril. Данило I Петровић Његош, Njeguši 6. lipnja 1826. – Kotor 13. kolovoza 1860.) crnogorski knez (orig. knjaz) državni poglavar Kneževine Crne Gore.
Crnogorska povijest i Danilo I. Petrović Njegoš · Danilo I. Petrović Njegoš i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Danilo Petrović Njegoš
Danilo Petrović Njegoš (crnog. ćiril. Данило Петровић Његош), poznat i kao Danilo Šćepčević (Njeguši, oko 1670. – Manastir Podmaine 11. siječnja 1735.), crnogorski vladika od 1697. do 1735. godine; utemeljitelj crnogorske dinastije Petrović Njegoš, četvrte i posljednje dinastije u nacionalnoj povijesti Crnogoraca.
Crnogorska povijest i Danilo Petrović Njegoš · Danilo Petrović Njegoš i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Dinastija
Dinastija je naziv za niz članova iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.
Crnogorska povijest i Dinastija · Dinastija i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Crnogorska povijest i Država · Država i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Episkop (pravoslavlje)
Episkop je u pravoslavnoj crkvi vrhovni poglavar episkopije (eparhije), to jest vladika, arhijerej.
Crnogorska povijest i Episkop (pravoslavlje) · Episkop (pravoslavlje) i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Crnogorska povijest i Francuska · Francuska i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Gospodar (crnogorska vladarska titula)
Gospodar (latinski Dominius) je crnogorski vladarski naslov, najprije je koristio Đurađ I. Balšić (crnogorska dinastija Balšići) krajem 14. stoljeća kada se potpisivao kao Jure de Balsa, Dominius, a potom i drugi vladari iz ove dinastije.
Crnogorska povijest i Gospodar (crnogorska vladarska titula) · Gospodar (crnogorska vladarska titula) i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Crnogorska povijest i Italija · Italija i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Ivan Crnojević
''Zastava Crnojevića'' ''Crnojevića država'' Ivan Crnojević, crnog. ćiril. Иван Црнојевић, crnogorski Gospodar, najmoćniji vladar treće po redu crnogorske državne dinastije Crnojevića, utemeljitelj Cetinja kao povijesne prijestolnice i Cetinjskoga manastira kao novog sjedišta pravoslavne mitropolije.
Crnogorska povijest i Ivan Crnojević · Ivan Crnojević i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Crnogorska povijest i Knez · Knez i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Knjaz
Knjaz (hrvatski: knez), vladarska crnogorska titula od 1851. do 1910. godine, označavala šefa neovisne crnogorske države.
Crnogorska povijest i Knjaz · Knjaz i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Crnogorska povijest i Kralj · Kralj i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Kraljevina Crna Gora
Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.
Crnogorska povijest i Kraljevina Crna Gora · Kraljevina Crna Gora i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Crnogorska povijest i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Legenda
Legenda (lat. ono što se ima pročitati, štivo) u srednjem vijeku, pobožno štivo, najčešće životopis nekog sveca, koji se čitao u crkvi ili samostanskoj blagovaonici za vrijeme jela (u našim krajevima takvi su se tekstovi obično nazivali čtenija, čtenja, štenja). Kao književna vrsta legenda je pripovijest u prozi ili stihovima, u kojoj je tema povijesno-biografskih podataka (ili elemenata s historijskom namjenom) isprepletena fantastičnim (basnoslovnim, natprirodnim, pustolovnim) pojedinostima.
Crnogorska povijest i Legenda · Legenda i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Lovćen
Njegošev mauzolej Lovćen je najznamenitija planina u Crnoj Gori.
Crnogorska povijest i Lovćen · Lovćen i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Metropolit
Metropolit, metropolita ili mitropolit (grč. metropolites: stanovnik metropole), visoki crkveni dostojanstvenik u Katoličkoj i Pravoslavnoj crkvi.
Crnogorska povijest i Metropolit · Metropolit i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Nikola I. Petrović Njegoš
Nikola I. Petrović (na crnog. ćirilici Никола I Петровић Његош; Njeguši, Crna Gora, 19. listopada 1841. – Antibes, Francuska, 1. ožujka 1921.), sedmi i posljednji državni poglavar iz crnogorske dinastije Njegoš.
Crnogorska povijest i Nikola I. Petrović Njegoš · Nikola I. Petrović Njegoš i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Petar II. Petrović Njegoš
Petar II.
