Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Dugovalno zračenje Zemlje i Sunčevo zračenje

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Dugovalno zračenje Zemlje i Sunčevo zračenje

Dugovalno zračenje Zemlje vs. Sunčevo zračenje

stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. dugovalnog zračenja Zemlje od 2003. do 2010. Ugljikov dioksid i vodena para selektivno apsorbiraju infracrveno zračenje u području od 5 do 7 μm i valove duljine od 17 μm, a uopće ne apsorbiraju zračenje u području od 8,5 do 12 μm za koje je atmosfera potpuno propusna. Dugovalno zračenje Zemlje ili dugovalno toplinsko zračenje Zemlje je dio infracrvenoga zračenja valne duljine od 4 do 50 μm, koje nastaje apsorpcijom (upijanjem) Sunčeva kratkovalnog zračenja iz Sunčeve svjetlosti. Zemlji. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Sunčevo zračenje je osnovni energetski izvor za sve procese u Zemljinoj atmosferi.

Sličnosti između Dugovalno zračenje Zemlje i Sunčevo zračenje

Dugovalno zračenje Zemlje i Sunčevo zračenje imaju 16 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Apsorpcija, Atmosfera, Elektromagnetsko zračenje, Emisija, Energija, Infracrveno zračenje, Radijacija, Sunce, Temperatura, Toplina, Toplinsko zračenje, Ugljikov(IV) oksid, Valna duljina, Vodena para, Zemlja, Zemljina atmosfera.

Apsorpcija

Bez opisa.

Apsorpcija i Dugovalno zračenje Zemlje · Apsorpcija i Sunčevo zračenje · Vidi više »

Atmosfera

Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.

Atmosfera i Dugovalno zračenje Zemlje · Atmosfera i Sunčevo zračenje · Vidi više »

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Dugovalno zračenje Zemlje i Elektromagnetsko zračenje · Elektromagnetsko zračenje i Sunčevo zračenje · Vidi više »

Emisija

Emisija (lat. emissio) može značiti.

Dugovalno zračenje Zemlje i Emisija · Emisija i Sunčevo zračenje · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Dugovalno zračenje Zemlje i Energija · Energija i Sunčevo zračenje · Vidi više »

Infracrveno zračenje

Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.

Dugovalno zračenje Zemlje i Infracrveno zračenje · Infracrveno zračenje i Sunčevo zračenje · Vidi više »

Radijacija

Međunarodni znak radioaktivnosti.

Dugovalno zračenje Zemlje i Radijacija · Radijacija i Sunčevo zračenje · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Dugovalno zračenje Zemlje i Sunce · Sunce i Sunčevo zračenje · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Dugovalno zračenje Zemlje i Temperatura · Sunčevo zračenje i Temperatura · Vidi više »

Toplina

toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.

Dugovalno zračenje Zemlje i Toplina · Sunčevo zračenje i Toplina · Vidi više »

Toplinsko zračenje

Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.

Dugovalno zračenje Zemlje i Toplinsko zračenje · Sunčevo zračenje i Toplinsko zračenje · Vidi više »

Ugljikov(IV) oksid

Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.

Dugovalno zračenje Zemlje i Ugljikov(IV) oksid · Sunčevo zračenje i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »

Valna duljina

Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.

Dugovalno zračenje Zemlje i Valna duljina · Sunčevo zračenje i Valna duljina · Vidi više »

Vodena para

Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.

Dugovalno zračenje Zemlje i Vodena para · Sunčevo zračenje i Vodena para · Vidi više »

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Dugovalno zračenje Zemlje i Zemlja · Sunčevo zračenje i Zemlja · Vidi više »

Zemljina atmosfera

Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.

Dugovalno zračenje Zemlje i Zemljina atmosfera · Sunčevo zračenje i Zemljina atmosfera · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Dugovalno zračenje Zemlje i Sunčevo zračenje

Dugovalno zračenje Zemlje ima 37 odnose, a Sunčevo zračenje ima 31. Kao što im je zajedničko 16, Jaccard indeks 23.53% = 16 / (37 + 31).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Dugovalno zračenje Zemlje i Sunčevo zračenje. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »