Brže od pregledniku!
47 odnosi: Anđeo, Bazilika, Biskup, Bolest, Car, Djeca, Edikt, Filipini, Grana, Haljina, Isus, Ivan Pavao II., Ivan XXIII., Kapela, Katoličanstvo, Krunica, Legenda, Lijek, List, Manja bazilika, Marija (majka Isusova), Noć, Palawan, Papa, Prašuma, Selo, Skulptura, Stablo, Tamjan, Vatikan, Vijetnam, Vijetnamski jezik, 13. travnja, 17. kolovoza, 1798., 1802., 1820., 1830., 1885., 1886., 19. lipnja, 1901., 1954., 1961., 1998., 22. kolovoza, 8. prosinca.
Anđeo
gotike, oko 1250., Louvre Anđeo, mn. anđeli (grč. "poslanik, vjesnik", što je prijevod; posuđeno i u), je naziv za vječna bića prisutna u mnogim religijama, čija je dužnost da služe Bogu ili bogovima.
Novi!!: Gospa od La Vanga i Anđeo · Vidi više »
Bazilika
Tlocrt '''Maksencijeve (Konstantinove) bazilike''' u Rimu iz 4. st. Stara '''Bazilika sv. Petra''' (izgled iz 1450. godine). '''Bazilika sv. Petra''' u Rimu. Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rani oblik kršćanske bogomolje.
Novi!!: Gospa od La Vanga i Bazilika · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Gospa od La Vanga i Biskup · Vidi više »
Bolest
right Bolest je abnormalno stanje organizma koje otežava funkcije tijela.
Novi!!: Gospa od La Vanga i Bolest · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: Gospa od La Vanga i Car · Vidi više »
Djeca
Dijete Djeca su najmlađi članovi ljudskog roda.
Novi!!: Gospa od La Vanga i Djeca · Vidi više »
Edikt
Edikt (lat. edictum) je naziv za dokument kojim se službeno objavljuje zakon ili uredba sa zakonskom snagom.
Novi!!: Gospa od La Vanga i Edikt · Vidi više »
Filipini
Republika Filipini (filipinski Repúbliká ng̃ Pilipinas, engleski Republic of the Philippines) je otočna država u Jugoistočnoj Aziji.Ustavno uređenje: predsjednička republika.
Novi!!: Gospa od La Vanga i Filipini · Vidi više »
Grana
Grane stabla Grane (u botanici: ramus) je strukturni članovi drveta povezani sa središnjim deblom, ali nisu dio debla stabla(ili grma).
Novi!!: Gospa od La Vanga i Grana · Vidi više »
Haljina
Haljina iz 1899. godine Haljina je odjevni predmet koji obično nose žene.
Novi!!: Gospa od La Vanga i Haljina · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Gospa od La Vanga i Isus · Vidi više »
Ivan Pavao II.
Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.
Novi!!: Gospa od La Vanga i Ivan Pavao II. · Vidi više »
Ivan XXIII.
Sveti Ivan XXIII. (lat. Sanctus Ioannes PP. XXIII.; Sotto il Monte kod Bergama, 25. studenog 1881. – Rim, 3. lipnja 1963.), rođen kao Angelo Giuseppe Roncalli, 261.
Novi!!: Gospa od La Vanga i Ivan XXIII. · Vidi više »
Kapela
romanička crkva u Gackoj), Brinje. Kapela je termin koji se koristi za manju crkvenu građevinu, obično ovisnu o nekoj većoj župnoj crkvi.
Novi!!: Gospa od La Vanga i Kapela · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Gospa od La Vanga i Katoličanstvo · Vidi više »
Krunica
Krunica, brojanica, čislo ili očenaši, molitveno pomagalo za molitvu krunice. Krunica, sveta krunica, rožarij ili ružarij (lat. Rosarium, engl. Rosary, njem. Rosenkranz, šp. Rosario) katolička je molitva u čast Blažene Djevice Marije i blagoslovina te naziv molitvenoga pomagala (očenaši, brojanice).
Novi!!: Gospa od La Vanga i Krunica · Vidi više »
Legenda
Legenda (lat. ono što se ima pročitati, štivo) u srednjem vijeku, pobožno štivo, najčešće životopis nekog sveca, koji se čitao u crkvi ili samostanskoj blagovaonici za vrijeme jela (u našim krajevima takvi su se tekstovi obično nazivali čtenija, čtenja, štenja). Kao književna vrsta legenda je pripovijest u prozi ili stihovima, u kojoj je tema povijesno-biografskih podataka (ili elemenata s historijskom namjenom) isprepletena fantastičnim (basnoslovnim, natprirodnim, pustolovnim) pojedinostima.
Novi!!: Gospa od La Vanga i Legenda · Vidi više »
Lijek
Lijek u obliku kapsula Lijek je pripravak koji smanjuje simptome neke bolesti, sprječava je ili je iscjeljuje.
Novi!!: Gospa od La Vanga i Lijek · Vidi više »
List
List List je vegetativni organ biljke koji obavlja asimilacijsku i transpiracijsku funkciju.
Novi!!: Gospa od La Vanga i List · Vidi više »
Manja bazilika
Bazilika Majke Božje Bistričke katedrale Marijina Uznesenja u Poreču. Manja bazilika ili papinska bazilika (lat. basilica minor) je počasni naslov za crkvene građevine.
Novi!!: Gospa od La Vanga i Manja bazilika · Vidi više »
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Novi!!: Gospa od La Vanga i Marija (majka Isusova) · Vidi više »
Noć
Noć je razdoblje vremena između zalaska sunca i svitanja tijekom kojeg se ne vidi sunčeva svjetlost.
Novi!!: Gospa od La Vanga i Noć · Vidi više »
Palawan
Palavan (tag. Palawan) je glavni otok istoimene pokrajine na Filipinima.
Novi!!: Gospa od La Vanga i Palawan · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Gospa od La Vanga i Papa · Vidi više »
Prašuma
Perućica Prašuma, što doslovno znači 'stara šuma', tip je vegetacije kojim se nazivaju one šume koje su se od svog nastanka razvijala uz malo (sekundarne) ili bez utjecaja čovjeka (primarne), odnosno nastale su djelovanjem prirode.
Novi!!: Gospa od La Vanga i Prašuma · Vidi više »
Selo
Južnoj Češkoj Selo Selo je uz grad jedno od dva osnovna tipa ljudskih naselja.
Novi!!: Gospa od La Vanga i Selo · Vidi više »
Skulptura
Rijeci. Pietà'' iz 1499. Skulptura (latinski: sculpare.
Novi!!: Gospa od La Vanga i Skulptura · Vidi više »
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Novi!!: Gospa od La Vanga i Stablo · Vidi više »
Tamjan
Smola tamjana Smola tamjana na žeravici Tamjan (grč. Υθυμήαμα, thymiama, arap. luban, lat. olibanum), aromatska smola drva iz roda Boswellia iz porodice Burseraceae.
Novi!!: Gospa od La Vanga i Tamjan · Vidi više »
Vatikan
Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.
Novi!!: Gospa od La Vanga i Vatikan · Vidi više »
Vijetnam
Vijetnam, službeno Socijalistička Republika Vijetnam je država u jugoistočnoj Aziji na obali Južnog kineskog mora i Tajlandskog zaljeva.
Novi!!: Gospa od La Vanga i Vijetnam · Vidi više »
Vijetnamski jezik
Vijetnamski jezik, (ISO 639-3: vie; tiếng Việt, ili manje često Việt ngữ, anamitski) je jezik formalno znan prije Francuske kolonizacije kao anamski (po francuskom protektoratu Annamu, vijetnamski An Nam), sa službenim i nacionalnim statusom u Vijetnamu. Materinski je jezik Vijetnamcima (người Việt ili người Kinh), koji čine oko 86% populacije u Vijetnamu, te oko tri milijuna Vijetnamaca, koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama. Govori se i kao drugi jezik kod nekih vijetnamskih etničkih grupa. Svrstava se u Austroazijsku grupu jezika, s mnogo govornika. Mnoštvo riječi iz jezika pripada kineskom jeziku, a neke su riječi čak uzete iz jezika kakvi se govore u Europi, najviše iz latinskog i grčkog, a izvorno se pišu pomoću kineskih znakova i pisma. Jezik se također rabi u Kambodži, Francuskoj, Australiji i Kanadi. 70-73 milijuna ljudi vijetnamski govori kao materinski, a kao strani ukupno 80 milijuna. Vijetnamski jezik danas koristi latinično pismo, s aditivnim dijakriticima i 5 tonova (bez nemarkiranog tona, vidi dolje), koji se dodatno koriste, i, osim toga, vijetnamski jezik trenutno nema službenog regulatora. Quốc Ngữ ("nacionalno pismo") je naziv za službeno pismo vijetnamskog jezika. Ukupno 68 634 000 Vijetnamskom govornom jeziku quoc-ngu latinicu su u 17. stoljeću prilagodili portugalski misionari, kako bi lakše mogli tiskati vijetnamska izdanja Biblije u svojim tiskarama u Makaou. Vijetnamski literati, pismeni ljudi, školovani na konfucijanskim klasicima, nisu se kanili odreći kineskih hijeroglifa ni starokineskog jezika, koji se poput latinskog u Europi dulje održao u uporabi u Vijetnamu nego u svojoj domovini. Službeno je quoc-ngu postao državnim jezikom, a latinica pismom Vijetnama tek u posljednjim danima japanske uprave, kad su Japanci ožujačkim udarom 1945. godine uklonili ostatke francuskoga činovništva i formalno proglasili neovisnost svojih tadašnjih vijetnamskih marioneta. Kao i ostali nacionalni jezici etničkih grupa, vijetnamski jezik govori se službeno u Vijetnamu, ali i kod etničkih manjina. Govori se i izvan Vijetnama, najviše u SAD-u, gdje se nalazi više od milijuna govornika, ponajviše u Teksasu, Arkansasu, Louisiani i Kaliforniji. U Australiji se nalazi nešto preko 600 000 govornika. Prema Ethnologueu, vijetnamski se također govori u Kini, Obali Bjelokosti, Finskoj, Njemačkoj, Laosu, Martiniku, u Nizozemskoj, Novoj Kaledoniji, Norveškoj, u Filipinima, Poljskoj, Rusiji, Danskoj, Švedskoj, Senegalu, Tajlandu, Ujedinjenom Kraljevstvu, Japanu, Koreji i Vanuatuu. Glasovi vijetnamskog jezika su: a ă â b c ch d, đ e ê g (gh) h i k kh l m n ng (ngh) nh o ô ơ p ph qu r, s, t th tr, u ư v, x y Osim ovih glasova vijetnamske abecede, postoje još i tonovi (plus nemarkirani ton), kojih ima 6 (s nemarkiranim tonom), a to su á, à, ã, ả i ạ.
Novi!!: Gospa od La Vanga i Vijetnamski jezik · Vidi više »
13. travnja
13.
Novi!!: Gospa od La Vanga i 13. travnja · Vidi više »
17. kolovoza
17.
Novi!!: Gospa od La Vanga i 17. kolovoza · Vidi više »
1798.
Bez opisa.
Novi!!: Gospa od La Vanga i 1798. · Vidi više »
1802.
Bez opisa.
Novi!!: Gospa od La Vanga i 1802. · Vidi više »
1820.
Bez opisa.
Novi!!: Gospa od La Vanga i 1820. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Gospa od La Vanga i 1830. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Gospa od La Vanga i 1885. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Gospa od La Vanga i 1886. · Vidi više »
19. lipnja
19.
Novi!!: Gospa od La Vanga i 19. lipnja · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Gospa od La Vanga i 1901. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Gospa od La Vanga i 1954. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Gospa od La Vanga i 1961. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Gospa od La Vanga i 1998. · Vidi više »
22. kolovoza
22.
Novi!!: Gospa od La Vanga i 22. kolovoza · Vidi više »
8. prosinca
8.
Novi!!: Gospa od La Vanga i 8. prosinca · Vidi više »