Crnogorska povijest i Petar II. Petrović Njegoš · Petar II. Petrović Njegoš i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Podgorička skupština
Novosadskom skupštinom 25. studenoga 1918. priključeni su joj Baranja, Bačka i Banat. Podgoričkom skupštinom 26. studenoga priključena joj je Kraljevina Crna Gora. Velika narodna skupština srpskog naroda u Crnoj Gori (srpska ćirilica: Велика народна скупштина српског народа у Црној Гори), poznatija pod skraćenim nazivom Podgorička skupština (srpska ćirilica: Подгоричка скупштина), bila je skupština s posebnom svrhom u Kraljevini Crnoj Gori koja je zasjedala od 24.
Crnogorska povijest i Podgorička skupština · Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) i Podgorička skupština ·
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Crnogorska povijest i Podgorica · Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) i Podgorica ·
Poglavar države
"Svjetski suvereni". Fotomontaža napravljena u Europi 1889. s glavnim šefovima država u svijetu. Šef države, također i poglavar države (ili državni poglavar), najviši je predstavnik države u zemlji i prema inozemstvu.
Crnogorska povijest i Poglavar države · Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) i Poglavar države ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Crnogorska povijest i Prvi svjetski rat · Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) i Prvi svjetski rat ·
Sava Petrović Njegoš
Sava II.
Crnogorska povijest i Sava Petrović Njegoš · Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) i Sava Petrović Njegoš ·
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Crnogorska povijest i Slaveni · Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) i Slaveni ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Crnogorska povijest i Srbija · Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) i Srbija ·
Sveti Petar Cetinjski
Petar I. Petrović Njegoš (na crnogor. ćiril. Петар I. Петровић), kanoniziran kao Sveti Petar Cetinjski (na crnogor. ćiril. Свети Петар Цетињски; Njeguši, 8. studenog 1748. - Cetinje, 31. listopada 1830.), crnogorski svjetovni poglavar od 1782. te poglavar Cetinjske Mitropolije od 1784. do 1830. Smatra se utemeljiteljem moderne Crne Gore.
Crnogorska povijest i Sveti Petar Cetinjski · Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) i Sveti Petar Cetinjski ·
Vasilije Petrović Njegoš
Vasilije Petrović Njegoš Vasilije III.
Crnogorska povijest i Vasilije Petrović Njegoš · Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) i Vasilije Petrović Njegoš ·
Vojislavljevići
''Grb Duklje'' Vojislavljevići (crnog. ćiril. Војислављевићи) su crnogorska narodna dinastija, vladari Dukljanskoga kraljevstva od sredine 10. st do konca 12. st.
Crnogorska povijest i Vojislavljevići · Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) i Vojislavljevići ·
10. stoljeće
Bez opisa.
10. stoljeće i Crnogorska povijest · 10. stoljeće i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
12. stoljeće
Bez opisa.
12. stoljeće i Crnogorska povijest · 12. stoljeće i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
14. stoljeće
Bez opisa.
14. stoljeće i Crnogorska povijest · 14. stoljeće i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
15. stoljeće
Bez opisa.
15. stoljeće i Crnogorska povijest · 15. stoljeće i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
1696.
Bez opisa.
1696. i Crnogorska povijest · 1696. i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
1735.
Bez opisa.
1735. i Crnogorska povijest · 1735. i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
1766.
Bez opisa.
1766. i Crnogorska povijest · 1766. i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
1830.
Bez opisa.
1830. i Crnogorska povijest · 1830. i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
1852.
Bez opisa.
1852. i Crnogorska povijest · 1852. i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
1860.
Bez opisa.
1860. i Crnogorska povijest · 1860. i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
1910.
Bez opisa.
1910. i Crnogorska povijest · 1910. i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
1916.
Bez opisa.
1916. i Crnogorska povijest · 1916. i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Crnogorska povijest · 1918. i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
1921.
Bez opisa.
1921. i Crnogorska povijest · 1921. i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Crnogorska povijest i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Crnogorska povijest i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija)
Usporedba između Crnogorska povijest i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija)
Crnogorska povijest ima 474 odnose, a Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) ima 68. Kao što im je zajedničko 54, Jaccard indeks 9.96% = 54 / (474 + 68).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Crnogorska povijest i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija). Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: