Brže od pregledniku!Sličnosti između Dalmacija pod mletačkom upravom i Dubrovačka Republika
Dalmacija pod mletačkom upravom i Dubrovačka Republika imaju 39 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Auguste Marmont, Četvrti križarski rat, Bečki kongres, Bizant, Crna Gora, Dalmacija, Dalmatski jezik, Drač, Dužd, Dubrovnik, Dukat, Habsburška Monarhija, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatsko Kraljevstvo, Ilirske pokrajine, Istra, Jadransko more, Katoličanstvo, Kraljevina Dalmacija, Kvarnerski zaljev, Latinski jezik, Ludovik I. Anžuvinac, Mletačka Republika, Napoleon Bonaparte, Osmansko Carstvo, Petar II. Orseolo, Sarajevo, Talijanski jezik, Zadarski mir, ..., 1000., 11. stoljeće, 1358., 15. stoljeće, 16. stoljeće, 17. stoljeće, 1797., 1805., 1809.. Proširite indeks (9 više) »
Auguste Marmont
Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont (Châtillon sur Seine, 20. srpnja 1774. – Venecija, 22. ožujka 1852.) bio je francuski general, maršal i istraživač.
Auguste Marmont i Dalmacija pod mletačkom upravom · Auguste Marmont i Dubrovačka Republika ·
Četvrti križarski rat
Četvrti križarski rat (1202. – 1204.), pohod križara na Carigrad.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Četvrti križarski rat · Dubrovačka Republika i Četvrti križarski rat ·
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Bečki kongres i Dalmacija pod mletačkom upravom · Bečki kongres i Dubrovačka Republika ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Dalmacija pod mletačkom upravom · Bizant i Dubrovačka Republika ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Dalmacija pod mletačkom upravom · Crna Gora i Dubrovačka Republika ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Dalmacija pod mletačkom upravom · Dalmacija i Dubrovačka Republika ·
Dalmatski jezik
Dalmatski jezik (ISO 639-3: dlm) danas je izumrli jezik koji se govorio na obalnom prostoru današnje Hrvatske i Crne Gore.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Dalmatski jezik · Dalmatski jezik i Dubrovačka Republika ·
Drač
Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Drač · Drač i Dubrovačka Republika ·
Dužd
Venecijski dužd, 16. stoljeće Riječ dužd (dijalektalni talijanski: doge, standardni talijanski: duce) označava vođu, a dolazi od latinskog dux.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Dužd · Dubrovačka Republika i Dužd ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Dubrovnik · Dubrovačka Republika i Dubrovnik ·
Dukat
Giovannija Dandola (1280. – 1288.) Pietra Gradeniga (1289. – 1310.) Dukat iz 1582. godine Nizozemski dukat iz 1724. godine Franje Josipa I. izdan oko 1910. godine Dukat je zlatnik koji je bio u uporabi u brojnim europskim zemljama do Prvog svjetskog rata.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Dukat · Dubrovačka Republika i Dukat ·
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Habsburška Monarhija · Dubrovačka Republika i Habsburška Monarhija ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatska · Dubrovačka Republika i Hrvatska ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatski jezik · Dubrovačka Republika i Hrvatski jezik ·
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatsko Kraljevstvo · Dubrovačka Republika i Hrvatsko Kraljevstvo ·
Ilirske pokrajine
Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Ilirske pokrajine · Dubrovačka Republika i Ilirske pokrajine ·
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Istra · Dubrovačka Republika i Istra ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Jadransko more · Dubrovačka Republika i Jadransko more ·
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Katoličanstvo · Dubrovačka Republika i Katoličanstvo ·
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Kraljevina Dalmacija · Dubrovačka Republika i Kraljevina Dalmacija ·
Kvarnerski zaljev
Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Kvarnerski zaljev · Dubrovačka Republika i Kvarnerski zaljev ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Latinski jezik · Dubrovačka Republika i Latinski jezik ·
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Ludovik I. Anžuvinac · Dubrovačka Republika i Ludovik I. Anžuvinac ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Mletačka Republika · Dubrovačka Republika i Mletačka Republika ·
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Napoleon Bonaparte · Dubrovačka Republika i Napoleon Bonaparte ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Osmansko Carstvo · Dubrovačka Republika i Osmansko Carstvo ·
Petar II. Orseolo
Petar II.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Petar II. Orseolo · Dubrovačka Republika i Petar II. Orseolo ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Sarajevo · Dubrovačka Republika i Sarajevo ·
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Talijanski jezik · Dubrovačka Republika i Talijanski jezik ·
Zadarski mir
Škrinja sv. Šimuna: Ludovik I. Anžuvinac ulazi u Zadar (''prizor'') crkvi sv. Franje Zadarski mir naziv je za mirovni ugovor koji je sklopljen 18. veljače 1358. godine između Mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca, kojim se Mletačka Republika morala odreći svojih posjeda u Dalmaciji.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Zadarski mir · Dubrovačka Republika i Zadarski mir ·
1000.
Bez opisa.
1000. i Dalmacija pod mletačkom upravom · 1000. i Dubrovačka Republika ·
11. stoljeće
Bez opisa.
11. stoljeće i Dalmacija pod mletačkom upravom · 11. stoljeće i Dubrovačka Republika ·
1358.
Bez opisa.
1358. i Dalmacija pod mletačkom upravom · 1358. i Dubrovačka Republika ·
15. stoljeće
Bez opisa.
15. stoljeće i Dalmacija pod mletačkom upravom · 15. stoljeće i Dubrovačka Republika ·
16. stoljeće
Bez opisa.
16. stoljeće i Dalmacija pod mletačkom upravom · 16. stoljeće i Dubrovačka Republika ·
17. stoljeće
Bez opisa.
17. stoljeće i Dalmacija pod mletačkom upravom · 17. stoljeće i Dubrovačka Republika ·
1797.
Bez opisa.
1797. i Dalmacija pod mletačkom upravom · 1797. i Dubrovačka Republika ·
1805.
Bez opisa.
1805. i Dalmacija pod mletačkom upravom · 1805. i Dubrovačka Republika ·
1809.
Bez opisa.
1809. i Dalmacija pod mletačkom upravom · 1809. i Dubrovačka Republika ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Dalmacija pod mletačkom upravom i Dubrovačka Republika imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Dalmacija pod mletačkom upravom i Dubrovačka Republika
Usporedba između Dalmacija pod mletačkom upravom i Dubrovačka Republika
Dalmacija pod mletačkom upravom ima 152 odnose, a Dubrovačka Republika ima 254. Kao što im je zajedničko 39, Jaccard indeks 9.61% = 39 / (152 + 254).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Dalmacija pod mletačkom upravom i Dubrovačka Republika. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
