Sličnosti između Dubrovnik i Srbija
Dubrovnik i Srbija imaju 79 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austrija, Austro-Ugarska, Balkanski poluotok, Barok, Bizant, Bošnjaci, Božić, Bosna i Hercegovina, Carigrad, Crna Gora, Crnogorci, Dalmacija, Europa, Francuska, Franjo Tuđman, Habsburška Monarhija, Harmonika, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatski jezik, Hrvatski sabor, Italija, Jadransko more, Klek, Kotor, Kraljevina Jugoslavija, Kršćanstvo, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Metar, ..., Njemačka, Nova godina, Osmansko Carstvo, Papa, Požarevački mir, Poljoprivreda, Pravoslavlje, Prvi svjetski rat, Raška (država), Republika Srpska, Ribe, Romanika, Rudarstvo, Siječanj, Sjedinjene Američke Države, Sjever, Sjeverna Amerika, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sofija, Sovjetski Savez, Srbi, Srednji vijek, Stefan Uroš IV. Dušan, Stočarstvo, UNESCO, Vaterpolo, Velika Srbija, Zagreb, 1. prosinca, 11. stoljeće, 12. stoljeće, 14. stoljeće, 18. stoljeće, 1815., 19. stoljeće, 1918., 1929., 1991., 1995., 1996., 1998., 2000., 2001., 2003., 2005., 2008., 2011., 27. siječnja, 7. stoljeće. Proširite indeks (49 više) »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Austrija i Dubrovnik · Austrija i Srbija ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Dubrovnik · Austro-Ugarska i Srbija ·
Balkanski poluotok
Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.
Balkanski poluotok i Dubrovnik · Balkanski poluotok i Srbija ·
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Barok i Dubrovnik · Barok i Srbija ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Dubrovnik · Bizant i Srbija ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Bošnjaci i Dubrovnik · Bošnjaci i Srbija ·
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Božić i Dubrovnik · Božić i Srbija ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Dubrovnik · Bosna i Hercegovina i Srbija ·
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Carigrad i Dubrovnik · Carigrad i Srbija ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Dubrovnik · Crna Gora i Srbija ·
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Crnogorci i Dubrovnik · Crnogorci i Srbija ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Dubrovnik · Dalmacija i Srbija ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Dubrovnik i Europa · Europa i Srbija ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Dubrovnik i Francuska · Francuska i Srbija ·
Franjo Tuđman
Dr.
Dubrovnik i Franjo Tuđman · Franjo Tuđman i Srbija ·
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Dubrovnik i Habsburška Monarhija · Habsburška Monarhija i Srbija ·
Harmonika
Dijatonska harmonika Stara talijanska harmonika s klavijaturom Harmonika (armunika) je široko rasprostranjeno glazbalo koje se upotrebljava u raznim tipovima glazbe.
Dubrovnik i Harmonika · Harmonika i Srbija ·
Hrvati
Bez opisa.
Dubrovnik i Hrvati · Hrvati i Srbija ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Dubrovnik i Hrvatska · Hrvatska i Srbija ·
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Dubrovnik i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Hrvatska enciklopedija (LZMK) i Srbija ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Dubrovnik i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Srbija ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Dubrovnik i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Srbija ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Dubrovnik i Italija · Italija i Srbija ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Dubrovnik i Jadransko more · Jadransko more i Srbija ·
Klek
Klek Klek je poluotok koji zatvara Neumski zaljev.
Dubrovnik i Klek · Klek i Srbija ·
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Dubrovnik i Kotor · Kotor i Srbija ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Dubrovnik i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Srbija ·
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Dubrovnik i Kršćanstvo · Kršćanstvo i Srbija ·
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Dubrovnik i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Srbija ·
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Dubrovnik i Metar · Metar i Srbija ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Dubrovnik i Njemačka · Njemačka i Srbija ·
Nova godina
Proslava Nove godine u Sydneyu Nova godina prvi je dan u kalendaru i prvi dan u godini.
Dubrovnik i Nova godina · Nova godina i Srbija ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Dubrovnik i Osmansko Carstvo · Osmansko Carstvo i Srbija ·
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Dubrovnik i Papa · Papa i Srbija ·
Požarevački mir
Požarevački mir je sklopljen između Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Venecije 21. srpnja 1718. godine na završetku Habsburško-turskog rata 1716. – 1718. i nakon velikih pobjeda princa Eugena Savojskog u bitkama pred Petrovaradinom 1716.
Dubrovnik i Požarevački mir · Požarevački mir i Srbija ·
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Dubrovnik i Poljoprivreda · Poljoprivreda i Srbija ·
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Dubrovnik i Pravoslavlje · Pravoslavlje i Srbija ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Dubrovnik i Prvi svjetski rat · Prvi svjetski rat i Srbija ·
Raška (država)
Raška je bila srednjovjekovna država Srba i sinonim je za ranu Srbiju.
Dubrovnik i Raška (država) · Raška (država) i Srbija ·
Republika Srpska
Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.
Dubrovnik i Republika Srpska · Republika Srpska i Srbija ·
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Dubrovnik i Ribe · Ribe i Srbija ·
Romanika
tornjem u pozadini. Romanička crkva Sv. Marije Magdalene. Romanika (prema latinskom Romanus: „rimski”) je prvi stil u europskoj umjetnosti koji se razvija u razdoblju od 1000.
Dubrovnik i Romanika · Romanika i Srbija ·
Rudarstvo
Rudarstvo obuhvaća pronalaženje i vađenje (eksploataciju) korisnih mineralnih sirovina iz njihovih ležišta u Zemljinoj kori.
Dubrovnik i Rudarstvo · Rudarstvo i Srbija ·
Siječanj
Siječanj Siječanj (lat. Ianuarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Dubrovnik i Siječanj · Siječanj i Srbija ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Dubrovnik i Sjedinjene Američke Države · Sjedinjene Američke Države i Srbija ·
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Dubrovnik i Sjever · Sjever i Srbija ·
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Dubrovnik i Sjeverna Amerika · Sjeverna Amerika i Srbija ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Dubrovnik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Srbija ·
Sofija
Grad Sofija (bugarski: София), u podnožju planine Vitoše, ima 1 376 461 stanovnika (2010.) i glavni je grad Bugarske.
Dubrovnik i Sofija · Sofija i Srbija ·
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Dubrovnik i Sovjetski Savez · Sovjetski Savez i Srbija ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Dubrovnik i Srbi · Srbi i Srbija ·
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Dubrovnik i Srednji vijek · Srbija i Srednji vijek ·
Stefan Uroš IV. Dušan
Stefan Uroš IV.
Dubrovnik i Stefan Uroš IV. Dušan · Srbija i Stefan Uroš IV. Dušan ·
Stočarstvo
Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.
Dubrovnik i Stočarstvo · Srbija i Stočarstvo ·
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Dubrovnik i UNESCO · Srbija i UNESCO ·
Vaterpolo
Svjetska liga, Genova, 16. lipnja 2008. Vaterpolo je ekipni vodeni šport u kojem sudjeluju dvije ekipe s po sedam članova (jedan od njih je vratar).
Dubrovnik i Vaterpolo · Srbija i Vaterpolo ·
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Dubrovnik i Velika Srbija · Srbija i Velika Srbija ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Dubrovnik i Zagreb · Srbija i Zagreb ·
1. prosinca
1.
1. prosinca i Dubrovnik · 1. prosinca i Srbija ·
11. stoljeće
Bez opisa.
11. stoljeće i Dubrovnik · 11. stoljeće i Srbija ·
12. stoljeće
Bez opisa.
12. stoljeće i Dubrovnik · 12. stoljeće i Srbija ·
14. stoljeće
Bez opisa.
14. stoljeće i Dubrovnik · 14. stoljeće i Srbija ·
18. stoljeće
Bez opisa.
18. stoljeće i Dubrovnik · 18. stoljeće i Srbija ·
1815.
Bez opisa.
1815. i Dubrovnik · 1815. i Srbija ·
19. stoljeće
Bez opisa.
19. stoljeće i Dubrovnik · 19. stoljeće i Srbija ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Dubrovnik · 1918. i Srbija ·
1929.
Bez opisa.
1929. i Dubrovnik · 1929. i Srbija ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Dubrovnik · 1991. i Srbija ·
1995.
Bez opisa.
1995. i Dubrovnik · 1995. i Srbija ·
1996.
Bez opisa.
1996. i Dubrovnik · 1996. i Srbija ·
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
1998. i Dubrovnik · 1998. i Srbija ·
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
2000. i Dubrovnik · 2000. i Srbija ·
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
2001. i Dubrovnik · 2001. i Srbija ·
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
2003. i Dubrovnik · 2003. i Srbija ·
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
2005. i Dubrovnik · 2005. i Srbija ·
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
2008. i Dubrovnik · 2008. i Srbija ·
2011.
Bez opisa.
2011. i Dubrovnik · 2011. i Srbija ·
27. siječnja
27.
27. siječnja i Dubrovnik · 27. siječnja i Srbija ·
7. stoljeće
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Dubrovnik i Srbija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Dubrovnik i Srbija
Usporedba između Dubrovnik i Srbija
Dubrovnik ima 643 odnose, a Srbija ima 577. Kao što im je zajedničko 79, Jaccard indeks 6.48% = 79 / (643 + 577).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Dubrovnik i Srbija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: