Brže od pregledniku!Sličnosti između Dalmacija i Splitsko-dalmatinska županija
Dalmacija i Splitsko-dalmatinska županija imaju 27 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bosna i Hercegovina, Brač, Crveno jezero, Hrvati, Hrvatska, Hvar, Hvar (grad), Imotski, Kaštela, Komiža, Makarska, Omiš, Podstrana, Sinj, Solin, Split, Stari Grad, Supetar, Sveti Jeronim, Trilj, Trogir, Vis (grad), Vrgorac, Vrlika, Zadar, Zagora, 2005..
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Dalmacija · Bosna i Hercegovina i Splitsko-dalmatinska županija ·
Brač
Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.
Brač i Dalmacija · Brač i Splitsko-dalmatinska županija ·
Crveno jezero
Crveno jezero je krška jama ispunjena vodom u blizini Imotskog.
Crveno jezero i Dalmacija · Crveno jezero i Splitsko-dalmatinska županija ·
Hrvati
Bez opisa.
Dalmacija i Hrvati · Hrvati i Splitsko-dalmatinska županija ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Dalmacija i Hrvatska · Hrvatska i Splitsko-dalmatinska županija ·
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Dalmacija i Hvar · Hvar i Splitsko-dalmatinska županija ·
Hvar (grad)
Hvar Palača u Hvaru Barokna katedrala sv. Stjepana Hvar je grad na istoimenom otoku u Hrvatskoj i važno turističko odredište.
Dalmacija i Hvar (grad) · Hvar (grad) i Splitsko-dalmatinska županija ·
Imotski
Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.
Dalmacija i Imotski · Imotski i Splitsko-dalmatinska županija ·
Kaštela
Kaštela su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripadaju Splitsko-dalmatinskoj županiji te su dio aglomeracije grada Splita.
Dalmacija i Kaštela · Kaštela i Splitsko-dalmatinska županija ·
Komiža
Komiža (tal. Comisa) je grad na otoku Visu u Hrvatskoj.
Dalmacija i Komiža · Komiža i Splitsko-dalmatinska županija ·
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Dalmacija i Makarska · Makarska i Splitsko-dalmatinska županija ·
Omiš
Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Dalmacija i Omiš · Omiš i Splitsko-dalmatinska županija ·
Podstrana
Podstrana je općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Dalmacija i Podstrana · Podstrana i Splitsko-dalmatinska županija ·
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Dalmacija i Sinj · Sinj i Splitsko-dalmatinska županija ·
Solin
Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Dalmacija i Solin · Solin i Splitsko-dalmatinska županija ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Dalmacija i Split · Split i Splitsko-dalmatinska županija ·
Stari Grad
Stari Grad (tal. Cittàvecchia) grad je na otoku Hvaru u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Dalmacija i Stari Grad · Splitsko-dalmatinska županija i Stari Grad ·
Supetar
Naziv grada postavljen u luci Supetar je grad u Hrvatskoj, najveće naselje na otoku Braču te gospodarsko, kulturno i turističko središte otoka u kojem živi petina Bračana.
Dalmacija i Supetar · Splitsko-dalmatinska županija i Supetar ·
Sveti Jeronim
Rubens: ''Sveti Jeronim'' alt.
Dalmacija i Sveti Jeronim · Splitsko-dalmatinska županija i Sveti Jeronim ·
Trilj
Trilj (u rimsko doba Tilurium) grad je u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Dalmacija i Trilj · Splitsko-dalmatinska županija i Trilj ·
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Dalmacija i Trogir · Splitsko-dalmatinska županija i Trogir ·
Vis (grad)
Vis (tal. Lissa i starogrčki Issa) je grad u Hrvatskoj, na otoku Visu.
Dalmacija i Vis (grad) · Splitsko-dalmatinska županija i Vis (grad) ·
Vrgorac
Vrgorac, ulica Tina Ujevića Kula Dizdarevića (kula Tina Ujevića) Vrgorac je grad u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Dalmacija i Vrgorac · Splitsko-dalmatinska županija i Vrgorac ·
Vrlika
Vrlika je grad u Hrvatskoj.
Dalmacija i Vrlika · Splitsko-dalmatinska županija i Vrlika ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Dalmacija i Zadar · Splitsko-dalmatinska županija i Zadar ·
Zagora
krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.
Dalmacija i Zagora · Splitsko-dalmatinska županija i Zagora ·
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Dalmacija i Splitsko-dalmatinska županija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Dalmacija i Splitsko-dalmatinska županija
Usporedba između Dalmacija i Splitsko-dalmatinska županija
Dalmacija ima 152 odnose, a Splitsko-dalmatinska županija ima 111. Kao što im je zajedničko 27, Jaccard indeks 10.27% = 27 / (152 + 111).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Dalmacija i Splitsko-dalmatinska županija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
