1991. i Domovinski rat

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između 1991. i Domovinski rat

1991. vs. Domovinski rat

Razlike između 1991. i Domovinski rat nisu dostupni.

Čehoslovačka

Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.

1991. i Čehoslovačka · Domovinski rat i Čehoslovačka · Vidi više »

Ćelije

Ćelije (ili Ćelija) su naselje u općini Trpinja, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

1991. i Ćelije · Domovinski rat i Ćelije · Vidi više »

Balvan-revolucija

Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA.

1991. i Balvan-revolucija · Balvan-revolucija i Domovinski rat · Vidi više »

Bedem ljubavi

Bedem ljubavi hrvatski je mirotvorni pokret, kojeg su 1991. godine osnovale majke, želeći spasiti svoje sinove iz JNA.

1991. i Bedem ljubavi · Bedem ljubavi i Domovinski rat · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

1991. i Beograd · Beograd i Domovinski rat · Vidi više »

Bitka za Šibenik 1991.

Bitka za Šibenik je bila bitka u Domovinskom ratu.

1991. i Bitka za Šibenik 1991. · Bitka za Šibenik 1991. i Domovinski rat · Vidi više »

Bitka za Gospić

Bitka za Gospić je bila jedna od bitaka za strateški važni gradić Gospić koji se nalazio na važnoj cestovnoj i željezničkoj prometnici koja je povezivala hrvatski sjever i jug.

1991. i Bitka za Gospić · Bitka za Gospić i Domovinski rat · Vidi više »

Bitka za Vukovar

Bitka za Vukovar, također i Obrana Vukovara i Vukovarska tragedija, bila je najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu.

1991. i Bitka za Vukovar · Bitka za Vukovar i Domovinski rat · Vidi više »

Borisav Jović

Borisav Jović (Nikšić kod Kragujevca, 19. listopada 1928. − Beograd, 13. rujna 2021.), bio je srbijanski i jugoslavenski političar.

1991. i Borisav Jović · Borisav Jović i Domovinski rat · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

1991. i Bosna i Hercegovina · Bosna i Hercegovina i Domovinski rat · Vidi više »

Cyrus Vance

Cyrus Vance Cyrus Roberts Vance (27. ožujka 1917. – 12. siječnja 2002.), američki pravnik i političar.

1991. i Cyrus Vance · Cyrus Vance i Domovinski rat · Vidi više »

Dan državnosti (Hrvatska)

Dan državnosti u Republici Hrvatskoj praznik je koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabrana višestranačkoga Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.

1991. i Dan državnosti (Hrvatska) · Dan državnosti (Hrvatska) i Domovinski rat · Vidi više »

Daruvar

Daruvar (češki: Daruvar, mađarski: Daruvár, njemački: Daruwar, srpski: Дарувар, latinski: Aquae Balissae) je grad u Hrvatskoj, i drugi najveći grad unutar Bjelovarsko-bilogorske županije.

1991. i Daruvar · Daruvar i Domovinski rat · Vidi više »

Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ

Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ je bila odluka EEZ usvojena 5. srpnja 1991. godine.

1991. i Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ · Domovinski rat i Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr.

1991. i Franjo Tuđman · Domovinski rat i Franjo Tuđman · Vidi više »

Glina (grad)

Karta Glina je grad u središnjoj Hrvatskoj.

1991. i Glina (grad) · Domovinski rat i Glina (grad) · Vidi više »

Gospić

Gospić je grad u Hrvatskoj.

1991. i Gospić · Domovinski rat i Gospić · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

1991. i Hrvatska · Domovinski rat i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska Republika Herceg-Bosna

Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je hrvatska upravna jedinica unutar Republike Bosne i Hercegovine, koja je 28.

1991. i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Domovinski rat i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

1991. i Hrvatski sabor · Domovinski rat i Hrvatski sabor · Vidi više »

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (kratica HRZ) grana je Oružanih snaga Republike Hrvatske čija osnovna zadaća je osiguranje suverenosti zračnog prostora Republike Hrvatske te pružanje zrakoplovne potpore drugim granama u provedbi njihovih zadaća u združenim operacijama.

1991. i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo · Domovinski rat i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo · Vidi više »

Ilok

Središte grada Ilok je najistočniji grad u Hrvatskoj, a pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.

1991. i Ilok · Domovinski rat i Ilok · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

1991. i Jugoslavenska narodna armija · Domovinski rat i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »

Jugoslavenska ratna mornarica

Jugoslavenska ratna mornarica (kratica JRM), bila je grana (vid) Jugoslavenske narodne armije čija je svrha bila štiti suverenitet i teritorijalni integritet SFRJ samostalno i u suradnji s ostalim granama i rodovima oružanih snaga SFRJ na Jadranu, plovnim rijekama i jezerima.

1991. i Jugoslavenska ratna mornarica · Domovinski rat i Jugoslavenska ratna mornarica · Vidi više »

Kijevo

Kijevo je općina u Šibensko-kninskoj županiji.

1991. i Kijevo · Domovinski rat i Kijevo · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

1991. i Mađarska · Domovinski rat i Mađarska · Vidi više »

Maslenički most

Pogled s mosta na tjesnac Novsko ždrilo Maslenički most (zvan i "Stari Maslenički most" kako bi se razlikovao od "novog" obližnjeg betonskog mosta na autocesti A1) lučni je čelični most preko Novskoga ždrila na Jadranskoj magistrali.

1991. i Maslenički most · Domovinski rat i Maslenički most · Vidi više »

Milan Babić (političar)

Milan Babić (Kukar blizu Sinja, 26. veljače 1956. – Haag, 5. ožujka 2006.), pobunjenički srpski političar iz Hrvatske i osuđeni ratni zločinac.

1991. i Milan Babić (političar) · Domovinski rat i Milan Babić (političar) · Vidi više »

Napad na policijsku postaju u Glini

Napad na policijsku postaju u Glini bio je napad srpskih pobunjenika uz pomoć JNA.

1991. i Napad na policijsku postaju u Glini · Domovinski rat i Napad na policijsku postaju u Glini · Vidi više »

Obrana Dubrovnika

Obrana Dubrovnika skupni je naziv ratnih vojnih operacija koje su se tijekom Domovinskog rata, od rujna 1991. godine do konca rata u Hrvatskoj, odvijale na području nekadašnje općine Dubrovnik, od graničnog prijelaza Debeli Brijeg i Prevlake na istoku do Neuma i pelješkog mjesta Zamasline na zapadu, Čepikuća na sjeverozapadu, Osojnika u dubrovačkom zaleđu te graničnog prijelaza u Gornjem Brgatu na sjeveru općine.

1991. i Obrana Dubrovnika · Domovinski rat i Obrana Dubrovnika · Vidi više »

Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

Zasjedanje Sabora RH u zgradi Industrije nafte 8. listopada 1991. Spomen ploča ispred zgrade INA-e u Šubićevoj ulici u Zagrebu Hrvatski je sabor dana 8. listopada 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.

1991. i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ · Domovinski rat i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ · Vidi više »

Otočac

Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.

1991. i Otočac · Domovinski rat i Otočac · Vidi više »

Ovčara

Pokolj na Ovčari, odnosno pokolj u Vukovaru, bio je ratni zločin koji su počinili pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba u noći s 20. na 21. studenoga 1991. godine tijekom srpske okupacije Vukovara.

1991. i Ovčara · Domovinski rat i Ovčara · Vidi više »

Ploče

Luka Ploče Ploče su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

1991. i Ploče · Domovinski rat i Ploče · Vidi više »

Pokolj u Širokoj Kuli 13. listopada 1991.

