Brže od pregledniku!
20 odnosi: Živko Kustić, Crkva u svijetu, Dani hrvatskog filma, Drugi vatikanski sabor, Franjo Šeper, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Ivan Miklenić, Katoličanstvo, Mali koncil, Misa, Nagrada Glasa Koncila, Novine, Zagreb, Zagrebačka katedrala, 1. listopada, 1962., 2013., 4. listopada.
Živko Kustić
Živko Ante Kustić (Split, 12. prosinca 1930. - Zagreb, 18. srpnja 2014.) bio je hrvatski grkokatolički svećenik, novinar i romanopisac.
Novi!!: Glas Koncila i Živko Kustić · Vidi više »
Crkva u svijetu
Crkva u svijetu (CuS), hrvatski je teološki znanstveni časopis iz Splita.
Novi!!: Glas Koncila i Crkva u svijetu · Vidi više »
Dani hrvatskog filma
Dani hrvatskog filma jedna su od najznačajnijih filmskih manifestacija u Hrvatskoj koja uključuje predstavljanje aktualne domaće produkcije svih formi, s posebnim naglaskom na kratki i srednji metar.
Novi!!: Glas Koncila i Dani hrvatskog filma · Vidi više »
Drugi vatikanski sabor
Bazilike sv.Petra u kojoj se održavao Drugi vatikanski sabor Drugi vatikanski sabor bio je 21.
Novi!!: Glas Koncila i Drugi vatikanski sabor · Vidi više »
Franjo Šeper
Franjo Šeper (Osijek, 2. listopada 1905. – Rim, 30. prosinca 1981.), hrvatski nadbiskup i kardinal.
Novi!!: Glas Koncila i Franjo Šeper · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Glas Koncila i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Glas Koncila i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Glas Koncila i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Ivan Miklenić
Ivan Miklenić (Trnovec Desinićki, 29. studenoga 1954.) hrvatski je katolički svećenik, kanonik Prvostolnoga kaptola zagrebačkoga i dugogodišnji glavni urednik ''Glasa Koncila''.
Novi!!: Glas Koncila i Ivan Miklenić · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Glas Koncila i Katoličanstvo · Vidi više »
Mali koncil
Mali koncil (Mak) hrvatski je mjesečni katolički list za djecu.
Novi!!: Glas Koncila i Mali koncil · Vidi više »
Misa
Benediktom XVI. Misa je obred slavljenja Euharistije u nekim zapadnim Crkvama, primjerice zapadnom obredu Katoličke Crkve, Starokatoličkoj Crkvi, Anglo-katoličkoj tradiciji Anglikanskih Crkava i nekim Lutheranskim Crkvama.
Novi!!: Glas Koncila i Misa · Vidi više »
Nagrada Glasa Koncila
Nagrada Glasa Koncila je nagrada koju dodjeljuje Glas Koncila za najbolji neobjavljen roman Glasa Koncila.
Novi!!: Glas Koncila i Nagrada Glasa Koncila · Vidi više »
Novine
Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.
Novi!!: Glas Koncila i Novine · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Glas Koncila i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka katedrala
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Novi!!: Glas Koncila i Zagrebačka katedrala · Vidi više »
1. listopada
1.
Novi!!: Glas Koncila i 1. listopada · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Glas Koncila i 1962. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Glas Koncila i 2013. · Vidi više »
4. listopada
4.
Novi!!: Glas Koncila i 4. listopada · Vidi više »
