Sličnosti između Domovinski rat i Republika Srpska Krajina
Domovinski rat i Republika Srpska Krajina imaju 82 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Andrija Hebrang (sin), Armija Republike Bosne i Hercegovine, Čehoslovačka, Balvan-revolucija, Banovina, Bošnjačko-hrvatski sukob, Borisav Jović, Bosansko Grahovo, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Crta Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica, Cyrus Vance, Dalmacija, Daruvar, Davor Domazet-Lošo, Davor Marijan, Donji Lapac, Dvor, Erdutski sporazum, Franjo Tuđman, Glamoč, Goran Hadžić, Gospodarski sporazum, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatsko vijeće obrane, Josip Broz Tito, Jugoslavenska narodna armija, Knin, Kosovo, ..., Lika, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Memorandum SANU, Milan Babić (političar), Milan Martić, Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja, Okupacija, Operacija Bljesak, Operacija Gusar, Operacija Ljeto '95., Operacija Medački džep, Operacija Miljevci, Operacija Oluja, Operacija Skok-1, Operacija Skok-2, Operacija Zima '94., Oružane snage Republike Hrvatske, Pakrac, Plan Z-4, Pokolj kod Baćina 21. listopada 1991., Raspad SFRJ, Republika Srpska, Republika Srpska Krajina, Sarajevsko primirje, Savezna Republika Jugoslavija, Slobodan Milošević, Slunj, Socijalistička Republika Hrvatska, Socijalistička Republika Srbija, Sovjetski Savez, Srbi, Srbija, Srpska vojska Krajine, Teritorijalna obrana, UNPA, UNPROFOR, Vanceov plan, Velika Srbija, Veljko Kadijević, Vojska Jugoslavije, Vojska Republike Srpske, Vojvodina, 1. travnja, 12. studenoga, 15. siječnja, 1988., 1990., 1991., 1992., 1995., 1998., 25. lipnja. Proširite indeks (52 više) »
Andrija Hebrang (sin)
Andrija Hebrang (Beograd, 27. siječnja 1946.), hrvatski političar, liječnik i profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
Andrija Hebrang (sin) i Domovinski rat · Andrija Hebrang (sin) i Republika Srpska Krajina ·
Armija Republike Bosne i Hercegovine
Armija Republike Bosne i Hercegovine je službeno osnovana 15. travnja 1992., od jedinica Teritorijalne obrane BiH i organiziranih dobrovoljaca, kao odgovor na srpsku agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Armija Republike Bosne i Hercegovine i Domovinski rat · Armija Republike Bosne i Hercegovine i Republika Srpska Krajina ·
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Domovinski rat i Čehoslovačka · Republika Srpska Krajina i Čehoslovačka ·
Balvan-revolucija
Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA.
Balvan-revolucija i Domovinski rat · Balvan-revolucija i Republika Srpska Krajina ·
Banovina
Banovina unutar Hrvatske prikazana crvenom bojom, (Grad Sisak i Općina Martinska Ves prikazane u isprekidanoj boji zato što se ponekad nazivaju dijelovima Banovine.) Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), kraj je u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, između Save, donjeg toka rijeke Kupe, Une i Gline, te takozvane „suhe međe“ prema Bosanskoj krajini.
Banovina i Domovinski rat · Banovina i Republika Srpska Krajina ·
Bošnjačko-hrvatski sukob
Bošnjačko-hrvatski sukob bio je oružani sukob za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini između snaga Republike Bosne i Hercegovine predvođenih Armijom Republike Bosne i Hercegovine i snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne predvođenih Hrvatskim vijećem obrane.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Domovinski rat · Bošnjačko-hrvatski sukob i Republika Srpska Krajina ·
Borisav Jović
Borisav Jović (Nikšić kod Kragujevca, 19. listopada 1928. − Beograd, 13. rujna 2021.), bio je srbijanski i jugoslavenski političar.
Borisav Jović i Domovinski rat · Borisav Jović i Republika Srpska Krajina ·
Bosansko Grahovo
Bosansko Grahovo je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Bosansko Grahovo i Domovinski rat · Bosansko Grahovo i Republika Srpska Krajina ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Domovinski rat · Bosna i Hercegovina i Republika Srpska Krajina ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Domovinski rat · Crna Gora i Republika Srpska Krajina ·
Crta Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica
Jedan od planova širenja Srbije na susjedne republike bivše SFRJ; crta Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica. Crta Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica je zemljopisna crta poznata kao jedna od "zapadnih granica" projekta Velike Srbije, nešto manjih zahtjeva od drugih (radikalniji zahtjevi su uključivali među ostalim i Rijeku).
Crta Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica i Domovinski rat · Crta Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica i Republika Srpska Krajina ·
Cyrus Vance
Cyrus Vance Cyrus Roberts Vance (27. ožujka 1917. – 12. siječnja 2002.), američki pravnik i političar.
Cyrus Vance i Domovinski rat · Cyrus Vance i Republika Srpska Krajina ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Domovinski rat · Dalmacija i Republika Srpska Krajina ·
Daruvar
Daruvar (češki: Daruvar, mađarski: Daruvár, njemački: Daruwar, srpski: Дарувар, latinski: Aquae Balissae) je grad u Hrvatskoj, i drugi najveći grad unutar Bjelovarsko-bilogorske županije.
Daruvar i Domovinski rat · Daruvar i Republika Srpska Krajina ·
Davor Domazet-Lošo
Davor Domazet-Lošo (Sinj, 1. svibnja 1948.), hrvatski je pisac i geopolitičar, vojni strateg i admiral u mirovini.
Davor Domazet-Lošo i Domovinski rat · Davor Domazet-Lošo i Republika Srpska Krajina ·
Davor Marijan
Davor Marijan (Priluka, 1966.), hrvatski vojni povjesničar i autor više knjiga o Domovinskom ratu.
Davor Marijan i Domovinski rat · Davor Marijan i Republika Srpska Krajina ·
Donji Lapac
Donji Lapac je općina u Hrvatskoj.
Domovinski rat i Donji Lapac · Donji Lapac i Republika Srpska Krajina ·
Dvor
Katarine II. Velike Dvor je izraz koji označava domaćinstvo, tj.
Domovinski rat i Dvor · Dvor i Republika Srpska Krajina ·
Erdutski sporazum
U spomen na Erdutski sporazum Erdutski sporazum je naziv za Temeljni sporazum o Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu koji je postignut tijekom pregovora u američkom Daytonu (Daytonski sporazum) između hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i srbijanskoga predsjednika Slobodana Miloševića.
Domovinski rat i Erdutski sporazum · Erdutski sporazum i Republika Srpska Krajina ·
Franjo Tuđman
Dr.
Domovinski rat i Franjo Tuđman · Franjo Tuđman i Republika Srpska Krajina ·
Glamoč
Glamoč je grad i središte istoimene općine u Hercegbosanskoj županiji u Bosni i Hercegovini.
Domovinski rat i Glamoč · Glamoč i Republika Srpska Krajina ·
Goran Hadžić
Hadžić 1992. godine. Goran Hadžić (Pačetin, Vinkovci, 7. rujna 1958. – Novi Sad, 12. srpnja 2016.), bio je političar srpske narodnosti u Hrvatskoj, osuđeni ratni zločinac.
Domovinski rat i Goran Hadžić · Goran Hadžić i Republika Srpska Krajina ·
Gospodarski sporazum
Gospodarski sporazum (srpski: Економски споразум), sporazum potpisan 2. prosinca 1994. između Republike Hrvatske i tzv.
Domovinski rat i Gospodarski sporazum · Gospodarski sporazum i Republika Srpska Krajina ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Domovinski rat i Hrvatska · Hrvatska i Republika Srpska Krajina ·
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Domovinski rat i Hrvatska demokratska zajednica · Hrvatska demokratska zajednica i Republika Srpska Krajina ·
Hrvatsko vijeće obrane
Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
Domovinski rat i Hrvatsko vijeće obrane · Hrvatsko vijeće obrane i Republika Srpska Krajina ·
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Domovinski rat i Josip Broz Tito · Josip Broz Tito i Republika Srpska Krajina ·
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Domovinski rat i Jugoslavenska narodna armija · Jugoslavenska narodna armija i Republika Srpska Krajina ·
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Domovinski rat i Knin · Knin i Republika Srpska Krajina ·
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Domovinski rat i Kosovo · Kosovo i Republika Srpska Krajina ·
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Domovinski rat i Lika · Lika i Republika Srpska Krajina ·
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Domovinski rat i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Republika Srpska Krajina ·
Memorandum SANU
Memorandum SANU je dokument koji je stvorila Srpska akademija znanosti i umjetnosti - SANU kao strateški program srpske inteligencije.
Domovinski rat i Memorandum SANU · Memorandum SANU i Republika Srpska Krajina ·
Milan Babić (političar)
Milan Babić (Kukar blizu Sinja, 26. veljače 1956. – Haag, 5. ožujka 2006.), pobunjenički srpski političar iz Hrvatske i osuđeni ratni zločinac.
Domovinski rat i Milan Babić (političar) · Milan Babić (političar) i Republika Srpska Krajina ·
Milan Martić
website.
Domovinski rat i Milan Martić · Milan Martić i Republika Srpska Krajina ·
Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja
Područje hrvatskoga Podunavlja (istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem) Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja uobičajeni je naziv za proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, južne Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
Domovinski rat i Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja · Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja i Republika Srpska Krajina ·
Okupacija
Okupacija je vojno djelovanje, u kojoj oružane snage jedne države vojnim sredstvima zauzimaju teritorij druge države.
Domovinski rat i Okupacija · Okupacija i Republika Srpska Krajina ·
Operacija Bljesak
Operacija Bljesak - vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH.
Domovinski rat i Operacija Bljesak · Operacija Bljesak i Republika Srpska Krajina ·
Operacija Gusar
Operacija Gusar, popularno operacija Maslenica, oslobodilačka je operacija Oružanih Snaga Republike Hrvatske i pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova RH, protiv vojnih snaga Republike Srpske Krajine koje su u zaleđu Zadra do tada držale okupiranim područje koje je prekidalo kopnenu komunikaciju Dalmacije s ostalim područjem pod kontrolom legitimnih vlasti Republike Hrvatske.
Domovinski rat i Operacija Gusar · Operacija Gusar i Republika Srpska Krajina ·
Operacija Ljeto '95.
Operacija "Ljeto '95." događala se od 25.
Domovinski rat i Operacija Ljeto '95. · Operacija Ljeto '95. i Republika Srpska Krajina ·
Operacija Medački džep
Operacija Medački džep je naziv za napadnu operaciju koju su izvele hrvatske vojno-redarstvene snage u razdoblju od 9. do 11. rujna 1993. protiv paravojnih postrojbi Republike Srpske Krajine.
Domovinski rat i Operacija Medački džep · Operacija Medački džep i Republika Srpska Krajina ·
Operacija Miljevci
Operacija Miljevci (Miljevački plato), oslobodilačka akcija Hrvatske vojske u kojoj je oslobođen prostor od 108 četvornih kilometara i 7 sela u šibenskom zaleđu.
Domovinski rat i Operacija Miljevci · Operacija Miljevci i Republika Srpska Krajina ·
Operacija Oluja
Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.
Domovinski rat i Operacija Oluja · Operacija Oluja i Republika Srpska Krajina ·
Operacija Skok-1
Operacija Skok 1 je bila jednodnevna akcija HV-a i HVO-a, kada su Srbi 7.
Domovinski rat i Operacija Skok-1 · Operacija Skok-1 i Republika Srpska Krajina ·
Operacija Skok-2
Operacija Skok 2 je izvedena je od 4.
Domovinski rat i Operacija Skok-2 · Operacija Skok-2 i Republika Srpska Krajina ·
Operacija Zima '94.
Operacija Zima '94 odvijala se u razdoblju od 29.
Domovinski rat i Operacija Zima '94. · Operacija Zima '94. i Republika Srpska Krajina ·
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Domovinski rat i Oružane snage Republike Hrvatske · Oružane snage Republike Hrvatske i Republika Srpska Krajina ·
Pakrac
Pakrac i Pakra Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Spomenik dr. Franju Tuđmanu u Pakracu Pakrac je grad u Hrvatskoj, u zapadnoj Slavoniji, u Požeško-slavonskoj županiji.
Domovinski rat i Pakrac · Pakrac i Republika Srpska Krajina ·
Plan Z-4
Plan Z-4 naziv je za Nacrt sporazuma o Krajini, Slavoniji, Južnoj Baranji i Zapadnom Srijemu, kojeg su izradili veleposlanici zemalja Kontaktne skupine: SAD-a, Rusije, EZ-a i UN-a (koje su se sastajale u Zagrebu u ruskom veleposlanstvu od 22. ožujka 1994., stoga eng. Zagreb Four talks – Z-4) koji je predstavljen krajem siječnja 1995. godine.
Domovinski rat i Plan Z-4 · Plan Z-4 i Republika Srpska Krajina ·
Pokolj kod Baćina 21. listopada 1991.
Spomen ploča poginulima i nestalima u Domovinskom ratu u Baćinu Pokolj kod Baćina je bio ratni zločin nad Hrvatima sela Baćina i Cerovljana (Gornji Cerovljani, Donji Cerovljani).
Domovinski rat i Pokolj kod Baćina 21. listopada 1991. · Pokolj kod Baćina 21. listopada 1991. i Republika Srpska Krajina ·
Raspad SFRJ
Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.
Domovinski rat i Raspad SFRJ · Raspad SFRJ i Republika Srpska Krajina ·
Republika Srpska
Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.
Domovinski rat i Republika Srpska · Republika Srpska i Republika Srpska Krajina ·
Republika Srpska Krajina
Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.
Domovinski rat i Republika Srpska Krajina · Republika Srpska Krajina i Republika Srpska Krajina ·
Sarajevsko primirje
Sarajevsko primirje potpisali su u Sarajevu 2. siječnja 1992. godine s hrvatske strane ministar obrane Gojko Šušak, a u ime JNA general Andrija Rašeta, uz nazočnost posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Cyrusa Vancea.
Domovinski rat i Sarajevsko primirje · Republika Srpska Krajina i Sarajevsko primirje ·
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Domovinski rat i Savezna Republika Jugoslavija · Republika Srpska Krajina i Savezna Republika Jugoslavija ·
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Domovinski rat i Slobodan Milošević · Republika Srpska Krajina i Slobodan Milošević ·
Slunj
Slunj je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Domovinski rat i Slunj · Republika Srpska Krajina i Slunj ·
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Domovinski rat i Socijalistička Republika Hrvatska · Republika Srpska Krajina i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Socijalistička Republika Srbija
Zastava SR SrbijeGrb SR SrbijeSocijalistička Republika Srbija je bila jedna od 6 republika u Jugoslaviji.
Domovinski rat i Socijalistička Republika Srbija · Republika Srpska Krajina i Socijalistička Republika Srbija ·
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Domovinski rat i Sovjetski Savez · Republika Srpska Krajina i Sovjetski Savez ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Domovinski rat i Srbi · Republika Srpska Krajina i Srbi ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Domovinski rat i Srbija · Republika Srpska Krajina i Srbija ·
Srpska vojska Krajine
Srpska vojska Krajine naziv je za paravojsku koja je stvorena 1991. za vrijeme pobune Srba na području Republike Hrvatske koje su pobunjenici prozvali Republika Srpska Krajina.
Domovinski rat i Srpska vojska Krajine · Republika Srpska Krajina i Srpska vojska Krajine ·
Teritorijalna obrana
Teritorijalna obrana (kratica TO) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFR Jugoslavije, odnosno najširi oblik "organizovanja radnih ljudi i građana za oružanu borbu", sa zadaćom nadzora i nazočnosti na cijelom teritoriju SFR Jugoslavije.
Domovinski rat i Teritorijalna obrana · Republika Srpska Krajina i Teritorijalna obrana ·
UNPA
UNPA je akronim od engl. United Nations Protected Areas, odnosno za Zaštićene zone Ujedinjenih naroda ("UNPA zone/područja/sektori") koje su tijekom Domovinskog rata stvorene na području Republike Hrvatske i na kojima su bile razmještene Zaštitne snage UN-a (United Nations Protection Forces – UNPROFOR).
Domovinski rat i UNPA · Republika Srpska Krajina i UNPA ·
UNPROFOR
UNPROFOR je akronim za "United Nations PROtection FORces" (hr. Zaštitne snage Ujedinjenih Naroda) osnovane 21. veljače 1992. Rezolucijom 743 Vijeća sigurnosti, a raspuštene 31. ožujka 1995.(formiran je UNCRO) Ti su naoružani "čuvari mira" UN-a bili pod kontrolom Vijeća sigurnosti, a od oko 39.000 UNPROFOR-ovih vojnika iz svih zemalja svijeta, u misiji ih je poginulo 320.
Domovinski rat i UNPROFOR · Republika Srpska Krajina i UNPROFOR ·
Vanceov plan
Cyrus Vance Prijedlog mirovne operacije UN-a u Jugoslaviji, poznatiji kao Vanceov plan (ili Vanceov plan za Hrvatsku, kako bi se razlikovalo od Vance-Owenovog plana za BiH), nazvan prema američkom diplomatu Cyrusu Vanceu koji je u to vrijeme bio posebni izaslanik glavnog tajnika UN za bivšu Jugoslaviju.
Domovinski rat i Vanceov plan · Republika Srpska Krajina i Vanceov plan ·
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Domovinski rat i Velika Srbija · Republika Srpska Krajina i Velika Srbija ·
Veljko Kadijević
Veljko Kadijević (Glavina Donja, Imotski, 21. studenoga 1925. – Moskva, 2. studenoga 2014.), general-armije Jugoslavenske narodne armije, savezni ministar obrane SFRJ Jugoslavenske narodne armije od 1988. do 1992. godine i de facto njezin glavni zapovjednik u agresiji na Sloveniju i Hrvatsku.
Domovinski rat i Veljko Kadijević · Republika Srpska Krajina i Veljko Kadijević ·
Vojska Jugoslavije
Grb vojske Srbije i Crne Gore Vojska Jugoslavije je bila jedna od oružanih snaga nastalih iz Jugoslavenske narodne armije, te je preuzela onaj dio postrojbi i naoružanja JNA koji se u svibnju 1992.
Domovinski rat i Vojska Jugoslavije · Republika Srpska Krajina i Vojska Jugoslavije ·
Vojska Republike Srpske
Oznaka pripadnosti VRS-u Vojska Republike Srpske (VRS) je jedna od vojski nastalih raspadom JNA i jedna od Oružanih snaga BiH.
Domovinski rat i Vojska Republike Srpske · Republika Srpska Krajina i Vojska Republike Srpske ·
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Domovinski rat i Vojvodina · Republika Srpska Krajina i Vojvodina ·
1. travnja
1.
1. travnja i Domovinski rat · 1. travnja i Republika Srpska Krajina ·
12. studenoga
12.
12. studenoga i Domovinski rat · 12. studenoga i Republika Srpska Krajina ·
15. siječnja
15.
15. siječnja i Domovinski rat · 15. siječnja i Republika Srpska Krajina ·
1988.
Bez opisa.
1988. i Domovinski rat · 1988. i Republika Srpska Krajina ·
1990.
Bez opisa.
1990. i Domovinski rat · 1990. i Republika Srpska Krajina ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Domovinski rat · 1991. i Republika Srpska Krajina ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Domovinski rat · 1992. i Republika Srpska Krajina ·
1995.
Bez opisa.
1995. i Domovinski rat · 1995. i Republika Srpska Krajina ·
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
1998. i Domovinski rat · 1998. i Republika Srpska Krajina ·
25. lipnja
25.
25. lipnja i Domovinski rat · 25. lipnja i Republika Srpska Krajina ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Domovinski rat i Republika Srpska Krajina imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Domovinski rat i Republika Srpska Krajina
Usporedba između Domovinski rat i Republika Srpska Krajina
Domovinski rat ima 461 odnose, a Republika Srpska Krajina ima 164. Kao što im je zajedničko 82, Jaccard indeks 13.12% = 82 / (461 + 164).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Domovinski rat i Republika Srpska Krajina. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: