Brže od pregledniku!Sličnosti između Dubrovačka Republika i Dubrovnik
Dubrovačka Republika i Dubrovnik imaju 111 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ancona, Arboretum Trsteno, Atlantski ocean, Auguste Marmont, Avari, Šipan, Španjolska, Bečki kongres, Bizant, Boka kotorska, Bosanska Banovina, Britanska kraljevska ratna mornarica, Brod, Budva, Carigrad, Cavtat, Crna Gora, Dalmacija, Družba Isusova, Dubrovačko primorje, Dubrovačko-neretvanska županija, Dukat, Engleska, Europa, Firenca, Francuska, Grb Dubrovačke Republike, Gruž, Habsburška Monarhija, Hrvati, ..., Hrvatska, Hrvatski jezik, Ilirske pokrajine, Istra, Jadransko more, Jugo, Karantena, Katoličanstvo, Klemens Wenzel Lothar Metternich, Knežev dvor, Konavle, Korčula, Kraljevina Dalmacija, Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.), Kulin (ban), Lastovo, Latinski jezik, Leopold I., Ljekarna, Lokrum, London, Lopud, Ludovik I. Anžuvinac, Marija Terezija Austrijska, Mletačka Republika, Mljet, Napoleon Bonaparte, Napoleonova invazija na Rusiju, Napulj, Neum, Obrt, Ombla, Orebić, Osmansko Carstvo, Pelješac, Pomorstvo, Potres, Prvo Francusko Carstvo, Robovlasništvo, Saraceni, Sarajevo, Sicilija, Sjedinjene Američke Države, Slano, Slaveni, Srđ, Srednji vijek, Sredozemno more, Stefan Uroš IV. Dušan, Ston, Sveti Blaž, Trgovina, Zadarski mir, Zaton (Dubrovnik), 10. stoljeće, 11. stoljeće, 12. stoljeće, 1205., 1272., 1296., 1317., 1358., 1377., 14. stoljeće, 1416., 1419., 1426., 15. stoljeće, 16. stoljeće, 1667., 17. stoljeće, 1718., 1745., 1806., 1808., 1815., 19. stoljeće, 26. svibnja, 27. siječnja, 31. siječnja, 7. stoljeće. Proširite indeks (81 više) »
Ancona
Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.). Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m).
Ancona i Dubrovačka Republika · Ancona i Dubrovnik ·
Arboretum Trsteno
nimfe Arboretum Trsteno najstariji je spomenik vrtne arhitekture u Hrvatskoj i jedini arboretum u Hrvatskoj koji se nalazi na jadranskoj obali.
Arboretum Trsteno i Dubrovačka Republika · Arboretum Trsteno i Dubrovnik ·
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Atlantski ocean i Dubrovačka Republika · Atlantski ocean i Dubrovnik ·
Auguste Marmont
Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont (Châtillon sur Seine, 20. srpnja 1774. – Venecija, 22. ožujka 1852.) bio je francuski general, maršal i istraživač.
Auguste Marmont i Dubrovačka Republika · Auguste Marmont i Dubrovnik ·
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Avari i Dubrovačka Republika · Avari i Dubrovnik ·
Šipan
Ljetnikovac Vice Stjepovića-Skočibuhe Šipan je Elafitski otok Jadranskog mora pored Dubrovnika u Hrvatskoj.
Šipan i Dubrovačka Republika · Šipan i Dubrovnik ·
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Španjolska i Dubrovačka Republika · Španjolska i Dubrovnik ·
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Bečki kongres i Dubrovačka Republika · Bečki kongres i Dubrovnik ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Dubrovačka Republika · Bizant i Dubrovnik ·
Boka kotorska
Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.
Boka kotorska i Dubrovačka Republika · Boka kotorska i Dubrovnik ·
Bosanska Banovina
Banovina Bosna ili Bosanska Banovina bila je srednjovjekovna država.
Bosanska Banovina i Dubrovačka Republika · Bosanska Banovina i Dubrovnik ·
Britanska kraljevska ratna mornarica
Zastava ''Kraljevske ratne mornarice'' Ujedinjenog Kraljevstva Kraljevska ratna mornarica Ujedinjenog Kraljevstva (engl. Royal Navy) je pomorska komponenta oružanih snaga Velike Britanije.
Britanska kraljevska ratna mornarica i Dubrovačka Republika · Britanska kraljevska ratna mornarica i Dubrovnik ·
Brod
Ruska fregata ''Pallada'' Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešće za prijevoz robe i putnika.
Brod i Dubrovačka Republika · Brod i Dubrovnik ·
Budva
Budva (crnogor. ćiril. Будва, tal. Budua) je grad i općina na Crnogorskom primorju, Crna Gora.
Budva i Dubrovačka Republika · Budva i Dubrovnik ·
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Carigrad i Dubrovačka Republika · Carigrad i Dubrovnik ·
Cavtat
Cavtat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno sjedište Općine Konavle.
Cavtat i Dubrovačka Republika · Cavtat i Dubrovnik ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Dubrovačka Republika · Crna Gora i Dubrovnik ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Dubrovačka Republika · Dalmacija i Dubrovnik ·
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Družba Isusova i Dubrovačka Republika · Družba Isusova i Dubrovnik ·
Dubrovačko primorje
Dubrovačko primorje je općina u Hrvatskoj.
Dubrovačka Republika i Dubrovačko primorje · Dubrovačko primorje i Dubrovnik ·
Dubrovačko-neretvanska županija
Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija.
Dubrovačka Republika i Dubrovačko-neretvanska županija · Dubrovačko-neretvanska županija i Dubrovnik ·
Dukat
Giovannija Dandola (1280. – 1288.) Pietra Gradeniga (1289. – 1310.) Dukat iz 1582. godine Nizozemski dukat iz 1724. godine Franje Josipa I. izdan oko 1910. godine Dukat je zlatnik koji je bio u uporabi u brojnim europskim zemljama do Prvog svjetskog rata.
Dubrovačka Republika i Dukat · Dubrovnik i Dukat ·
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Dubrovačka Republika i Engleska · Dubrovnik i Engleska ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Dubrovačka Republika i Europa · Dubrovnik i Europa ·
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Dubrovačka Republika i Firenca · Dubrovnik i Firenca ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Dubrovačka Republika i Francuska · Dubrovnik i Francuska ·
Grb Dubrovačke Republike
Grb Dubrovačke RepublikeInačica grba Dubrovačke Republike iz dokumenata 18. st.Sadašnji grb Grada Dubrovnika - inačica grba Dubrovačke Republike Dubrovačka Republika je kroz povijest imala više grbova no mišljenje povjesničara koji su se bavili ovom temom je da su se najčešće i najduže koristili grbom koji je zasnovan na grbu Kraljevine Ugarske.
Dubrovačka Republika i Grb Dubrovačke Republike · Dubrovnik i Grb Dubrovačke Republike ·
Gruž
Montovjerne Pogled na novi Gruž s vidikovca Nuncijate Gruž je jedan od gradskih kotara grada Dubrovnika.
Dubrovačka Republika i Gruž · Dubrovnik i Gruž ·
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Dubrovačka Republika i Habsburška Monarhija · Dubrovnik i Habsburška Monarhija ·
Hrvati
Bez opisa.
Dubrovačka Republika i Hrvati · Dubrovnik i Hrvati ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Dubrovačka Republika i Hrvatska · Dubrovnik i Hrvatska ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Dubrovačka Republika i Hrvatski jezik · Dubrovnik i Hrvatski jezik ·
Ilirske pokrajine
Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.
Dubrovačka Republika i Ilirske pokrajine · Dubrovnik i Ilirske pokrajine ·
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Dubrovačka Republika i Istra · Dubrovnik i Istra ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Dubrovačka Republika i Jadransko more · Dubrovnik i Jadransko more ·
Jugo
Jadranskom moru. zadarskoj rivi. Udari juga o gat (Zadar). ''Promenada Škvar'' za vrijeme juga (Orebić). Crikvenici. razina se mora ponekad izrazito podigne i potopi obalno područje (poplava u Crikvenici). Sahare iznad Kufsteina (Austrija). Jugo ili široko je svοjstven vjetar na Jadranskom moru jugoistočnoga do južnoga smjera, koji puše uglavnom ravnomjerno brzinom od 6 do 11 m/s (od 22 do 40 km/h), no katkad doseže i orkansku jačinu od 30 m/s (110 km/h).
Dubrovačka Republika i Jugo · Dubrovnik i Jugo ·
Karantena
Kad je ova zastava izvješena na brodu, onda je cijeli brod u karanteni Karantena je međunarodni sustav protuepidemijskih mjera koje se provode na određeno vrijeme i u određenom mjestu na ljudima, životinjama, biljkama, predmetima, hrani i transportnim sredstvima za koje se sumnja da dolaze iz zaraženih krajeva ili su već zaraženi nekim uzročnicima bolesti visokog letaliteta i brza širenja (kugom, kolerom, tifusom i dr.). U karanteni se provodi odvajanje (stroga izolacija), nadzor, dezinfekcija ili dezinsekcija i liječenje.
Dubrovačka Republika i Karantena · Dubrovnik i Karantena ·
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Dubrovačka Republika i Katoličanstvo · Dubrovnik i Katoličanstvo ·
Klemens Wenzel Lothar Metternich
'''Klemens Wenzel Lothar Metternich''' Knez Klemens Wenzel Lothar von Metternich (Koblenz, 15. svibnja 1773. – Beč, 11. lipnja 1859.), austrijski političar i državnik.
Dubrovačka Republika i Klemens Wenzel Lothar Metternich · Dubrovnik i Klemens Wenzel Lothar Metternich ·
Knežev dvor
Knežev dvor Predvorje Kneževa dvora po noći Knežev dvor je palača u Dubrovniku sagrađena kao sjedište vlade i stan kneza, najviše političke funkcije u Dubrovačkoj Republici.
Dubrovačka Republika i Knežev dvor · Dubrovnik i Knežev dvor ·
Konavle
Konavle su općina u Hrvatskoj.
Dubrovačka Republika i Konavle · Dubrovnik i Konavle ·
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Dubrovačka Republika i Korčula · Dubrovnik i Korčula ·
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Dubrovačka Republika i Kraljevina Dalmacija · Dubrovnik i Kraljevina Dalmacija ·
Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)
Kovanica od 40 lira s prikazom ''Regno d'Italia'' (1812.) Kraljevstvo Italija (talijanski Regno d'Italia, također i Regno Italico; 17. svibnja 1805. – 11. travnja 1814.) država na sjeveru Apeninskog poluotoka koju je osnovao Napoleon.
Dubrovačka Republika i Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.) · Dubrovnik i Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.) ·
Kulin (ban)
Kulin (1163. – studeni 1204.), bosanski ban od 1180.
Dubrovačka Republika i Kulin (ban) · Dubrovnik i Kulin (ban) ·
Lastovo
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Dubrovačka Republika i Lastovo · Dubrovnik i Lastovo ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Dubrovačka Republika i Latinski jezik · Dubrovnik i Latinski jezik ·
Leopold I.
Leopold I. može se odnositi na sljedeće vladare.
Dubrovačka Republika i Leopold I. · Dubrovnik i Leopold I. ·
Ljekarna
Ljekarna Ljekarna ili apoteka je zdravstveni objekt, u kojem se obavljaju farmaceutske usluge.
Dubrovačka Republika i Ljekarna · Dubrovnik i Ljekarna ·
Lokrum
Lokrum je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora u dubrovačkom akvatoriju.
Dubrovačka Republika i Lokrum · Dubrovnik i Lokrum ·
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Dubrovačka Republika i London · Dubrovnik i London ·
Lopud
Lopud u sumrak, slikan s Koločepa Lopudska luka Hotel ''Lafodia'' izgrađen 1968. godine Plaža Šunj u prosincu Lopud je jedan od Elafitskih otoka u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.
Dubrovačka Republika i Lopud · Dubrovnik i Lopud ·
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Dubrovačka Republika i Ludovik I. Anžuvinac · Dubrovnik i Ludovik I. Anžuvinac ·
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Dubrovačka Republika i Marija Terezija Austrijska · Dubrovnik i Marija Terezija Austrijska ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Dubrovačka Republika i Mletačka Republika · Dubrovnik i Mletačka Republika ·
Mljet
Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.
Dubrovačka Republika i Mljet · Dubrovnik i Mljet ·
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Dubrovačka Republika i Napoleon Bonaparte · Dubrovnik i Napoleon Bonaparte ·
Napoleonova invazija na Rusiju
Napoleonova invazija na Rusiju 1812. godine, predstavlja prekretnicu Napoleonovih ratova.
Dubrovačka Republika i Napoleonova invazija na Rusiju · Dubrovnik i Napoleonova invazija na Rusiju ·
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Dubrovačka Republika i Napulj · Dubrovnik i Napulj ·
Neum
Neum je općina na jugu Hercegovine.
Dubrovačka Republika i Neum · Dubrovnik i Neum ·
Obrt
Kovač Bačvar Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa Zakonom.
Dubrovačka Republika i Obrt · Dubrovnik i Obrt ·
Ombla
Ombla ili Rijeka dubrovačka je hrvatski krški fenomen i rijeka ponornica, te spada u rijeke Jadranskog sliva.
Dubrovačka Republika i Ombla · Dubrovnik i Ombla ·
Orebić
Orebić je naselje i općina u Hrvatskoj, na poluotoku Pelješcu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Dubrovačka Republika i Orebić · Dubrovnik i Orebić ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Dubrovačka Republika i Osmansko Carstvo · Dubrovnik i Osmansko Carstvo ·
Pelješac
Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Dubrovačka Republika i Pelješac · Dubrovnik i Pelješac ·
Pomorstvo
Pomorstvo obuhvaća sve što se tiče odnosa između čovjeka i mora.
Dubrovačka Republika i Pomorstvo · Dubrovnik i Pomorstvo ·
Potres
epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.
Dubrovačka Republika i Potres · Dubrovnik i Potres ·
Prvo Francusko Carstvo
Prvo Francusko Carstvo – obično poznato kao Napoleonovo Carstvo ili Napoleonsko Carstvo – bio je režim Napoleona I. Bonapartea u Francuskoj, kojim je vladao većinom kontinentalne Europe.
Dubrovačka Republika i Prvo Francusko Carstvo · Dubrovnik i Prvo Francusko Carstvo ·
Robovlasništvo
mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.
Dubrovačka Republika i Robovlasništvo · Dubrovnik i Robovlasništvo ·
Saraceni
Rasprostiranje Fatimidskih arapa u 11. stoljeću. Jean-Léon Gérôme, ''Saracenski trgovac u Kairu'', 1869., ulje na platnu, 61.5 x 50 cm, privatno vlasništvo. Saraceni je srednjovjekovni naziv za sve Arape (Fatimidi), a jedno vrijeme i sve muslimane.
Dubrovačka Republika i Saraceni · Dubrovnik i Saraceni ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Dubrovačka Republika i Sarajevo · Dubrovnik i Sarajevo ·
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Dubrovačka Republika i Sicilija · Dubrovnik i Sicilija ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Dubrovačka Republika i Sjedinjene Američke Države · Dubrovnik i Sjedinjene Američke Države ·
Slano
Slano je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno središte općine Dubrovačko primorje.
Dubrovačka Republika i Slano · Dubrovnik i Slano ·
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Dubrovačka Republika i Slaveni · Dubrovnik i Slaveni ·
Srđ
Srđ je brdo iznad grada Dubrovnika.
Dubrovačka Republika i Srđ · Dubrovnik i Srđ ·
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Dubrovačka Republika i Srednji vijek · Dubrovnik i Srednji vijek ·
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Dubrovačka Republika i Sredozemno more · Dubrovnik i Sredozemno more ·
Stefan Uroš IV. Dušan
Stefan Uroš IV.
Dubrovačka Republika i Stefan Uroš IV. Dušan · Dubrovnik i Stefan Uroš IV. Dušan ·
Ston
Zidine u Stonu Stonska solana Crkva stradala u potresu 1996. Ston je naselje i općina u Hrvatskoj.
Dubrovačka Republika i Ston · Dubrovnik i Ston ·
Sveti Blaž
Dubrovačke Republike, Prikazan Sveti Vlaho koji u ruci drži maketu Grada Sveti Blaž ili sveti Vlaho (? - oko 316.), liječnik, biskup i svetac.
Dubrovačka Republika i Sveti Blaž · Dubrovnik i Sveti Blaž ·
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Dubrovačka Republika i Trgovina · Dubrovnik i Trgovina ·
Zadarski mir
Škrinja sv. Šimuna: Ludovik I. Anžuvinac ulazi u Zadar (''prizor'') crkvi sv. Franje Zadarski mir naziv je za mirovni ugovor koji je sklopljen 18. veljače 1358. godine između Mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca, kojim se Mletačka Republika morala odreći svojih posjeda u Dalmaciji.
Dubrovačka Republika i Zadarski mir · Dubrovnik i Zadarski mir ·
Zaton (Dubrovnik)
Zaton se nalazi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i dubrovačko je prigradsko naselje u sastavu grada koje s naseljima Zaton Veliki, Zaton Mali, Štikovica i Vrbica čini jednu cjelinu.
Dubrovačka Republika i Zaton (Dubrovnik) · Dubrovnik i Zaton (Dubrovnik) ·
10. stoljeće
Bez opisa.
10. stoljeće i Dubrovačka Republika · 10. stoljeće i Dubrovnik ·
11. stoljeće
Bez opisa.
11. stoljeće i Dubrovačka Republika · 11. stoljeće i Dubrovnik ·
12. stoljeće
Bez opisa.
12. stoljeće i Dubrovačka Republika · 12. stoljeće i Dubrovnik ·
1205.
Bez opisa.
1205. i Dubrovačka Republika · 1205. i Dubrovnik ·
1272.
Bez opisa.
1272. i Dubrovačka Republika · 1272. i Dubrovnik ·
1296.
Bez opisa.
1296. i Dubrovačka Republika · 1296. i Dubrovnik ·
1317.
Bez opisa.
1317. i Dubrovačka Republika · 1317. i Dubrovnik ·
1358.
Bez opisa.
1358. i Dubrovačka Republika · 1358. i Dubrovnik ·
1377.
Bez opisa.
1377. i Dubrovačka Republika · 1377. i Dubrovnik ·
14. stoljeće
Bez opisa.
14. stoljeće i Dubrovačka Republika · 14. stoljeće i Dubrovnik ·
1416.
Bez opisa.
1416. i Dubrovačka Republika · 1416. i Dubrovnik ·
1419.
Bez opisa.
1419. i Dubrovačka Republika · 1419. i Dubrovnik ·
1426.
Bez opisa.
1426. i Dubrovačka Republika · 1426. i Dubrovnik ·
15. stoljeće
Bez opisa.
15. stoljeće i Dubrovačka Republika · 15. stoljeće i Dubrovnik ·
16. stoljeće
Bez opisa.
16. stoljeće i Dubrovačka Republika · 16. stoljeće i Dubrovnik ·
1667.
Bez opisa.
1667. i Dubrovačka Republika · 1667. i Dubrovnik ·
17. stoljeće
Bez opisa.
17. stoljeće i Dubrovačka Republika · 17. stoljeće i Dubrovnik ·
1718.
Bez opisa.
1718. i Dubrovačka Republika · 1718. i Dubrovnik ·
1745.
Bez opisa.
1745. i Dubrovačka Republika · 1745. i Dubrovnik ·
1806.
Bez opisa.
1806. i Dubrovačka Republika · 1806. i Dubrovnik ·
1808.
Bez opisa.
1808. i Dubrovačka Republika · 1808. i Dubrovnik ·
1815.
Bez opisa.
1815. i Dubrovačka Republika · 1815. i Dubrovnik ·
19. stoljeće
Bez opisa.
19. stoljeće i Dubrovačka Republika · 19. stoljeće i Dubrovnik ·
26. svibnja
26.
26. svibnja i Dubrovačka Republika · 26. svibnja i Dubrovnik ·
27. siječnja
27.
27. siječnja i Dubrovačka Republika · 27. siječnja i Dubrovnik ·
31. siječnja
31.
31. siječnja i Dubrovačka Republika · 31. siječnja i Dubrovnik ·
7. stoljeće
Bez opisa.
7. stoljeće i Dubrovačka Republika · 7. stoljeće i Dubrovnik ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Dubrovačka Republika i Dubrovnik imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Dubrovačka Republika i Dubrovnik
Usporedba između Dubrovačka Republika i Dubrovnik
Dubrovačka Republika ima 254 odnose, a Dubrovnik ima 643. Kao što im je zajedničko 111, Jaccard indeks 12.37% = 111 / (254 + 643).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Dubrovačka Republika i Dubrovnik. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