Pokolj u Širokoj Kuli je ratni zločin kojeg su počinile maskirani lokalni pobunjeni Srbi (pripadnici četničkih formacija i milicije tzv. "SAO Krajine") nad Hrvatima iz tog sela, u svrhu etničkog čišćenja tog kraja od hrvatskog stanovništva.

1991. i Pokolj u Širokoj Kuli 13. listopada 1991. · Domovinski rat i Pokolj u Širokoj Kuli 13. listopada 1991. · Vidi više »

Pokolj u Škabrnji 18. studenoga 1991.

Pokolj u Škabrnji bio je ratni zločin koji su počinile srpske snage u doba srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku.

1991. i Pokolj u Škabrnji 18. studenoga 1991. · Domovinski rat i Pokolj u Škabrnji 18. studenoga 1991. · Vidi više »

Pokolj u Četekovcu 3. rujna 1991.

Pokolj u Četekovcu je bio ratni zločin kojeg su počinile snage srpskog agresora u selima Četekovcu, Čojlugu i Balincima kod Podravske Slatine u Hrvatskoj početkom Domovinskog rata, na dan 3. rujna 1991. Postrojbe srpskog agresora su ubile 21 civila, od toga 16 muškaraca i 5 žena, svi su bili Hrvati.

1991. i Pokolj u Četekovcu 3. rujna 1991. · Domovinski rat i Pokolj u Četekovcu 3. rujna 1991. · Vidi više »

Pokolj u Borovu Selu

Pokolj u Borovu Selu je zločin koji su 2. svibnja 1991. godine počinili pobunjeni hrvatski Srbi.

1991. i Pokolj u Borovu Selu · Domovinski rat i Pokolj u Borovu Selu · Vidi više »

Pokolj u Gornjim Jamama 11. prosinca 1991.

Pokolj u Gornjim Jamama je bio ratni zločin, počinjen 11. prosinca 1991. Počinili su ga srpski teroristi nad Hrvatima iz sela Gornje Jame kod Gline.

1991. i Pokolj u Gornjim Jamama 11. prosinca 1991. · Domovinski rat i Pokolj u Gornjim Jamama 11. prosinca 1991. · Vidi više »

Pokolj u Joševici 16. prosinca 1991.

Pokolj u Joševici 16.

1991. i Pokolj u Joševici 16. prosinca 1991. · Domovinski rat i Pokolj u Joševici 16. prosinca 1991. · Vidi više »

Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1991.

Pokolj u Kusonjama je događaj pogibije osamnaestorice pripadnika 105.

1991. i Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1991. · Domovinski rat i Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1991. · Vidi više »

Pokolj u Nadinu 19. studenoga 1991.

Pokolj u Nadinu je bio srpski ratni zločin iz doba srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku.

1991. i Pokolj u Nadinu 19. studenoga 1991. · Domovinski rat i Pokolj u Nadinu 19. studenoga 1991. · Vidi više »

Rat u Sloveniji

Rat u Sloveniji ili Desetodnevni rat (slov. Slovenska osamosvojitvena vojna, Desetdnevna vojna, Vojna za Slovenijo) bio je kratkotrajni oružani sukob između Slovenije i JNA 1991. godine poslije proglašenja Slovenije kao neovisne države od SFRJ.

1991. i Rat u Sloveniji · Domovinski rat i Rat u Sloveniji · Vidi više »

Ratni zločin

Pokolj u Vukovaru. Ubijeni zarobljenik Barutana Bjelovar Ratni zločin predstavlja kršenje međunarodnog prava koji su tijekom ratovanja počinile sukobljene strane.

1991. i Ratni zločin · Domovinski rat i Ratni zločin · Vidi više »

Razoružanje Teritorijalne obrane SR Hrvatske 1990.

Predaja oružja Teritorijalne obrane tadašnje SR Hrvatske „Jugoslavenskoj narodnoj armiji“ 1990.

1991. i Razoružanje Teritorijalne obrane SR Hrvatske 1990. · Domovinski rat i Razoružanje Teritorijalne obrane SR Hrvatske 1990. · Vidi više »

Republika Srpska Krajina

Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.

1991. i Republika Srpska Krajina · Domovinski rat i Republika Srpska Krajina · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

1991. i Sjedinjene Američke Države · Domovinski rat i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Slavonski Brod

Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.

1991. i Slavonski Brod · Domovinski rat i Slavonski Brod · Vidi više »

Slobodan Milošević

Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.

1991. i Slobodan Milošević · Domovinski rat i Slobodan Milošević · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

1991. i Slovenija · Domovinski rat i Slovenija · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

1991. i Sovjetski Savez · Domovinski rat i Sovjetski Savez · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

1991. i Split · Domovinski rat i Split · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

1991. i Srbi · Domovinski rat i Srbi · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

1991. i Srbija · Domovinski rat i Srbija · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

1991. i Ukrajina · Domovinski rat i Ukrajina · Vidi više »

Varšavski ugovor

Logo Varšavskog pakta Članice Varšavskog pakta. Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949. Kao izgovor za stvaranje Varšavskog pakta poslužilo je ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO preko ratifikacije pariških sporazuma.

1991. i Varšavski ugovor · Domovinski rat i Varšavski ugovor · Vidi više »

Veljko Kadijević

Veljko Kadijević (Glavina Donja, Imotski, 21. studenoga 1925. – Moskva, 2. studenoga 2014.), general-armije Jugoslavenske narodne armije, savezni ministar obrane SFRJ Jugoslavenske narodne armije od 1988. do 1992. godine i de facto njezin glavni zapovjednik u agresiji na Sloveniju i Hrvatsku.

1991. i Veljko Kadijević · Domovinski rat i Veljko Kadijević · Vidi više »

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda

'''Dvorana Vijeća sigurnosti''' Vijeće sigurnosti jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članku 24.

1991. i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda · Domovinski rat i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda · Vidi više »

Virovitica

Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.

1991. i Virovitica · Domovinski rat i Virovitica · Vidi više »

Vis

Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.

1991. i Vis · Domovinski rat i Vis · Vidi više »

Vukovar

Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.

1991. i Vukovar · Domovinski rat i Vukovar · Vidi više »

1. ožujka

1.

1. ožujka i 1991. · 1. ožujka i Domovinski rat · Vidi više »

1. travnja

1.

1. travnja i 1991. · 1. travnja i Domovinski rat · Vidi više »

10. veljače

10.

10. veljače i 1991. · 10. veljače i Domovinski rat · Vidi više »

14. prosinca

14.

14. prosinca i 1991. · 14. prosinca i Domovinski rat · Vidi više »

18. studenoga

18.

18. studenoga i 1991. · 18. studenoga i Domovinski rat · Vidi više »

19. prosinca

19.

19. prosinca i 1991. · 19. prosinca i Domovinski rat · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

1948. i 1991. · 1948. i Domovinski rat · Vidi više »

2. svibnja

2.

1991. i 2. svibnja · 2. svibnja i Domovinski rat · Vidi više »

20. kolovoza

20.

1991. i 20. kolovoza · 20. kolovoza i Domovinski rat · Vidi više »

22. listopada

22.

1991. i 22. listopada · 22. listopada i Domovinski rat · Vidi više »

25. lipnja

25.

1991. i 25. lipnja · 25. lipnja i Domovinski rat · Vidi više »

26. lipnja

26.

1991. i 26. lipnja · 26. lipnja i Domovinski rat · Vidi više »

29. rujna

29.

1991. i 29. rujna · 29. rujna i Domovinski rat · Vidi više »

31. ožujka

31.

1991. i 31. ožujka · 31. ožujka i Domovinski rat · Vidi više »

7. srpnja

7.

1991. i 7. srpnja · 7. srpnja i Domovinski rat · Vidi više »

9. srpnja

9.

1991. i 9. srpnja · 9. srpnja i Domovinski rat · Vidi više »