Sličnosti između Dubrovnik i Konavle
Dubrovnik i Konavle imaju 32 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Španjolska, Bečki kongres, Bosna i Hercegovina, Cavtat, Crna Gora, Dubrovačka Republika, Dubrovačko-neretvanska županija, Goran Sukno, Gruž, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Knez, Lastovo, Luko Paljetak, Obod (Konavle), Osmansko Carstvo, Pelješac, Poljoprivreda, Ston, Sveti Blaž, Tereza Kesovija, Turizam, Vaterpolski klub Jug Dubrovnik, 1. listopada, 1419., 1426., 15. stoljeće, 16. stoljeće, 1745., 19. stoljeće, ..., 1901., 1929.. Proširite indeks (2 više) »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Španjolska i Dubrovnik · Španjolska i Konavle ·
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Bečki kongres i Dubrovnik · Bečki kongres i Konavle ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Dubrovnik · Bosna i Hercegovina i Konavle ·
Cavtat
Cavtat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno sjedište Općine Konavle.
Cavtat i Dubrovnik · Cavtat i Konavle ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Dubrovnik · Crna Gora i Konavle ·
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Dubrovačka Republika i Dubrovnik · Dubrovačka Republika i Konavle ·
Dubrovačko-neretvanska županija
Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija.
Dubrovačko-neretvanska županija i Dubrovnik · Dubrovačko-neretvanska županija i Konavle ·
Goran Sukno
Goran Sukno (Dubrovnik, 5. travnja 1959.), hrvatski je vaterpolist, osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Los Angelesu 1984. godine.
Dubrovnik i Goran Sukno · Goran Sukno i Konavle ·
Gruž
Montovjerne Pogled na novi Gruž s vidikovca Nuncijate Gruž je jedan od gradskih kotara grada Dubrovnika.
Dubrovnik i Gruž · Gruž i Konavle ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Dubrovnik i Hrvatska · Hrvatska i Konavle ·
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Dubrovnik i Hrvatska demokratska zajednica · Hrvatska demokratska zajednica i Konavle ·
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Dubrovnik i Knez · Knez i Konavle ·
Lastovo
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Dubrovnik i Lastovo · Konavle i Lastovo ·
Luko Paljetak
Luko Paljetak (Dubrovnik, 19. kolovoza 1943.) je hrvatski književnik i akademik.
Dubrovnik i Luko Paljetak · Konavle i Luko Paljetak ·
Obod (Konavle)
Obod je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, smješteno u općini Konavle.
Dubrovnik i Obod (Konavle) · Konavle i Obod (Konavle) ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Dubrovnik i Osmansko Carstvo · Konavle i Osmansko Carstvo ·
Pelješac
Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Dubrovnik i Pelješac · Konavle i Pelješac ·
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Dubrovnik i Poljoprivreda · Konavle i Poljoprivreda ·
Ston
Zidine u Stonu Stonska solana Crkva stradala u potresu 1996. Ston je naselje i općina u Hrvatskoj.
Dubrovnik i Ston · Konavle i Ston ·
Sveti Blaž
Dubrovačke Republike, Prikazan Sveti Vlaho koji u ruci drži maketu Grada Sveti Blaž ili sveti Vlaho (? - oko 316.), liječnik, biskup i svetac.
Dubrovnik i Sveti Blaž · Konavle i Sveti Blaž ·
Tereza Kesovija
Tereza Kesovija (Dubrovnik, 3. listopada 1938.) hrvatska je pjevačica.
Dubrovnik i Tereza Kesovija · Konavle i Tereza Kesovija ·
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Dubrovnik i Turizam · Konavle i Turizam ·
Vaterpolski klub Jug Dubrovnik
Vaterpolski klub Jug Adriatic osiguranje (VK Jug AO) je hrvatski vaterpolski klub iz Dubrovnika utemeljen 1923. godine.
Dubrovnik i Vaterpolski klub Jug Dubrovnik · Konavle i Vaterpolski klub Jug Dubrovnik ·
1. listopada
1.
1. listopada i Dubrovnik · 1. listopada i Konavle ·
1419.
Bez opisa.
1419. i Dubrovnik · 1419. i Konavle ·
1426.
Bez opisa.
1426. i Dubrovnik · 1426. i Konavle ·
15. stoljeće
Bez opisa.
15. stoljeće i Dubrovnik · 15. stoljeće i Konavle ·
16. stoljeće
Bez opisa.
16. stoljeće i Dubrovnik · 16. stoljeće i Konavle ·
1745.
Bez opisa.
1745. i Dubrovnik · 1745. i Konavle ·
19. stoljeće
Bez opisa.
19. stoljeće i Dubrovnik · 19. stoljeće i Konavle ·
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
1901. i Dubrovnik · 1901. i Konavle ·
1929.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Dubrovnik i Konavle imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Dubrovnik i Konavle
Usporedba između Dubrovnik i Konavle
Dubrovnik ima 643 odnose, a Konavle ima 196. Kao što im je zajedničko 32, Jaccard indeks 3.81% = 32 / (643 + 196).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Dubrovnik i Konavle. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: