Brže od pregledniku!
149 odnosi: Amnestija, Ante Starčević, Antologija, Antun Dubravko Jelčić, Atentat, Šabac, Ženeva, Čista stranka prava, Beč, Beograd, Charles Baudelaire, Cvijet sa raskršća, Domoljublje, Dragutin Domjanić, Društvo hrvatskih književnika, Elegija, Esej, Fabula, Firenca, Fizika, Fran Galović, Hercegovina, HKU Antun Gustav Matoš, Zrenjanin, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatski jezik, Impresionizam, Italija, Ivan Broz, Ivan Kožarić, Janko Polić Kamov, Josip Frank, Josip Juraj Strossmayer, Julije Benešić, Kaćmar, Kajkavsko narječje, Klasična gimnazija u Zagrebu, Književnost, Kolo, Koncepcija, Kosta Hörmann, Kritika, Krležijana, Ksaver Šandor Gjalski, Kutjevo, Lirika, Ljubo Wiesner, Ljubomir Maštrović, Mađarska, ..., Manirizam, Maurice Barrès, München, Milan Ogrizović, Mirogoj, Miroslav Krleža, Modernizam, Modernizam (književnost), Našice, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Nada (časopis), Nagrada Antun Gustav Matoš, Nagrada Matice hrvatske za književnu i umjetničku kritiku "Antun Gustav Matoš", Nijemci u Hrvatskoj, Nikola Polić, Novela, Novinar, Pacher i Kisić, Pariz, Pejzaž, Pisac, Pjesma, Pjesnik, Podlistak, Poezija, Proza, Putopis, Rama, Rim, Ritam (glazba), Salih Baljić, Silvije Strahimir Kranjčević, Simbolizam, Sinestezija, Sinj, Sinonim, Sisak, Slavko Cuvaj, Sonet, Srbija, Srijem, Stéphane Mallarmé, Stevan Sremac, Tin Ujević, Tovarnik, Veselko Tenžera, Vijenac (časopis), Vino, Vinogradarstvo, Violončelo, Vjesnik, Vladimir Čerina, Vladimir Vidrić, Vojni bjegunac, Vukovar, Zagreb, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Zoran Kravar, Zrenjanin, Zvonimir Vukelić, 13. lipnja, 17. ožujka, 18. stoljeće, 1873., 1875., 1877., 1879., 1883., 1885., 1892., 1893., 1894., 1898., 1899., 19. ožujka, 1900., 1904., 1905., 1906., 1907., 1908., 1909., 1910-ih, 1911., 1913., 1914., 1954., 1973., 1974., 1978., 1992., 1997., 1998., 1999., 2007., 2013., 2014., 4. studenoga, 8. veljače. Proširite indeks (99 više) »
Amnestija
Amnestija (lat. amnestia, grč. ἀμνηστία - zaboravljanje) je opraštanje kazne počinitelju kaznenog djela koje se daje putem akata najviših tijela državnih vlasti.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Amnestija · Vidi više »
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Ante Starčević · Vidi više »
Antologija
Antologija dolazi od grčkih riječi anthos (cvijet) i legein (izabrati).
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Antologija · Vidi više »
Antun Dubravko Jelčić
Antun Dubravko Jelčić (Požega, 6. studenoga 1930. – Zagreb, 28. veljače 2020.), hrvatski je akademik, književnik, književni povjesničar, književni kritičar i političar.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Antun Dubravko Jelčić · Vidi više »
Atentat
Abrahama Lincolna 1865. Atentat (latinski attentare.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Atentat · Vidi više »
Šabac
Šabac je grad na desnoj obali Save u Srbiji, trgovačko i gospodarsko središte Mačve.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Šabac · Vidi više »
Ženeva
Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Ženeva · Vidi više »
Čista stranka prava
Čista stranka prava bila je politička stranka nastala raskolom u Stranci prava 1895.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Čista stranka prava · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Beč · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Beograd · Vidi više »
Charles Baudelaire
Charles Pierre Baudelaire (Pariz, 9. travnja 1821. – Pariz, 31. kolovoza 1867.), francuski pjesnik i kritičar.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Charles Baudelaire · Vidi više »
Cvijet sa raskršća
Cvijet s raskršća je novela Antuna Gustava Matoša.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Cvijet sa raskršća · Vidi više »
Domoljublje
Domoljublje u nogometu Domoljublje ili patriotizam (iz starogrčkog πατρίς; patris, otac; lat. patria, domovina) označava emocionalnu privrženost svome narodu.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Domoljublje · Vidi više »
Dragutin Domjanić
Dragutin Milivoj Domjanić (Adamovec, 12. rujna 1875. – Zagreb 7. lipnja 1933.), hrvatski pravnik i pjesnik.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Dragutin Domjanić · Vidi više »
Društvo hrvatskih književnika
Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »
Elegija
Elegija je u grčkoj književnosti bila svaka pjesma pisana u elegijskom distihu (dvostih koji se sastoji od heksametra i pentametra).
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Elegija · Vidi više »
Esej
Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Esej · Vidi više »
Fabula
Fabula (lat. fabula.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Fabula · Vidi više »
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Firenca · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Fizika · Vidi više »
Fran Galović
Fran Galović (Peteranec, 20. srpnja 1887. – Radenković, 26. listopada 1914.), bio je hrvatski književnik.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Fran Galović · Vidi više »
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Hercegovina · Vidi više »
HKU Antun Gustav Matoš, Zrenjanin
Hrvatsko kulturno udruženje Antun Gustav Matoš je kulturna udruga Hrvata iz Zrenjanina.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i HKU Antun Gustav Matoš, Zrenjanin · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Hrvatski jezik · Vidi više »
Impresionizam
Impresionizam(francuski: impressionnisme, prema impression: „dojam”, „utisak” iz lat. impressio, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je prije svega umjetnički pokret u slikarstvu (1867.–'86), a potom i u glazbi i književnosti, nastao krajem 19. stoljeća u težnji da se u umjetničko stvaralaštvo unesu osobna raspoloženja i dojmovi s obzirom na formu izlaganja i izražavanja.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Impresionizam · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Italija · Vidi više »
Ivan Broz
'''Ivan Broz''' Ivan Broz (Klanjec, 21. siječnja 1852. – Zagreb, 25. prosinca 1893.), bio je hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Ivan Broz · Vidi više »
Ivan Kožarić
Ivan Kožarić (Petrinja, 10. lipnja 1921. – Zagreb, 15. studenoga 2020.), bio je ugledni hrvatski kipar, član HAZU i član grupe Gorgona.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Ivan Kožarić · Vidi više »
Janko Polić Kamov
Janko Polić Kamov (Sušak danas dio Rijeke, 17. studenoga 1886. – Barcelona, 8. kolovoza 1910.), bio je hrvatski pjesnik, pripovjedač, esejist, putopisac, književni kritičar, publicist, prevoditelj i dramatičar.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Janko Polić Kamov · Vidi više »
Josip Frank
Josip Frank (Osijek, 16. travnja 1844. – Zagreb, 17. prosinca 1911.), bio je hrvatski odvjetnik i političar.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Josip Frank · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Julije Benešić
Spomen-poprsje Juliju Benešiću u Iloku Julije Benešić (Ilok, 1. ožujka 1883. – Zagreb, 19. prosinca 1957.), hrvatski književnik, prevoditelj i jezikoslovac.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Julije Benešić · Vidi više »
Kaćmar
Kaćmar (mađ. Katymár, nje. Katschmar, Schanzmark) je selo u jugoistočnoj Mađarskoj.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Kaćmar · Vidi više »
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Kajkavsko narječje · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Književnost · Vidi više »
Kolo
* kotač Naselja.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Kolo · Vidi više »
Koncepcija
Koncepcija (lat. concipere: opaziti, dokučiti, shvatiti, primiti, zamisliti) označava opsežnu kompilaciju ciljeva, strategija i mjera za provođenje većega i stoga strateški planiranoga projekta.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Koncepcija · Vidi više »
Kosta Hörmann
Konstantin (Kosta) Hörmann (Bjelovar, 8. rujna 1850. – Beč, 16. studenoga 1921.) bosanskohercegovački je kulturni radnik, osnivač i prvi ravnatelj Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Kosta Hörmann · Vidi više »
Kritika
Kritika (u francuskom: critique; izvorno iz starogrčkog: κριτική τέχνη, kritikē téchnē vještina suđenja, izvedeno iz κρίνειν krínein, „likovati, razmotriti“) je sposobnost prosuđivanja i ocjenjivanja bilo koje pojave.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Kritika · Vidi više »
Krležijana
Krležijana - Enciklopedija o Miroslavu Krleži, središnjem opusu moderne Hrvatske, utemeljitelju Leksikografskoga zavoda, 1993.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Krležijana · Vidi više »
Ksaver Šandor Gjalski
Ksaver Šandor Gjalski (zadnja riječ se čita Đalski), pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić (Gredice, Zabok, 26. listopada 1854. – Gredice, Zabok, 9. veljače 1935.) bio je hrvatski književnik.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »
Kutjevo
Kutjevo je grad u Hrvatskoj, a nalazi se u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Kutjevo · Vidi više »
Lirika
Lirika ili lirsko pjesništvo je književni rod kojem pripadaju književna djela u kojima su iskazani osjećaji, misli i doživljaji.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Lirika · Vidi više »
Ljubo Wiesner
Ljubo Wiesner (Zagreb, 2. veljače 1885. – Rim, 3. srpnja 1951.), hrvatski književnik i prevoditelj.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Ljubo Wiesner · Vidi više »
Ljubomir Maštrović
Ljubomir Maštrović (Nin, 7. travnja 1893. Zadar, 10. studenoga 1962.), hrvatski prosvjetni, kulturni i javni radnik, kazališni kritičar i političar.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Ljubomir Maštrović · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Mađarska · Vidi više »
Manirizam
Posljednja večera'', 1592. – 94., ulje na platnu, 3,66x5,69 m, San Giorgio Maggiore, Venecija. Manirizam je umjetnički pravac u zapadnoj Europi iz druge polovice 16. stoljeća.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Manirizam · Vidi više »
Maurice Barrès
Auguste-Maurice Barrès (francuski:; 19. kolovoza 1862. – 4. prosinca 1923.) bio je francuski romanopisac, novinar i političar.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Maurice Barrès · Vidi više »
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i München · Vidi više »
Milan Ogrizović
Milan Ogrizović (Senj, 11. veljače 1877. – Zagreb, 25. kolovoza 1923.), bio je hrvatski književnik i političar (Čista stranka prava).
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Milan Ogrizović · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Mirogoj · Vidi više »
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Miroslav Krleža · Vidi više »
Modernizam
Modernizam je dinamičan i relativan pojam koji se koristi da se označe suvremene pojave u književnosti, umjetnosti, odnosno ono što je novo, inovativno u odnosu na tradiciju.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Modernizam · Vidi više »
Modernizam (književnost)
Modernizam (moderna) je naziv kojim povijest književnosti obuhvaća književni pravac koji se javlja u drugoj polovici 19. stoljeća te koji predstavlja dio šireg pokreta modernizma koji je zahvatio sve aspekte kulture u doba prijelaza iz 19.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Modernizam (književnost) · Vidi više »
Našice
Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Našice · Vidi više »
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (skr. NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »
Nada (časopis)
Časopis za pouku, zabavu i umjetnost Nada bila je ilustrirana književna revija koju je 1894. pokrenuo Konstantin Kosta Herman, austrougarski vladin povjerenik za Sarajevo, ujedno i glavni urednik časopisa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Nada (časopis) · Vidi više »
Nagrada Antun Gustav Matoš
Nagrada Antun Gustav Matoš, trijenalna je nagrada za najbolju knjigu poezije.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Nagrada Antun Gustav Matoš · Vidi više »
Nagrada Matice hrvatske za književnu i umjetničku kritiku "Antun Gustav Matoš"
Nagrada Matice hrvatske za književnu i umjetničku kritiku "Antun Gustav Matoš", nagrada je za književnu i umjetničku kritiku.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Nagrada Matice hrvatske za književnu i umjetničku kritiku "Antun Gustav Matoš" · Vidi više »
Nijemci u Hrvatskoj
Nijemci u Hrvatskoj ili Podunavske Švabe (njemački: Donauschwaben) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Nijemci u Hrvatskoj · Vidi više »
Nikola Polić
Nikola Polić (26. studenog 1890., Pećine kraj Sušaka – 15. listopada 1960., Volosko), hrvatski pjesnik, esejist, feljtonist i glazbeni kritičar, mlađi brat poznatijeg književnika Janka Polića Kamova.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Nikola Polić · Vidi više »
Novela
Novela je kratko prozno djelo sažete radnje čija fabula govori o isječku iz nečijega života te najčešće sadrži samo jedan događaj i samo nekoliko likova.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Novela · Vidi više »
Novinar
Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Novinar · Vidi više »
Pacher i Kisić
Pacher i Kisić, bh.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Pacher i Kisić · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Pariz · Vidi više »
Pejzaž
* Pejzaž (likovni motiv), likovni motiv s prikazom krajolika.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Pejzaž · Vidi više »
Pisac
pisaćem stroju, 1939. godine Pisac je osoba koja se profesionalno ili amaterski bavi pisanjem.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Pisac · Vidi više »
Pjesma
dvorani Vatroslava Lisinskog Pjesma je pjevano glazbeno djelo koje je namijenjeno ili prilagođeno pjevanju.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Pjesma · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Pjesnik · Vidi više »
Podlistak
Podlistak ili feljton (fra. feuilleton) pripada publicističkoj vrsti.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Podlistak · Vidi više »
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Poezija · Vidi više »
Proza
Proza je književna vrsta koja predstavlja pisanje u obliku punih rečenica smještenih u odjeljke (paragrafe).
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Proza · Vidi više »
Putopis
Putopis je prozna književna vrsta u kojoj su putovanje i izgled proputovanih predjela ili zemalja povod za umjetničko oblikovanje zapažanja, dojmova i razmišljanja o svemu što je putopisca zaokupilo na putovanju.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Putopis · Vidi više »
Rama
Rijeka Rama, nalazi se u općini Prozor-Rama u sjevernoj Hercegovini.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Rama · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Rim · Vidi više »
Ritam (glazba)
3/4 takt Ritam je obrazac, tj.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Ritam (glazba) · Vidi više »
Salih Baljić
Salih Baljić, hrvatski diplomat iz BiH.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Salih Baljić · Vidi više »
Silvije Strahimir Kranjčević
Silvije Strahimir Kranjčević (Senj, 17. veljače 1865. – Sarajevo, 29. listopada 1908.), bio je hrvatski pjesnik.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Silvije Strahimir Kranjčević · Vidi više »
Simbolizam
Simbolizam (francuski: symbolisme, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je umjetnički pokret 19.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Simbolizam · Vidi više »
Sinestezija
Sinestezija (starogrčki syn (ujedinjene) + aesthesis (osjeti); ujedinjenje osjeta) je spontana subjektivna asocijacija raznorodnih osjeta izazvana izravnim doživljavanjem samo jednoga od njih; učenje i osjećaj po kojem se ono što opažamo svojim osjetilima može miješati (mirisi imaju oblik, boje, zvukove...). U književnosti sinestezija predstavlja stilsku figuru povezivanja slika koje ne potječu od istoga osjetila (npr. meko plavetnilo).
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Sinestezija · Vidi više »
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Sinj · Vidi više »
Sinonim
Sinonimi (grč. synóymos) su leksemi koji pripadaju istoj vrsti riječi, imaju različite izraze, a sadržaj im se potpuno ili djelomično podudara.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Sinonim · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Sisak · Vidi više »
Slavko Cuvaj
Slavko pl.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Slavko Cuvaj · Vidi više »
Sonet
'''Rukopisni original soneta s akrostihom autora Josipa Vidovića posvećenog Magdaleni Tomić''' Sonet je pjesnička forma talijanskog porijekla, sastavljena od četrnaest stihova (jedanaesteračkih, dvanaesteračkih, osmeračkih ili drugačijih) koji su u osnovnom obliku podijeljeni u dva katrena i dvije tercine ili terceta.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Sonet · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Srbija · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Srijem · Vidi više »
Stéphane Mallarmé
Stéphane Mallarmé (Pariz, 18. ožujka 1842. – Valvins, 9. rujna 1898.), francuski pjesnik i književni teoretičar.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Stéphane Mallarmé · Vidi više »
Stevan Sremac
Stevan Sremac Stevan Sremac (Senta, 1855. – Sokobanja, 1906.), srpski prozaist.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Stevan Sremac · Vidi više »
Tin Ujević
Tin Ujević (Vrgorac, 5. srpnja 1891. – Zagreb, 12. studenoga 1955.), bio je hrvatski pjesnik.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Tin Ujević · Vidi više »
Tovarnik
Tovarnik je općina u Hrvatskoj u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Tovarnik · Vidi više »
Veselko Tenžera
Veselko Tenžera (Prozor, 10. veljače 1942. – Zagreb, 20. veljače 1985.), bio je hrvatski i bosanskohercegovački književni kritičar, esejist i feljtonist.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Veselko Tenžera · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Vino
Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Vino · Vidi više »
Vinogradarstvo
Riesling Cabernet Sauvignon Vinogradarstvo je poljoprivredna grana koja se bavi uzgojem europske (domaće, plemenite) vinove loze (Vitis vinifera) i proizvodnjom grožđa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Vinogradarstvo · Vidi više »
Violončelo
Violončelo (violoncello, cello, čelo) je gudačko glazbalo, mnogo veće od violine i viole.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Violončelo · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Vjesnik · Vidi više »
Vladimir Čerina
Vladimir Čerina (Split, 9. svibnja 1891. – Šibenik, 29. veljače 1932.), hrvatski književnik.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Vladimir Čerina · Vidi više »
Vladimir Vidrić
Vladimir Vidrić Spomen ploča Vladimiru Vidriću na rodnoj kući u Zagrebu Vladimir Vidrić (Zagreb, 30. travnja 1875. – Zagreb, 29. rujna 1909.), hrvatski književnik, jedan od najistaknutijih lirika moderne.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Vladimir Vidrić · Vidi više »
Vojni bjegunac
Naziv vojni bjegunac ili dezerter označava vojnika odsutnog bez odobrenja nadređenih za napuštanje svoje jedinice i izbjegavanje vojnih obveza u ratu ili miru.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Vojni bjegunac · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Vukovar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Zagreb · Vidi više »
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je profesionalna kulturna ustanova Hrvata u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata · Vidi više »
Zoran Kravar
Akademik Zoran Kravar (Zagreb, 25. svibnja 1948. − Zagreb, 22. lipnja 2013.) bio je hrvatski književni povjesničar, književni kritičar i esejist.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Zoran Kravar · Vidi više »
Zrenjanin
Zrenjanin (srp. Зрењанин, mađ. Nagybecskerek, slk. Zreňanin, rum. Becicherecul Mare, njem. Großbetschkerek) treći je najveći grad Vojvodine po broju stanovnika, sjedište Srednjobanatskog upravnog okruga i značajan industrijski i kulturni centar Banata.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Zrenjanin · Vidi više »
Zvonimir Vukelić
Zvonimir Vukelić (Senj, 14. kolovoza 1876. – Zagreb, 18. ožujka 1947.) je bio hrvatski književnik, novinar, kazališni kritičar i humorist.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i Zvonimir Vukelić · Vidi više »
13. lipnja
13.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 13. lipnja · Vidi više »
17. ožujka
17.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 17. ožujka · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 18. stoljeće · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1873. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1875. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1877. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1879. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1883. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1885. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1892. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1893. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1894. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1898. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1899. · Vidi više »
19. ožujka
19.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 19. ožujka · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1900. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1904. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1905. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1906. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1907. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1908. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1909. · Vidi više »
1910-ih
Bez opisa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1910-ih · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1911. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1913. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1914. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1954. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1974. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1978. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1992. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 1999. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 2007. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 2014. · Vidi više »
4. studenoga
4.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 4. studenoga · Vidi više »
8. veljače
8.
Novi!!: Antun Gustav Matoš i 8. veljače · Vidi više »
