Brže od pregledniku!
165 odnosi: Adenozin trifosfat, Alge, Alge kremenjašice, Alveolata, Aminokiselina, Amonijak, Ananas (rod), Antocerote, Apsorpcijska spektroskopija, Arhaik, Arheje, Arheplastidi, Aridna klima, ATP sintaza, Šećerna trska, Željezo, Životinje, Bakterije, Biljke, Biljna stanica, Bjelančevine, Celuloza, Cercozoa, Chlorella, Civilizacija, Colobanthus quitensis, Crvena, Crvene alge, Cyanobacteria, Derivat, Difuzija, Disanje, Dvosupnice, Električna energija, Elektron, Endocitoza, Endotermni proces, Energija, Enzim, Epikontinentalni pojas, Eukarioti, Evolucija, Evolucijska povijest života, Fikocijan, Fikoeritrin, Fotokemija, Foton, Fruktoza, Glaukofite, Glikogen, ..., Glukoza, Grčki jezik, Haptofiti, Heksoza, Heterokonta, Heterotrofni organizmi, Hlapljenje, Hranidbeni lanac, Infracrveno zračenje, Jabučna kiselina, Jednosupnice, Joseph Priestley, Kaktusi, Kalcij, Karoten, Karotenoidi, Katalaza, Kataliza (kemija), Kemijska energija, Kemijska jednadžba, Kinoni, Kisik, Klorofil, Kloroplast, Koncentracija, Konvergentna evolucija, Krebsov ciklus, Kriptofiti, Kromofor, Kromosomi, Ksantofil, Kserofiti, Kukuruz, Leukoplast, Lipidi, List, Mangan, Masa, Masne kiseline, Mekušci, Metabolizam, Mezozoik, Miozoa, Mitohondrij, Mlječika, Moruzgve, Nobelova nagrada, Nobelova nagrada za kemiju, Nutrijent, Ochrophyta, Organela, Organizam (biologija), Organski spoj, Otto Heinrich Warburg, Paleoarhaik, Paleoproterozoik, Pigment, Plastid, Plava, Porfirin, Prokarioti, Proso, Proterozoik, Radionuklid, Redoks, Reducens, Refleksija, Rhizaria, Ribosomi, Saharoza, Sedimentne stijene, Sekunda, Simbioza, Sinteza (kemija), Sirak, Smeđe alge, Solarna fotonaponska energija, Spektar (boja), Spužve, Stanična jezgra, Stanična membrana, Stanično disanje, Stanica, Sukulenti, Sumpor, Sumporovodik, Sunce, Sveučilište u Berkeleyju, Svijetleći bičaši, Svjetlost, Temperatura, Termodinamika bioloških procesa, Tirozin, Tlo, Toplina, Trepetljikaši, Tustikovke, Ugljikohidrati, Ugljikov (II) oksid, Ugljikov(IV) oksid, Ultraljubičasto zračenje, Valna duljina, Vat, Vezikula, Višestanični organizmi, Voda, Vodik, Vodikov peroksid, Vosak, Zajedničko porijeklo, Zelena, Zelene alge, Zeleni bičaši, Zemlja, Zemljina atmosfera. Proširite indeks (115 više) »
Adenozin trifosfat
Adenozin trifosfat ili ATP je glavno unutarstanično skladište energije.
Novi!!: Fotosinteza i Adenozin trifosfat · Vidi više »
Alge
Ernst Haeckel: Zelene alge Alge (lat. Algae), široka skupina pretežno vodenih, fotosintetskih autotrofnih organizama (od jednostaničnih do višestaničnih) nalik na biljke poznate kao fitoplankton, bolje poznatija kao živi biljni organizam bez korijena, lišća ili cvjetova.
Novi!!: Fotosinteza i Alge · Vidi više »
Alge kremenjašice
Alge kremenjašice ili Dijatomeje (lat., Bacillariophyta, Diatomeae) pripadaju skupini protista.
Novi!!: Fotosinteza i Alge kremenjašice · Vidi više »
Alveolata
Alveolata, protisti u podcarstvu Harosa koje karakterizira kortikalna alveola, spljoštena vezikula ispod stanične membrane s kojom čini pelikulu, vanjski „zid“ koji im daje stalan oblik.
Novi!!: Fotosinteza i Alveolata · Vidi više »
Aminokiselina
Opća struktura aminokiselina. U kemijskom smislu, aminokiseline su molekule koje sadrže amino skupinu (-NH2) i karboksilnu skupinu (-COOH).
Novi!!: Fotosinteza i Aminokiselina · Vidi više »
Amonijak
Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.
Novi!!: Fotosinteza i Amonijak · Vidi više »
Ananas (rod)
Ananas Ananasi su rod biljaka iz porodice Bromeliaceae (tamjanikovke).
Novi!!: Fotosinteza i Ananas (rod) · Vidi više »
Antocerote
Dendrocerotaceae Antocerote (lat. Anthocerotophyta), divizija u carstvu Plantae.
Novi!!: Fotosinteza i Antocerote · Vidi više »
Apsorpcijska spektroskopija
Primjer primjene apsorpcione spektroskopije: apsorpcijskog spektar atmosfere planete izvan Sunčevog sustava - vidljiva je natrijova linija. valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. Apsorpcijska spektroskopija se odnosi na spektroskopske tehnike koje mjere apsorpciju zračenja, nastalu zbog interakcije s uzorkom, kao funkciju frekvencije ili valne duljine.
Novi!!: Fotosinteza i Apsorpcijska spektroskopija · Vidi više »
Arhaik
eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Arhaik je geološki eon koji se nastavlja na hadij, a prije 2,5 milijarda godina prelazi u proterozoik.
Novi!!: Fotosinteza i Arhaik · Vidi više »
Arheje
Arheje (lat. Archaea) (starogrčki ἀρχαῖος, archaĩos "prastar", "prvobitan") ranije nazivane i Archaebakterijama ili prabakterijama tvore, pored bakterija i eukariota jednu od tri domene u koje se dijele sva živa bića kod kojih postoji stanica.
Novi!!: Fotosinteza i Arheje · Vidi više »
Arheplastidi
Arheplastidi (lat. Archaeplastida; Plantae sensu lato), jedna od glavnih skupina eukariota koja okuplja crvene alge (Rhodophyta) i glaukofite (Glaucophyta), kolektivno nazivane Biliphyta, zelene alge i kopnene biljke (Embryophyta).
Novi!!: Fotosinteza i Arheplastidi · Vidi više »
Aridna klima
O aridnoj klimi (lat.aridus.
Novi!!: Fotosinteza i Aridna klima · Vidi više »
ATP sintaza
ATP sintaza ATP sintaza je protein i molekularni stroj koji katalizira stvaranje molekule za skladištenje energije, adenozin trifosfata (ATP), pomoću adenozin difosfata (ADP) i anorganskog fosfata (Pi).
Novi!!: Fotosinteza i ATP sintaza · Vidi više »
Šećerna trska
''Saccharum officinarum''. Europljani (ljubičasta područja) krajem 14. stoljeća. Plantaža šećerne trske na otoku Réunion s kraja 19. stoljeća. Indiji iz 1905. Plantaža šećerne trske na Mauricijusu. Cvijet šećerne trske. Šećerna trska (zastarjelo: sladorna trska, lat. Saccharum officinarum) je biljka iz porodice Trava (Poaceae) i unutar nje se svrstava u potporodicu Panicoideae u koju je svrstano još oko 3270 drugih vrsta.
Novi!!: Fotosinteza i Šećerna trska · Vidi više »
Željezo
meteorskog podrijetla), izmjera: 49 x 29 x 15 milimetara. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (čelik) prikazuje razne alotropije željeza i čelika. zavarljivosti. Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.
Novi!!: Fotosinteza i Željezo · Vidi više »
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Fotosinteza i Životinje · Vidi više »
Bakterije
Bakterije su najbrojnija skupina organizama.
Novi!!: Fotosinteza i Bakterije · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Fotosinteza i Biljke · Vidi više »
Biljna stanica
Biljna stanica je tip stanice karakterističan za biljke.
Novi!!: Fotosinteza i Biljna stanica · Vidi više »
Bjelančevine
Bjelančevine ili proteini su, uz vodu, najvažnije tvari u tijelu.
Novi!!: Fotosinteza i Bjelančevine · Vidi više »
Celuloza
biljaka. Udio je celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi. vodikove veze (isprekidane linije) unutar i između molekula celuloze. Celuloza (lat. cellula: mala ćelija) je u prirodi najrasprostranjeniji ugljikov spoj na Zemlji.
Novi!!: Fotosinteza i Celuloza · Vidi više »
Cercozoa
Cercozoa je koljeno kromista u infracarstvu Rhizaria s 3 potkoljena, ili u praživotinjama (Protozoa).
Novi!!: Fotosinteza i Cercozoa · Vidi više »
Chlorella
Chlorella je rod zelenih algi iz porodice Chlorellaceae.
Novi!!: Fotosinteza i Chlorella · Vidi više »
Civilizacija
Panorama New Yorka. Gradovi su jedna od glavnih uzroka i posljedica ljudske civilizacije. Civilizacija (latinski) ili uljudba (neologisam) je ukupnost svih znanja, vještina, običaja, misaonih i duhovnih spoznaja kod razvijenih ljudskih zajednica;.
Novi!!: Fotosinteza i Civilizacija · Vidi više »
Colobanthus quitensis
Colobanthus quitensis biljna je vrsta iz porodice klinčićevki.
Novi!!: Fotosinteza i Colobanthus quitensis · Vidi više »
Crvena
Crvena boja Crvena boja.
Novi!!: Fotosinteza i Crvena · Vidi više »
Crvene alge
Crvene alge (Rhodophyta, od grčkih riječi ῥόδον.
Novi!!: Fotosinteza i Crvene alge · Vidi više »
Cyanobacteria
Cijanobakterije (modrozelene alge, lat. Cyanobacteria) su prvi fotosintetski organizmi na zemlji, i dio su carstva prokariota.
Novi!!: Fotosinteza i Cyanobacteria · Vidi više »
Derivat
Derivat je kemijski spoj, koji nastaje iz drugog spoja.
Novi!!: Fotosinteza i Derivat · Vidi više »
Difuzija
vodi. toplinskim gibanjem čestica izjednačuju. bojila u vodi. membranom. Difuzija kroz propusne ili polupropusne membrane (stijenke) naziva se osmoza. Difuzija (lat. diffusio: širenje, rasprostiranje, raspršenje) je prijenos kemijskih tvari u plinovima, kapljevinama i čvrstim tvarima.
Novi!!: Fotosinteza i Difuzija · Vidi više »
Disanje
U životinjskoj fiziologiji, disanje je prijenos kisika iz zraka u stanice tkiva te prijenos ugljikova dioksida u suprotnom smjeru.
Novi!!: Fotosinteza i Disanje · Vidi više »
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Novi!!: Fotosinteza i Dvosupnice · Vidi više »
Električna energija
Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije.
Novi!!: Fotosinteza i Električna energija · Vidi više »
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Novi!!: Fotosinteza i Elektron · Vidi više »
Endocitoza
Razne vrste endocitoze Endocitoza je proces suprotan egzocitozi.
Novi!!: Fotosinteza i Endocitoza · Vidi više »
Endotermni proces
Endotermni proces je proces pri čijem se odvijanju troši toplina (npr. endotermne kemijske reakcije; iz tople (npr. sobne) temperature u znatno nižu).
Novi!!: Fotosinteza i Endotermni proces · Vidi više »
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Novi!!: Fotosinteza i Energija · Vidi više »
Enzim
Enzim je biološki katalizator, protein tj.
Novi!!: Fotosinteza i Enzim · Vidi više »
Epikontinentalni pojas
Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Kontinentski šelf (kontinentski prag, priobalni rub, epikontinentski rub, kontinentska površina, neritik) je geomorfološki oblik reljefa morskog dna.
Novi!!: Fotosinteza i Epikontinentalni pojas · Vidi više »
Eukarioti
Tipična životinjska (eukariotska) stanica Detalj endomembranskog sustava i njegove sastavnice Sve životinje su eukarioti Struktura mitohondrija: 1. Unutrašnja membrana, 2. Vanjska membrana, 3. Krista, 4. Matriks Eukarioti su organizmi odnosno stanice kod kojih je nasljedni materijal smješten u jezgri obavijenoj posebnom dvostrukom jezgrinom membranom.
Novi!!: Fotosinteza i Eukarioti · Vidi više »
Evolucija
Evolucija (lat. evolutio: razvoj, razvitak) je naziv za proces zbog kojeg dolazi do promjena nasljednih osobina bioloških populacija tijekom velikog broja uzastopnih generacija.
Novi!!: Fotosinteza i Evolucija · Vidi više »
Evolucijska povijest života
Evolucijska povijest života na Zemlji prati procese s pomoću kojih su živi i fosilni organizmi evoluirali od prvih početaka života na planetu do današnjeg dana.
Novi!!: Fotosinteza i Evolucijska povijest života · Vidi više »
Fikocijan
modrozelenih algi ''Microcystis aeruginosa''. Fikocijan (grč. φῦϰος: alga + ϰύανος: modra boja) je modri pigment modrozelenih algi (cijanobakterija) koji znatno pridonosi njihovoj boji.
Novi!!: Fotosinteza i Fikocijan · Vidi više »
Fikoeritrin
Crvene alge reda ''Gracilaria'' sadrže R-fikoeritrin. Fikoeritrin (grč. φῦϰος: alga + ἐρυϑρός: crven) je crveni pigment u crvenih alga koji prekriva klorofil pa im daje crvenu boju.
Novi!!: Fotosinteza i Fikoeritrin · Vidi više »
Fotokemija
živinom svjetiljkom. ugljikovog ciklusa. Fotokemija je dio fizikalne kemije koji se bavi kemijskim reakcijama uz sudjelovanje elektromagnetskog zračenja.
Novi!!: Fotosinteza i Fotokemija · Vidi više »
Foton
nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.
Novi!!: Fotosinteza i Foton · Vidi više »
Fruktoza
Strukturna formula fruktoze Fruktoza Fruktozu (voćni šećer) nalazimo u voću Fruktoza (prema lat. fructus: plod) ili voćni šećer (C6H12O6) je monosaharid sličan glukozi, ali umjesto aldehidne, sadržava keto-skupinu.
Novi!!: Fotosinteza i Fruktoza · Vidi više »
Glaukofite
Glaukofite (lat. Glaucophyta) koljeno u biljnom carstvu koje se sastoji od dvadesetak vrsta arheplastida i čini ga jedan razred Glaucophyceae.
Novi!!: Fotosinteza i Glaukofite · Vidi više »
Glikogen
Dio strukture glikogena Glikogen je polisaharid glukoze, koji u životinjskim stanicama služi za pohranu glukoze.
Novi!!: Fotosinteza i Glikogen · Vidi više »
Glukoza
grožđu D-glukoza (C6H12O6) Glukoza (od grč.; sladak) (dekstroza, grožđani šećer, krvni šećer, dekstroglukoza) je najrasprostranjeniji monosaharid u prirodi.
Novi!!: Fotosinteza i Glukoza · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Fotosinteza i Grčki jezik · Vidi više »
Haptofiti
Haptofiti (lat. Haptophyta), koljeno kromista podijeljeno na 3 imenovana razreda sa 1 509 vrsta.
Novi!!: Fotosinteza i Haptofiti · Vidi više »
Heksoza
Heksoza (od st.grč. ἕξ héks: šest + lat. -osus: šećer) je vrsta jednostavnih šećera.
Novi!!: Fotosinteza i Heksoza · Vidi više »
Heterokonta
Heterokonta (Stramenopila), infracarstvo kromista, dio podcarstva Harosa.
Novi!!: Fotosinteza i Heterokonta · Vidi više »
Heterotrofni organizmi
Heterotrofija (grčki heteros - tuđi, stran, onaj drugi; trophe - hranjenje), (odnosno heterotrofni organizmi) je pojam u biologiji kojim se označava svojstvo stanice (odnosno jednog organizma) da ugljikohidrate koji su joj (mu) potrebni za život, uzimaju iz organskih tvari.
Novi!!: Fotosinteza i Heterotrofni organizmi · Vidi više »
Hlapljenje
tijelo se hladi. ukapljuje u obliku aerosola. Morska sol u Dakaru (Senegal). Hlapljenje je prelaženje kemijske tvari iz tekućega u plinovito agregatno stanje bez vrenja, na temperaturi nižoj od vrelišta.
Novi!!: Fotosinteza i Hlapljenje · Vidi više »
Hranidbeni lanac
vodi Pojmom hranidbenog lanca naziva se u ekologiji i ekotoksikologiji linearni prijenos hranom preuzete energije od jedne populacije organizama na sljedeću, odnosno, kad se jedna populacija hrani onom koja joj u tom lancu prethodi.
Novi!!: Fotosinteza i Hranidbeni lanac · Vidi više »
Infracrveno zračenje
Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.
Novi!!: Fotosinteza i Infracrveno zračenje · Vidi više »
Jabučna kiselina
Strukturna formula jabučne kiseline Jabučna kiselina, C4H6O5, dvobazična je organska kiselina prisutna u kiselom voću; bezbojni igličasti kristali topljivi u vodi i alkoholu.
Novi!!: Fotosinteza i Jabučna kiselina · Vidi više »
Jednosupnice
Jednosupnice (Liliopsida, ranije Monocotyledoneae) su nekadašnji razred kritosjemenjača (Magnoliophyta).
Novi!!: Fotosinteza i Jednosupnice · Vidi više »
Joseph Priestley
Joseph Priestley (Birstall Fieldhead, 13. ožujka 1733. – Northumberland, SAD, 6. veljače 1804.), engleski znanstvenik i filozof.
Novi!!: Fotosinteza i Joseph Priestley · Vidi više »
Kaktusi
Kaktusovke (kaktusi; lat. Cactaceae) su sukulentne biljke koje pripadaju porodici Cactaceae, a potječu iz Amerike (Sjeverne, Srednje i Južne sa susjednim otocima).
Novi!!: Fotosinteza i Kaktusi · Vidi više »
Kalcij
Vapnik stari hrvatski naziv za kalcij.
Novi!!: Fotosinteza i Kalcij · Vidi više »
Karoten
Trodimenzionalni dijagram štapića β-karotena. životinja. prehrane - slanih kozica. Ako se hrane prehranom bez karotena, one postaju bijele. α-karoten. β-karoten γ-karoten δ-karoten Australiji, koriste se za proizvodnju β-karotena. Karoten (C40H56) smjesa je karotena α, β i γ.
Novi!!: Fotosinteza i Karoten · Vidi više »
Karotenoidi
životinja. Žuta i narančasta boja listova u jesen nastaje zbog karotenoida koji su vidljivi nakon što se klorofil razgradi. Karotenoidi (karoten od fr. carotène, od carotte: mrkva) skupina su prirodnih žutih, narančastih i crvenih pigmenata vrlo raširenih u prirodi, posebno u tamnozelenome lisnatom povrću te u žutonarančastome voću i povrću.
Novi!!: Fotosinteza i Karotenoidi · Vidi više »
Katalaza
Struktura katalaze. Katalaza je široko rasprostranjen enzim prisutan kod prokariota i eukariota.
Novi!!: Fotosinteza i Katalaza · Vidi više »
Kataliza (kemija)
Kataliza (nlat. catalysis ← grč. katálysis: razrješivanje ≃ kata- + -liza) je kemijska reakcija koja se odvija drukčije nego u izoliranim okolnostima, što je posljedica prisutnošću katalizatora.
Novi!!: Fotosinteza i Kataliza (kemija) · Vidi više »
Kemijska energija
Kemijska energija se može definirati kao rad koji obave električne sile prilikom preslagivanja električnih naboja – protona i elektrona – u kemijskim procesima.
Novi!!: Fotosinteza i Kemijska energija · Vidi više »
Kemijska jednadžba
Kemijska jednadžba je način prikazivanja kemijske reakcije uz pomoć kemijskih simbola i formula.
Novi!!: Fotosinteza i Kemijska jednadžba · Vidi više »
Kinoni
lišajeva (ovdje ''Caloplaca thallincola'') nastaje zbog prisutnosti antrakinona. Zelene školjke nezrelog ploda orahovog stabla (''Juglans regia L.'') sadrže juglone.Albert Gossauer: ''Struktur und Reaktivität der Biomoleküle'', Verlag Helvetica Chimica Acta, Zürich, 2006, S. 277, ISBN 978-3-906390-29-1. Kinoni (kin + oni) su nezasićeni ciklički diketoni, snažno (intenzivno) obojene, fiziološki važne kemijske tvari prisutne u biljkama i nekim životinjama.
Novi!!: Fotosinteza i Kinoni · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Fotosinteza i Kisik · Vidi više »
Klorofil
algama. Postoji nekoliko vrsta klorofila, ali svi dijele ligand magnezija s klorom koji čini desnu stranu ove skice. Gledano mikroskopom, klorofil se nalazi unutar stanica u strukturama koje se nazivaju kloroplasti - koje su ovdje prikazane grupirane unutar biljnih stanica. reflektira) zelenu. Spektri molekula klorofila blago su izmijenjeni ''in vivo'' ovisno o posebnim međudjelovanjima pigmenta i bjelančevine. Klorofil ili biljno zelenilo je zeleni biljni pigment, nužan u procesu fotosinteze, smješten u kloroplastima (plastidi), u svim zelenim dijelovima biljke.
Novi!!: Fotosinteza i Klorofil · Vidi više »
Kloroplast
Biljne stanice i kloroplast Kloroplast je vrsta plastida, koji su organele koje se nalaze u citoplazmi, posjeduju pigmente kao što su klorofili i karotenoidi i mjesto su sinteze i skladištenja hrane.
Novi!!: Fotosinteza i Kloroplast · Vidi više »
Koncentracija
U kemiji, „koncentracija“ je definirana kao udio otopljene tvari podijeljen s volumenom otopine.
Novi!!: Fotosinteza i Koncentracija · Vidi više »
Konvergentna evolucija
Pod konvergennom evolucijom (nazvanom još i paralelizam i konvergencija) se u biologiji podrazumijeva razvoj sličnih osobina i sličnih organa s istim funkcijama kod vrsta koje nisu međusobno srodne do kojih dolazi tijekom evolucije kao posljedica prilagođavanju sličnim uvjetima života.
Novi!!: Fotosinteza i Konvergentna evolucija · Vidi više »
Krebsov ciklus
Krebsov ciklus, ciklus limunske kiseline ili ciklus trikarboksilnih kiselina (TCA ciklus) jedan je od temeljnih metaboličkih ciklusa kod stanica koje se koriste kisikom tijekom staničnog disanja.
Novi!!: Fotosinteza i Krebsov ciklus · Vidi više »
Kriptofiti
Kriptofiti (lat. Cryptophyta), koljeno kromista s jedinim razredom Cryptophyceae.
Novi!!: Fotosinteza i Kriptofiti · Vidi više »
Kromofor
pmc.
Novi!!: Fotosinteza i Kromofor · Vidi više »
Kromosomi
Kromosomi su skup makromolekula u stanici živih bića.
Novi!!: Fotosinteza i Kromosomi · Vidi više »
Ksantofil
žumanjka ukazuje na prisustvo pigmenta ksantofila. oksidacije razgrađuje brže, a na lišću se ukazuje žućkasta boja ksantofila. Ksantofil (grč. ξανϑός: žućkast, smeđ) je žuti do smećkasti pigment, oksidacijski produkt karotena, s kojim zajedno čini skupinu karotenoida.
Novi!!: Fotosinteza i Ksantofil · Vidi više »
Kserofiti
Kserofiti (od starogrčke sintagme xerosphuton / ξηϱόςφυτόν, xeros.
Novi!!: Fotosinteza i Kserofiti · Vidi više »
Kukuruz
Kukuruz (lat. Zea mays), jednogodišnja biljka iz porodice Poaceae, a porijeklom je iz Srednje Amerike (južni Meksiko i Gvatemala).
Novi!!: Fotosinteza i Kukuruz · Vidi više »
Leukoplast
Amiloplast krumpira Kao kromoplasti tako su i leukoplasti bez klorofila, pa zbog toga ni oni nemaju sposobnost za asimilaciju CO2.
Novi!!: Fotosinteza i Leukoplast · Vidi više »
Lipidi
Lipidi (grč. lípos: mast) organske su tvari različite kemijske građe, podrazumijevaju masti i ulja, voskove, fosfolipide i steroide.
Novi!!: Fotosinteza i Lipidi · Vidi više »
List
List List je vegetativni organ biljke koji obavlja asimilacijsku i transpiracijsku funkciju.
Novi!!: Fotosinteza i List · Vidi više »
Mangan
Mangan je kemijski element 7.
Novi!!: Fotosinteza i Mangan · Vidi više »
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Novi!!: Fotosinteza i Masa · Vidi više »
Masne kiseline
U kemiji, posebice biokemiji, masne kiseline su karboksilne kiseline, često s dugim nerazgranatim tijelom (lancem), a mogu biti zasićene ili nezasićene.
Novi!!: Fotosinteza i Masne kiseline · Vidi više »
Mekušci
Mekušci (Mollusca) su koljeno životinje s velikim brojem vrsta i oblika iz skupine beskralješnjaka koje se dijeli na devet razreda, od kojih je osam recentnih i jedan izumrli razred.
Novi!!: Fotosinteza i Mekušci · Vidi više »
Metabolizam
Metabolizam ili izmjena tvari je skup kemijskih procesa koje se odvijaju u živom organizmu kako bi održali život.
Novi!!: Fotosinteza i Metabolizam · Vidi više »
Mezozoik
eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Era mezozoika je druga od tri geološke ere fanerozojskog eona.
Novi!!: Fotosinteza i Mezozoik · Vidi više »
Miozoa
Miozoa, koljeno kromista, dio infracarstva Halvaria.
Novi!!: Fotosinteza i Miozoa · Vidi više »
Mitohondrij
Mitohondrij je stanična organela eukariotskih stanica koja služi kao izvor stanične energije.
Novi!!: Fotosinteza i Mitohondrij · Vidi više »
Mlječika
Mlječika (lat. Euphorbia), veliki biljni rod s preko 2000 vrsta jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja, trajnica, grmova i drveća iz porodice Euphorbiaceae.
Novi!!: Fotosinteza i Mlječika · Vidi više »
Moruzgve
Moruzgve, ponekad kod nas i morske anemone (lat. Actinaria) su često sesilni, solitarni žarnjaci iz razreda koralja koji imaju oblik polipa šestozračne simetrije (lat. Hexacorallia), cilindrično tijelo i 6 odnosno umnožak broja 6 (crvena moruzgva ima 196) vrlo pokretljivih lovki oko usnog otvora.
Novi!!: Fotosinteza i Moruzgve · Vidi više »
Nobelova nagrada
Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.
Novi!!: Fotosinteza i Nobelova nagrada · Vidi više »
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
Novi!!: Fotosinteza i Nobelova nagrada za kemiju · Vidi više »
Nutrijent
Ciklus nutrijenata u oceanima Nutrijent je kemikalija, koja je potrebna organizmu za život i rast, ili tvar, koja se koristi u metabolizmu organizma i koja se unesi iz okoline.
Novi!!: Fotosinteza i Nutrijent · Vidi više »
Ochrophyta
Ochrophyta, koljeno u carstvu kromista.
Novi!!: Fotosinteza i Ochrophyta · Vidi više »
Organela
Organela (lat. organella) u staničnoj biologiji jest specijalizirana podjedinica stanice koja je funkcionalno izdvojena od ostatka stanice vlastitom lipidnom membranom.
Novi!!: Fotosinteza i Organela · Vidi više »
Organizam (biologija)
U biologiji, organizam je složeni sustav organela, organa ili sustava organa koji funkcioniraju skladno kako bi bili sposobni živjeti: rasti, reagirati na podražaje, razmnožavati se i razvijati.
Novi!!: Fotosinteza i Organizam (biologija) · Vidi više »
Organski spoj
Metan, CH4, jedan od najjednostavnijih organskih spojeva. Struktura L-izoleucina Organski spoj je kemijski spoj, koji sadrže ugljik, a svi ostali spojevi pripadaju anorganskim spojevima.
Novi!!: Fotosinteza i Organski spoj · Vidi više »
Otto Heinrich Warburg
'''Otto Heinrich Warburg''' Otto Heinrich Warburg (Freiburg, 12. listopada 1883. – Berlin, 1. kolovoza 1970.), njemački fiziolog i liječnik, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1931. godine.
Novi!!: Fotosinteza i Otto Heinrich Warburg · Vidi više »
Paleoarhaik
Paleoarhaik je geološka era unutar Arhaika, koja pokriva razdoblje od prije otprilike 3600 milijuna godina do 3200 milijuna godina.
Novi!!: Fotosinteza i Paleoarhaik · Vidi više »
Paleoproterozoik
Paleoproterozoik je prva od tri erena koji se dijeli eon Proterozoik.
Novi!!: Fotosinteza i Paleoproterozoik · Vidi više »
Pigment
Klorofil daje listovima zelenu boju. Prirodni pigment ultramarin u obliku praha. Sintetski organski pigment ultramarin. Slika konja u okeru iz francuske špilje Lascaux. Željezov(III) oksid ili željezno crvenilo, čisti prah (hrđa). Elizabeta I. je znala koristiti olovno bjelilo da bi dobila blijedi ten. valnih duljina (boja) upadaju u pigment. Ovaj pigment upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju pigmenta. bojama i lakovima. Osušeni nalič zelene boje. ratnom brodu Vasa, a olovno bjelilo je na najdonjoj polici, drugi s lijeva. Pigmenti na prodaji (tržnica Goa, Indija). Vermilion, cinober ili rumenica je narančasto crveni, skarletni pigment, izvorno proizveden u prah usitnjenog minerala cinabarita. Titanijev žuti pigment. Pariško plava ili prusko plava (berlinsko modrilo). nm. Kromov žuti pigment ili kromova žuta. Organski pigment alizarin. anilinskih boja (Tehničko sveučilište u Dresdenu). Ftalocijaninski zeleni pigment. lišajeva (ovdje ''Caloplaca thallincola'') nastaje zbog prisutnosti antrakinona. Perinonski narančasti pigment. Usporedba između aluminijskog pigmenta sa svojstvom isplivavanja (lijevo) i aluminijskog pigmenta s neisplivavajućim česticama (desno). Sedefasti lak za nokte. Manganski ljubičasti pigment je ustvari amonij-manganov(III) pirofosfat. olovnog bjelila. cinkovog žutila, sastavljani 1942. Cinkov fosfat. ultraljubičastim zračenjem. vodu služi i za dobivanje ljepšeg izgleda. Kobaltni ljubičasti pigment je ustvari kobalt(II) fosfat. Kobaltna plava, kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo je ustvari kobalt(II) oksid. Kadmijev žuti pigment ili kadmijevo žutilo je ustvari kadmijev sulfid CdS. Kadmijev crveni pigment ili kadmijevo crvenilo je ustvari kadmijev sulfid CdS s dodacima selenija. Umbra je pigment koji sadrži od 45 do 70% Fe2O3 i sa znatnim udjelom manganovog dioksida (od 5 do 20%). žarenja dobije crvenosmeđu boju. Kromoksidna zelena kao pigment. Raspršenje svjetlosti je veće za bijele pigmente što je veći indeks loma svjetlosti. Temeljna boja. Cinkov oksid kao bijeli pigment. gume (više od 90% količina). cm. Željezno crnilo. Pigment (lat. pigmentum: boja) je tvar različita kemijska sastava koja je nositelj boje u živih organizama.
Novi!!: Fotosinteza i Pigment · Vidi više »
Plastid
Plastidi su organele prisutne u biljnim stanicama i nekim protistima s vrlo raznovrsnim biokemijskim i fiziološkim funkcijama.
Novi!!: Fotosinteza i Plastid · Vidi više »
Plava
Plava boja Plava boja.
Novi!!: Fotosinteza i Plava · Vidi više »
Porfirin
Porfin, najjednostavnija vrsta porfirina. Porfirin je planarni ligand s centralnom prstenastom strukturom i različitim substituentima na rubu prstena.
Novi!!: Fotosinteza i Porfirin · Vidi više »
Prokarioti
'''Shematski prikaz prokariotske stanice''': 1- kapsula; 2-stanična stijenka; 3-stanična membrana; 4-citoplazma; 5-ribosomi; 6-mezosomi; 7-nukleoid; 8-flagelum Prokarioti (Procarya, Procaryota; od starogrčkog pro.
Novi!!: Fotosinteza i Prokarioti · Vidi više »
Proso
Proso (lat. Panicum), rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice trava (Poaceae) kojemu pripada preko 270 vrsta.
Novi!!: Fotosinteza i Proso · Vidi više »
Proterozoik
eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Proterozoik je geološki eon koji predstavlja razdoblje prije raširenosti kompleksnog života na Zemlji.
Novi!!: Fotosinteza i Proterozoik · Vidi više »
Radionuklid
Znak za opasnost od radioaktivnosti oksid U3O8 (70% do 90%). Americij-241 koji se stavlja u detektore dima. ugljika-14 da otkrije starost materijala koji sadrži ugljikove spojeve, starosti do 60 000 godina. Ionizacijska komora djeluje na Geigerov brojač, koji radi kao proporcionalni brojač Ubrizgavanje tehnecija-99m. Radionuklid, radioaktivni element ili radioizotop je nuklid kod kojeg postoji višak mase ili energije, pa stabilnost postiže radioaktivnim raspadom: alfa raspad, beta raspad (beta minus i beta plus), gama zračenje, elektronski uhvat i drugi.
Novi!!: Fotosinteza i Radionuklid · Vidi više »
Redoks
oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. izgaranje). željezne rude. Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Redoks ili redoks reakcija je takva kemijska reakcija kod koje dolazi do oksidacije i redukcije, izmjene elektrona između dva redoks sustava i time promjene oksidacijskih brojeva atoma reagirajućih kemijskih tvari.
Novi!!: Fotosinteza i Redoks · Vidi više »
Reducens
Reducens je tvar koja otpušta elektrone.
Novi!!: Fotosinteza i Reducens · Vidi više »
Refleksija
ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refleksija (kasnolat. reflexio: odbijanje) ili refleksija valova (odbijanje valova), u fizici, je odbijanje ravnih valova na graničnoj površini dvaju sredstava (medija).
Novi!!: Fotosinteza i Refleksija · Vidi više »
Rhizaria
Rhizaria je infracarstvo morskih jednostaničnih organizama sa složenom citološkom organizacijom.
Novi!!: Fotosinteza i Rhizaria · Vidi više »
Ribosomi
Ribosom je substanična čestica koja se nalazi u osnovnoj tvari stanice.
Novi!!: Fotosinteza i Ribosomi · Vidi više »
Saharoza
Molekula saharoze Model molekule saharoze Saharoza (tur. Seker 12H22O11, u kojem su molekule glukoze povezane s molekulama fruktoze. Najvažnija je od svih šećera ili saharida. Poznata je pod nazivima: šećer, slador, kuhinjski šećer te obični šećer i u svakodnevici se ta riječ najčešće i koristi. Hrvatski naziv slador smatra se zastarjelim.
Novi!!: Fotosinteza i Saharoza · Vidi više »
Sedimentne stijene
Dva tipa sedimentnih stijena: škriljac prekriven vapnencem. Sedimente stijene su stijene nastale taloženjem ostataka drugih stijena djelovanjem vode, leda i vjetra, taloženjem kao rezultatom biološke aktivnosti te taloženjem iz otopine.
Novi!!: Fotosinteza i Sedimentne stijene · Vidi više »
Sekunda
Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).
Novi!!: Fotosinteza i Sekunda · Vidi više »
Simbioza
raka i moruzgve. Simbioza (grč. "syin".
Novi!!: Fotosinteza i Simbioza · Vidi više »
Sinteza (kemija)
Sinteza u kemiji je kemijski proces priprave složenih spojeva definirane građe od jednostavnih i lako dostupnih tvari (elemenata ili spojeva) u jednoj ili više pojedinačnih kemijskih reakcija.
Novi!!: Fotosinteza i Sinteza (kemija) · Vidi više »
Sirak
Sirak (lat. Sorghum) je rod brojnih biljnih vrsta iz porodice trava (lat. Poaceae).
Novi!!: Fotosinteza i Sirak · Vidi više »
Smeđe alge
Smeđe alge (lat. Phaeophyceae; Phaeophyta) žive isključivo u sjevernim morima.
Novi!!: Fotosinteza i Smeđe alge · Vidi više »
Solarna fotonaponska energija
Ako električnu energiju dobivamo direktnom pretvorbom energije sunčeva zračenja, tada govorimo o sunčevoj fotonaponskoj (FN) energiji.
Novi!!: Fotosinteza i Solarna fotonaponska energija · Vidi više »
Spektar (boja)
Spektar boja na kojem se vide primarne, sekundarne i tercijarne boje. Spektar boja u prirodi: dugine boje. optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. vode. Spektar boja ili spektralne boje u prirodi nalazimo kao dugine boje.
Novi!!: Fotosinteza i Spektar (boja) · Vidi više »
Spužve
Spužve (lat. Porifera) su jedno od koljena životinja iz skupine beskralježnjaka, a dio su odjeljka Parazoa.
Novi!!: Fotosinteza i Spužve · Vidi više »
Stanična jezgra
Stanična jezgra nosi staničnu genetsku uputu koja određuje razvoj organizma.
Novi!!: Fotosinteza i Stanična jezgra · Vidi više »
Stanična membrana
Stanična membrana je tanki sloj građen od različitih vrsta molekula koji odvaja unutarstanični dio od vanstaničnog okruženja.
Novi!!: Fotosinteza i Stanična membrana · Vidi više »
Stanično disanje
Stanično disanje skup je metaboličkih reakcija i procesa koji se odvijaju u stanici, a služe za oslobađanje energije koja se kasnije ulaže u proizvodnju adenozin trifosfata.
Novi!!: Fotosinteza i Stanično disanje · Vidi više »
Stanica
Stanica je osnovna strukturna i funkcionalna jedinica svih poznatih organizama.
Novi!!: Fotosinteza i Stanica · Vidi više »
Sukulenti
Sukulent aloja čuva vodu u svojim povećanim listovima Sukulenti ili sukulentne biljke su biljke koje spremaju vodu u svoje povećane listove, stabljike ili korijen.
Novi!!: Fotosinteza i Sukulenti · Vidi više »
Sumpor
Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.
Novi!!: Fotosinteza i Sumpor · Vidi više »
Sumporovodik
Sumporovodik (zastario i pogrešan naziv vodikov sulfid, tzv. "plin smrdljivac", H2S) je bezbojan, vrlo otrovan plin, vonja na trula jaja.
Novi!!: Fotosinteza i Sumporovodik · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Fotosinteza i Sunce · Vidi više »
Sveučilište u Berkeleyju
Grb sveučilišta Kalifornijsko sveučilište u Berkeleyju javno je, istraživačko sveučilište sa sjedištem u gradu Berkeleyju, u američkoj saveznoj državi Kalifornija.
Novi!!: Fotosinteza i Sveučilište u Berkeleyju · Vidi više »
Svijetleći bičaši
Svjetleći bičaši (Dinoflagelati; lat. Dinoflagellata) - su fitoplanktonski organizmi koji imaju karakterističnu jezgru i dva međusobno okomito položena biča.
Novi!!: Fotosinteza i Svijetleći bičaši · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Fotosinteza i Svjetlost · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Fotosinteza i Temperatura · Vidi više »
Termodinamika bioloških procesa
Termodinamika bioloških procesa je fraza koja se ponekad odnosi na bioenergetiku, studiju transformacije energije u biološkim znanostima.
Novi!!: Fotosinteza i Termodinamika bioloških procesa · Vidi više »
Tirozin
Tirozin je neurotransmiter i aminokiselina koja potiče moždanu aktivnost.
Novi!!: Fotosinteza i Tirozin · Vidi više »
Tlo
Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.
Novi!!: Fotosinteza i Tlo · Vidi više »
Toplina
toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.
Novi!!: Fotosinteza i Toplina · Vidi više »
Trepetljikaši
Trepetljikaši (Ciliophora), koljeno najsloženije građe u praživotinja. Žive kao paraziti ili simbioniti u vodi ili vlažnoj zemlji i kreću se trepetljikama. Sastoje se od dviju jezgri. Razmnožavaju se nespolno,diobom. Kod njih postoje dva podrazreda, jednakotrepetljikaši i zavojnotrepetljikaši; Poznati predstavnik je papučica.
Novi!!: Fotosinteza i Trepetljikaši · Vidi više »
Tustikovke
''Dudleya viscida'' Tustikovke (Žednjakovke; lat. Crassulaceae) predstavljaju porodicu biljaka iz klase Magnoliopsida.
Novi!!: Fotosinteza i Tustikovke · Vidi više »
Ugljikohidrati
glikozidnom vezom. Ima formulu C12H22O11. Ugljikohidrati su velike biološke molekule ili makromolekule sastavljene od ugljikovih (C), vodikovih (H) i kisikovih (O) atoma, obično s omjerom atoma vodika i kisika od 2: 1 (kao u vodi), odnosno empirijske formule Cm(H2O)n (pri čemu m može biti različit od n).
Novi!!: Fotosinteza i Ugljikohidrati · Vidi više »
Ugljikov (II) oksid
Ugljikov(II) oksid (ugljikov monoksid) kemijski je spoj jednog atoma ugljika i jednog atoma kisika, formulom izraženo CO.
Novi!!: Fotosinteza i Ugljikov (II) oksid · Vidi više »
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Novi!!: Fotosinteza i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »
Ultraljubičasto zračenje
energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.
Novi!!: Fotosinteza i Ultraljubičasto zračenje · Vidi više »
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Novi!!: Fotosinteza i Valna duljina · Vidi više »
Vat
Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.
Novi!!: Fotosinteza i Vat · Vidi više »
Vezikula
Shema jednostavnog vezikula (liposom). U staničnoj biologiji vezikula je relativno mala unutarstanična, membranom-ovijena vrećica koja pohranjuje ili prenosi tvari.
Novi!!: Fotosinteza i Vezikula · Vidi više »
Višestanični organizmi
Živi svijet može se dijeliti i prema složenosti građe određenog organizma.
Novi!!: Fotosinteza i Višestanični organizmi · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Fotosinteza i Voda · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: Fotosinteza i Vodik · Vidi više »
Vodikov peroksid
Vodikov peroksid (H2O2) je kemijski spoj vodika i kisika.
Novi!!: Fotosinteza i Vodikov peroksid · Vidi više »
Vosak
Svijeća od voska Vosak je kemijska tvar koja se određuje po mehaničkim i fizičkim svojstvima.
Novi!!: Fotosinteza i Vosak · Vidi više »
Zajedničko porijeklo
Zajedničko porijeklo u evolucijskoj biologiji dijeli grupa organizama koje povezuje zajednički predak.
Novi!!: Fotosinteza i Zajedničko porijeklo · Vidi više »
Zelena
Zelena boja Zelena boja u CMY sustavu boja nije primarna boja.
Novi!!: Fotosinteza i Zelena · Vidi više »
Zelene alge
Zelena alga na morskoj obali Zelene alge, koljeno algi iz koje je evoluiralo više biljaka.
Novi!!: Fotosinteza i Zelene alge · Vidi više »
Zeleni bičaši
Zeleni bičaši (lat. Euglenophyta), jednostanični, pretežno slatkovodni organizmi u carstvu praživotinja s radijalnom ili bilateralnom simetrijom staničnog tijela, koje mogu biti cilindrične ili vretenaste duge 10 – 500 μm.
Novi!!: Fotosinteza i Zeleni bičaši · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Fotosinteza i Zemlja · Vidi više »
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Novi!!: Fotosinteza i Zemljina atmosfera · Vidi više »
