Brže od pregledniku!Sličnosti između Dalmacija pod mletačkom upravom i Dubrovnik
Dalmacija pod mletačkom upravom i Dubrovnik imaju 43 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Auguste Marmont, Balkanski poluotok, Bečki kongres, Bizant, Crna Gora, Dalmacija, Dubrovačka Republika, Dukat, Habsburška Monarhija, Hrvatska, Hrvatska književnost, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski jezik, Ilirske pokrajine, Istra, Italija, Jadransko more, Juraj Dalmatinac, Katoličanstvo, Korčula (grad), Kotor, Kraljevina Dalmacija, Latinski jezik, Ludovik I. Anžuvinac, Mletačka Republika, Napoleon Bonaparte, Osmansko Carstvo, Renesansa, Sarajevo, Split, ..., Statut, Svjetska baština, Venecija, Zadarski mir, 11. stoljeće, 13. stoljeće, 1345., 1358., 15. stoljeće, 16. stoljeće, 17. stoljeće, 18. stoljeće, 2000.. Proširite indeks (13 više) »
Auguste Marmont
Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont (Châtillon sur Seine, 20. srpnja 1774. – Venecija, 22. ožujka 1852.) bio je francuski general, maršal i istraživač.
Auguste Marmont i Dalmacija pod mletačkom upravom · Auguste Marmont i Dubrovnik ·
Balkanski poluotok
Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.
Balkanski poluotok i Dalmacija pod mletačkom upravom · Balkanski poluotok i Dubrovnik ·
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Bečki kongres i Dalmacija pod mletačkom upravom · Bečki kongres i Dubrovnik ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Dalmacija pod mletačkom upravom · Bizant i Dubrovnik ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Dalmacija pod mletačkom upravom · Crna Gora i Dubrovnik ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Dalmacija pod mletačkom upravom · Dalmacija i Dubrovnik ·
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Dubrovačka Republika · Dubrovačka Republika i Dubrovnik ·
Dukat
Giovannija Dandola (1280. – 1288.) Pietra Gradeniga (1289. – 1310.) Dukat iz 1582. godine Nizozemski dukat iz 1724. godine Franje Josipa I. izdan oko 1910. godine Dukat je zlatnik koji je bio u uporabi u brojnim europskim zemljama do Prvog svjetskog rata.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Dukat · Dubrovnik i Dukat ·
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Habsburška Monarhija · Dubrovnik i Habsburška Monarhija ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatska · Dubrovnik i Hrvatska ·
Hrvatska književnost
Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatska književnost · Dubrovnik i Hrvatska književnost ·
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Dubrovnik i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatski jezik · Dubrovnik i Hrvatski jezik ·
Ilirske pokrajine
Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Ilirske pokrajine · Dubrovnik i Ilirske pokrajine ·
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Istra · Dubrovnik i Istra ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Italija · Dubrovnik i Italija ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Jadransko more · Dubrovnik i Jadransko more ·
Juraj Dalmatinac
Zadru Juraj Matejev Dalmatinac (latinski: Georgius Mathaei Dalmaticus) ili Giorgio Orsini, a u međunarodnoj literaturi i Giorgio da Sebenico (Zadar, početkom 15. stoljeća – Šibenik, 1473./75.), hrvatski i talijanski kipar i graditelj.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Juraj Dalmatinac · Dubrovnik i Juraj Dalmatinac ·
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Katoličanstvo · Dubrovnik i Katoličanstvo ·
Korčula (grad)
Korčula (grč. Κορκυρα Μελαινα/Korkyra Melaina, lat. Corcyra Nigra, tal. Curzola) je grad na istoimenom otoku u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Korčula (grad) · Dubrovnik i Korčula (grad) ·
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Kotor · Dubrovnik i Kotor ·
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Kraljevina Dalmacija · Dubrovnik i Kraljevina Dalmacija ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Latinski jezik · Dubrovnik i Latinski jezik ·
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Ludovik I. Anžuvinac · Dubrovnik i Ludovik I. Anžuvinac ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Mletačka Republika · Dubrovnik i Mletačka Republika ·
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Napoleon Bonaparte · Dubrovnik i Napoleon Bonaparte ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Osmansko Carstvo · Dubrovnik i Osmansko Carstvo ·
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Renesansa · Dubrovnik i Renesansa ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Sarajevo · Dubrovnik i Sarajevo ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Split · Dubrovnik i Split ·
Statut
Statut u pravu označava vrstu pravnog akta, a može imati različita značenja.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Statut · Dubrovnik i Statut ·
Svjetska baština
lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Svjetska baština · Dubrovnik i Svjetska baština ·
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Dalmacija pod mletačkom upravom i Venecija · Dubrovnik i Venecija ·
Zadarski mir
Škrinja sv. Šimuna: Ludovik I. Anžuvinac ulazi u Zadar (''prizor'') crkvi sv. Franje Zadarski mir naziv je za mirovni ugovor koji je sklopljen 18. veljače 1358. godine između Mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca, kojim se Mletačka Republika morala odreći svojih posjeda u Dalmaciji.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Zadarski mir · Dubrovnik i Zadarski mir ·
11. stoljeće
Bez opisa.
11. stoljeće i Dalmacija pod mletačkom upravom · 11. stoljeće i Dubrovnik ·
13. stoljeće
Bez opisa.
13. stoljeće i Dalmacija pod mletačkom upravom · 13. stoljeće i Dubrovnik ·
1345.
Bez opisa.
1345. i Dalmacija pod mletačkom upravom · 1345. i Dubrovnik ·
1358.
Bez opisa.
1358. i Dalmacija pod mletačkom upravom · 1358. i Dubrovnik ·
15. stoljeće
Bez opisa.
15. stoljeće i Dalmacija pod mletačkom upravom · 15. stoljeće i Dubrovnik ·
16. stoljeće
Bez opisa.
16. stoljeće i Dalmacija pod mletačkom upravom · 16. stoljeće i Dubrovnik ·
17. stoljeće
Bez opisa.
17. stoljeće i Dalmacija pod mletačkom upravom · 17. stoljeće i Dubrovnik ·
18. stoljeće
Bez opisa.
18. stoljeće i Dalmacija pod mletačkom upravom · 18. stoljeće i Dubrovnik ·
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
2000. i Dalmacija pod mletačkom upravom · 2000. i Dubrovnik ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Dalmacija pod mletačkom upravom i Dubrovnik imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Dalmacija pod mletačkom upravom i Dubrovnik
Usporedba između Dalmacija pod mletačkom upravom i Dubrovnik
Dalmacija pod mletačkom upravom ima 152 odnose, a Dubrovnik ima 643. Kao što im je zajedničko 43, Jaccard indeks 5.41% = 43 / (152 + 643).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Dalmacija pod mletačkom upravom i Dubrovnik. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
