Sličnosti između Dubrovnik i Uskoplje
Dubrovnik i Uskoplje imaju 40 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austrija, Austro-Ugarska, Bečki kongres, Bosanska Banovina, Bosna i Hercegovina, Gradonačelnik, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski jezik, Jadransko more, Kraljevina Jugoslavija, Kulin (ban), Neum, Nezavisna Država Hrvatska, Osmansko Carstvo, Poljoprivreda, Rudarstvo, Samostan, Samuilo, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Split, Srbi, Stočarstvo, Turska, 1. prosinca, 1463., 1683., 1699., ..., 18. stoljeće, 1852., 1918., 1929., 1941., 1944., 1990., 1991., 1994., 1995.. Proširite indeks (10 više) »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Austrija i Dubrovnik · Austrija i Uskoplje ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Dubrovnik · Austro-Ugarska i Uskoplje ·
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Bečki kongres i Dubrovnik · Bečki kongres i Uskoplje ·
Bosanska Banovina
Banovina Bosna ili Bosanska Banovina bila je srednjovjekovna država.
Bosanska Banovina i Dubrovnik · Bosanska Banovina i Uskoplje ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Dubrovnik · Bosna i Hercegovina i Uskoplje ·
Gradonačelnik
Gradonačelnik (pov. "načelnik") je dužnosnik koji se nalazi, najčešće, na čelu mjesne zajednice ili samouprave odnosno čelnik je njezine izvršne vlasti.
Dubrovnik i Gradonačelnik · Gradonačelnik i Uskoplje ·
Hrvati
Bez opisa.
Dubrovnik i Hrvati · Hrvati i Uskoplje ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Dubrovnik i Hrvatska · Hrvatska i Uskoplje ·
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Dubrovnik i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Uskoplje ·
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Dubrovnik i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Uskoplje ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Dubrovnik i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Uskoplje ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Dubrovnik i Jadransko more · Jadransko more i Uskoplje ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Dubrovnik i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Uskoplje ·
Kulin (ban)
Kulin (1163. – studeni 1204.), bosanski ban od 1180.
Dubrovnik i Kulin (ban) · Kulin (ban) i Uskoplje ·
Neum
Neum je općina na jugu Hercegovine.
Dubrovnik i Neum · Neum i Uskoplje ·
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Dubrovnik i Nezavisna Država Hrvatska · Nezavisna Država Hrvatska i Uskoplje ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Dubrovnik i Osmansko Carstvo · Osmansko Carstvo i Uskoplje ·
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Dubrovnik i Poljoprivreda · Poljoprivreda i Uskoplje ·
Rudarstvo
Rudarstvo obuhvaća pronalaženje i vađenje (eksploataciju) korisnih mineralnih sirovina iz njihovih ležišta u Zemljinoj kori.
Dubrovnik i Rudarstvo · Rudarstvo i Uskoplje ·
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Dubrovnik i Samostan · Samostan i Uskoplje ·
Samuilo
Samuilova država Samuilova tvrđava u Ohridu Samuilo (bugarski: Самуил, crkvenoslavenski: Самоилъ) bio je car Prvog Bugarskog Carstva od 997.
Dubrovnik i Samuilo · Samuilo i Uskoplje ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Dubrovnik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Uskoplje ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Dubrovnik i Split · Split i Uskoplje ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Dubrovnik i Srbi · Srbi i Uskoplje ·
Stočarstvo
Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.
Dubrovnik i Stočarstvo · Stočarstvo i Uskoplje ·
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Dubrovnik i Turska · Turska i Uskoplje ·
1. prosinca
1.
1. prosinca i Dubrovnik · 1. prosinca i Uskoplje ·
1463.
Bez opisa.
1463. i Dubrovnik · 1463. i Uskoplje ·
1683.
Bez opisa.
1683. i Dubrovnik · 1683. i Uskoplje ·
1699.
Bez opisa.
1699. i Dubrovnik · 1699. i Uskoplje ·
18. stoljeće
Bez opisa.
18. stoljeće i Dubrovnik · 18. stoljeće i Uskoplje ·
1852.
Bez opisa.
1852. i Dubrovnik · 1852. i Uskoplje ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Dubrovnik · 1918. i Uskoplje ·
1929.
Bez opisa.
1929. i Dubrovnik · 1929. i Uskoplje ·
1941.
Bez opisa.
1941. i Dubrovnik · 1941. i Uskoplje ·
1944.
Bez opisa.
1944. i Dubrovnik · 1944. i Uskoplje ·
1990.
Bez opisa.
1990. i Dubrovnik · 1990. i Uskoplje ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Dubrovnik · 1991. i Uskoplje ·
1994.
Bez opisa.
1994. i Dubrovnik · 1994. i Uskoplje ·
1995.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Dubrovnik i Uskoplje imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Dubrovnik i Uskoplje
Usporedba između Dubrovnik i Uskoplje
Dubrovnik ima 643 odnose, a Uskoplje ima 335. Kao što im je zajedničko 40, Jaccard indeks 4.09% = 40 / (643 + 335).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Dubrovnik i Uskoplje. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: